Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović je nakon nesreće u Ovčar Banji, gdje su život izgubile dvije Zvorničanke, donio odluku da petak, 14. oktobar, bude Dan žalosti u ovom bosanskohercegovačkom gradu, javlja Anadolu Agency (AA).

Zastave na zgradi Gradske uprave, institucijama i javnim ustanovama u gradu bit će spuštene na pola koplja.

U ugostiteljskim objektima i na javnim mjestima neće se emitovati muzika. Obaveza svih lokalnih medija sa područja grada Zvornika je da prilagode svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Uslijed pucanja visećeg mosta u blizini manastira Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri u Srbiji, u četvrtak su smrtno stradale dvije osobe.

Most preko Zapadne Morave kod Ovčar banje u Srbiji se srušio u trenutku dok su putnici iz autobusa, koji su bili u posjeti manastiru, pješke prelazili preko njega.

Preliminarni podaci govore da je most pukao zbog preopterećenja.

Izvor: AA

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, provodi probni popis poljoprivrede u periodu od 15. do 30. oktobra na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Svrha probnog popisa poljoprivrede je da statističke institucije provjere organizaciju, metodologiju, tehnička rješenja elektronskog upitnika, aplikaciju za kontrolu materijala, vrijeme potrebno za instruktažu i popisivanje gazdinstava, s ciljem da se puni popis poljoprivrede provede što kvalitetnije i efikasnije.

"Pilot popisom će biti obuhvaćeno 15.887 gazdinstava i domaćinstava od kojih je 8.706 u Federaciji BiH, 6.413 u Republici Srpskoj i 768 u Brčko distriktu BiH. Popis gazdinstava na terenu provodit će akreditovani i obučeni popisivači i kontrolori metodom intervjua tako što će podatke direktno unositi u elektronski upitnik na laptopu", saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Tokom pilot popisa prikupljaju se podaci o lokacijama poljoprivrednih gazdinstava, o korištenom poljoprivrednom zemljištu za sve usjeve, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, ruralni indikatori, podaci o radnoj snazi, ekološkoj poljoprivredi, navodnjavanju, agro-okolišnim indikatorima, metodama poljoprivredne proizvodnje itd.

Puni popis poljoprivrede, koji je planiran da se realizuje krajem iduće godine, je izuzetno važno statističko istraživanje za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, zbog toga što će, prvi put nakon više od 60 godina, obezbijediti kvalitetne podatke za analize stanja i potencijala, kao i za strateško planiranje razvoja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja na svim nivoima organizovanja. Sektor poljoprivrede je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije koji čini od šest do sedam posto BDP-a BiH.

“Osim toga, provođenjem punog popisa poljoprivrede u skladu sa međunarodnim statističkim standardima, Bosna i Hercegovina će ispuniti jednu od prioritetnih obaveza iz okvira Procesa stabilizacije i pridruživanja i na taj način olakšati svoj put ka Evropskoj uniji“, istaknuto je iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Izvor: AA

Zastupnički dom Parlamenta FBiH nedavno je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plaći u FBiH kojim se definira iznos minimalne plaće za radnike na prostoru Federacije BiH i koja po najnovijim izračunima ne bi trebala biti manja od 993 KM, s tim da će se svake godine do 2025. godine stalno povećavati.

Kako piše u obrazloženju spomenutog zakona oko kojega treba postići širi konsenzus sa sindikatima, utvrđena je osnovica za utvrđivanje minimalne plaće, a ona predstavlja prosječnu bruto plaću u Federaciji BiH za prosinac 2020. godine prema službenom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).

Također je propisano utvrđivanje minimalne bruto plaće za 2021. godinu, najmanje 75% osnovice, zatim za 2022. godinu najmanje 85% osnovice, za 2023. najmanje 90% osnovice i, konačno, za 2024. godinu najmanje 100% osnovice.

Ovim člankom propisano je i da minimalna plaća ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Također je predviđeno da se od 2025. godine minimalna plaća utvrđuje na osnovi kretanja indeksa potrošačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto društvenog proizvoda te da minimalna plaća za 2025. godinu ne može biti manja od iznosa minimalne plaće za 2024. godinu.

Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH još nema zakonski određenu minimalnu plaću, zbog čega su bili meta kritika, ne samo domaćih nego i međunarodnih sindikalnih udruga.

U pismu Međunarodne konfederacije sindikata, koje je upućeno Vladi Federacije BiH, ukazano je kako nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kršenje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH.

Generalna sekretarka najveće svjetske sindikalne organizacije Sharon Burrow pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju osiguranu minimalnu plaću i poštovanje njihovih radnih prava u skladu s općim kolektivnim ugovorom.

