Damir Nikšić: Društveni ugovor 1. marta 1992.
Ovdje više ne važi parola: NIKAD ROBOM! Ovdje je potrebna parola: NIKAD MAJMUNOM! Jer toliko smo unazađeni.
Ovdje više ne važi parola: NIKAD ROBOM! Ovdje je potrebna parola: NIKAD MAJMUNOM! Jer toliko smo unazađeni.
U FBiH neradno i slavljenički, u RS normalan radni dan...
Godine prolaze, a medijski izvještaju su dokaz da se politički odnosi u BiH sporo mijenjaju. Neposredno pred referendum o nezavisnosti BiH 1992. godine tadašnji politički zvaničnici koristili su medije za politička prepucavanja, i isticanje svojih ideja, a građani, bez obzira na to bili su sigurni u svoj izbor.
Rijeka Sava je na hidrološkoj stanici Gradiška prešla kotu vanredne odbrane od poplava.
Vodostaj je jutros u osam sati iznosio 731 cm i kota vanredne odbrane od poplava premašena za jedna centimetar, podaci su Sektora za hidrologiju Hidrometeorološkog zavoda RS-a.
Prijedlog strategije obrazovanja Republike Srpske za period 2016 - 2021. godina, a koji je Vlada RS usvojila na jučerašnjoj sjednici, predvidio je nekoliko krupnih promjena u oblasti visokog obrazovanja, čije bi posljedice najviše osjetili privatni fakulteti i univerziteti. Naime, ovim dokumentom predviđeno je da na privatnim visokoškolskim ustanovama ne mogu biti organizovani studijski programi za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja, a planirano je i uvođenje obaveznog periodičnog vršenja nadzora nad studijskim programima koji se realizuju na visokoškolskim ustanovama. Fakulteti i univerziteti čiji osnivač nije država kažu kako je ovde riječ o čistom favorizovanju javnih univerziteta kao i kršenju Ustava, jer se studentima ne može i ne smije zabraniti da studiraju tamo gdje žele ukoliko ta ustanova ispunjava sve zakonske propise. Poručuju kako se otvara Pandorina kutija i najavljuju žalbe. "Jedina razlika između državnih i privatnih visokoškolskih ustanova je njen osnivač. Drugih razlika nema. U svim podnošenjima zahtjeva, od zahtjeva za licenciranje i akreditaciju pod istim uslovima odgovaramo i moramo da odgovorimo komisiji", kaže Radovan Klincov, direktor Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci. Prema njegovim riječima, čelni ljudi privatnih visokoškolskih ustanova nisu imali priliku da učestvuju u izradi strategije, a po zakonu bi trebalo da budu ravnopravni učesnik u donošenju i izradi ovakvih dokumenata. Sa druge strane, u Uniji studenata Republike Srpske, a koji godinama vode oštru politiku prema privatnim fakultetima, pozdravili su ovakvu odluku. Smatraju kako je ovo ohrabrujuća stvar i kako bi privatne fakultete i programe na njima trebalo svesti na minimum. Inače, kada je riječ o ostalim dijelovima strategije, treba istaći da su njom predviđene određene izmjene i u oblastima predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. U oblasti predškolskog obrazovanja cilj je povećanje obuhvata djece uzrasta od tri do šest godina predškolskim vaspitanjem, dok je u osnovnom obrazovanju akcenat na unapređivanju uslova rada škole i modernizaciji procesa nastave, kao i na jačanju vaspitne uloge škole. U oblasti srednjeg obrazovanja i vaspitanja planirano je razvijanje standarda zanimanja zasnovanih na kompetencijama i ishodima učenja, povezivanje stručnog obrazovanja i tržišta rada, te jačanje sistema usmjeravanja i informisanja pri izboru budućeg zanimanja učenika.
(nezavisne)
Ramo Brkić, bivši komesar policije Unsko-sanskog kantona, koji je pravosnažno osuđen na 11 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, nedavno je pobjegao iz BiH, saznaje Federalna televizija.
U okviru obilježavanja 1. marta Dana nezavisnosti BiH danas je u sarajevskoj Vijećnici promovirana knjiga “Mislilac i državnik Alija Izetbegović”, autora Fikreta Muslimovića i Selme Cikotića, piše novinska agencija Patria.
Na međunarodnom takmičenju iz fizike, Romanian Master of Physics, koje je održano od 24. do 29. februara u Bukureštu, učenici iz Bosne i Hercegovine osvojili su jednu srebrenu, pet bronzanih medalja te jednu pohvalu, piše novinska agencija Patria.
Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine ni ove godine nije obilježen u cijeloj državi, a u razgovoru za Klix.ba diplomirani pravnik Afan Abazović iz Zenice govorio je o referendumu, zastavi sa ljiljanima, te se osvrnuo na djelimično priznavanje ovog praznika u BiH.
Abazaović je istakao da su pravni temelji referenduma za nezavisnost RBiH prije svega akti Skupštine RBiH i mišljenja Badinterove komisije te da je uloga i jednog i drugog tijela nemjerljiva u sagledavanju kompletnog procesa sticanja nezavisnosti.
"Interesantan podatak je i broj međunarodnih posmatrača procesa Referenduma, kojih je bilo više od 2.500 i svi su bili pozitivno iznenađeni procentom izlaznosti, što je bilo nevjerovatno za jednu postsocijalističku zemlju koja je tek nešto više od godinu i po funkcionisala u demokratskom sistemu. Međutim, bili su i negativno iznenađeni ophođenjem stanovništva u većinski srpskim općinama, koji su na sve načine bojkotovali i sprječavali demokratski proces", kazao je Abazović.
Ljiljani nisu iz Francuske, već sa Ilidže
Istakao je i kako je bitno da se građani upoznaju i informišu o načinu sticanja nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, da im se ne bi plasirale kvaziinformacije samovoljama, preglasavanjima i sličnim manipulacijama.
"Dovoljno je pogledati salvetu na kojoj je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman Paddyju Ashdownu nacrtao zamišljenu buduću podjelu Bosne i Hercegovine, što je vjerovatno preslikan dogovor iz Karađorđeva sa Miloševićem iz marta 1991. godine, i uputiti kontrapitanje o tome ko je dijelio Bosnu i Hercegovinu. Sa druge strane, imamo konstantnu opstrukciju pominjanja, a kamoli korištenja simbola ljiljana, koji je smišljeno pripisan jednom narodu, što je zločin prema jednom tako predivnom simbolu", dodaje Abazović.
Ljiljan je prvi put u Bosni i Hercegovini pronađen prije 2.000 godina na staroj posudi pronađenoj na Ilidži te ima posebnu simboliku za našu državu.
"Ljiljan je simbol države, nalazio se na pečatima svih srednjovjekovnih bosanskih vladara, nalazi se na ostacima plašta kralja Tvrtka I Kotromanića, u zlatu izvezeni. Nije uvezen iz Francuske, kao što se to želi poturiti, nego je čak i stariji pojavom od ostatka Evrope. Sumnjam da će se građani Bosne i Hercegovine ikada ujediniti pod jednim simbolom kao što je to bio ljiljan, naročito te teške 1992. godine", istakao je Abazović.
"Rezervna država"
Naš sagovornik je kazao kako Bosnu i Hercegovinu ne vole samo oni koji imaju "rezervnu državu i domovinu".
"Ko ne voli ovu zemlju, a ipak obitava u njoj kao faktor nestabilnosti