Važnost instituta minimalne plaće kao socijalno zaštitnog instrumenta naglasio je Odbor Evropskog parlamenta za socijalna pitanja koji je još 1993. godine predložio državama članicama Evropske unije da uvedu mehanizme za određivanje minimalne plaće u odnosu na nacionalnu prosječnu plaću.

Spomenimo da su nakon višemjesečnih natezanja i sukoba predstavnici šest sindikalnih udruga i predstavnici poslodavaca s prostora FBiH prošle godine konačno potpisali zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga.

Na ovaj način jasno smo pokazali da smo spremni odmah početi pregovore o povećanju minimalne plaće. Zajednički stav potpisnika platforme je da je neprihvatljiva situacija u kojoj ne postoji minimalna plaća – stoji u zaključku Udruge poslodavaca FBiH.

Oni tvrde kako se potpisivanjem platforme šalje jasna poruka predstavnicima vlasti u FBiH da sindikat i poslodavci imaju zajedničke interese te da će u ostvarenju istih jedinstveno nastupati prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta za radnike u FBiH. Savez samostalnih sindikata BiH početkom godine krenuo je s pripremom prijedloga zakona o minimalnoj plaći.

Stav ekonomskih stručnjaka, sindikalnih udruženja i vlasnika privatnih firmi jest da treba smanjiti stope doprinosa i poreza na plaću koja je jedna od najvećih u Evropi, a tek onda ići na povećanje iznosa minimalnih plaća.

Izvor: Tuzlanski.ba

Na današnji dan, 19. oktobra 2003, prije 19 godina, preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine - Alija Izetbegović.

Umro je od zatajenja srca u 78 godini. Njegovom posljednjem ispraćaju u Sarajevu prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u bh. prijestolnici. Sahranjen je, prema vlastitoj želji, na Šehidskom mezarju Kovači.

Ostao je zapamćen kao mudar političar koji je imao ogroman autoritet, a da je domovini bio odan do posljednjeg momenta govore podaci da je dok je bio na Klinici za Ortopediju i traumatologiju i poslije na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam, primao delegacije koje su mu dolazile. Posljednjeg kojeg je primio bio je tadašnji predsjednik turske Vlade, a današnji predsjednik Republike Turske - Recep Tayyip Erdogan.

Mladi muslimani i prva hapšenja

Alija Izetbegović rođen je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Potiče iz ugledne begovske porodice koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u trećoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

- Prvu mušku gimnaziju maturirao je 1943. godine. Sarajevo, odnosno cijela Bosna i Hercegovina, tada su bili pod okupacijom pronacističke Nezavisne države Hrvatske tako da se morao skrivati cijelu 1944. godinu kako bi izbjegao mobilizaciju u neku vojnu formaciju ustaškog režima. U toku rata, bavio se humanitarnim radom pomažući prognanim civilima u okviru pokreta "Mladi muslimani", gdje je još prije rata pokušao pronaći i artikulaciju vlastitih političkih i idejnih opredjeljenja. Islam, antifašizam te antikomunizam, određivali su opću orijentaciju ovog pokreta - piše na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Zbog pripadnosti organizaciji "Mladi muslimani" Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Ubrzo po izlasku iz zatvora studirao je agronomiju, koju je napustio nakon tri godine i upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

Formirao Stranku demokratske akcije

- U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom "Sarajevskom procesu" osuđen na 14 godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Tokom drugog boravka u zatvoru pisao je bilješke. Bila su to razmišljanja o životu i sudbini, vjeri i politici, o pročitanim djelima i njihovim autorima, ali ekonomiji i fizici. Tako je nastalo 13 "sveščica" kako ih je on nazivao, koje je Izetbegović uredio i objavio 1999. godine pod nazivom "Moj bijeg u slobodu" - navedeno je na oficijelnoj stranici Muzeja Alija Izetbegović.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Poznat i kao kralj mudraca

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Autobiografski zapis u knjizi "Sjećanja" objavio je 2000. godine. Godine 2004. objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Američki diplomata Richard Holbrooke je 1998. godine u intervjuu za Televiziju Bosne i Hercegovine kazao da je Alija Izetbegović "najzaslužniji za opstanak Bosne i Hercegovine".

- Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine. Da je otišao u Tuzlu, Sarajevo bi palo i Slobodan Milošević je to rekao - rekao je tada američki diplomata i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma Richard Holbrooke.

U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu postavljene su fotografije boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, a tu se u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao i Alija Izetbegović.

Pored njegove slike piše: "Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život."

Izvor: Faktor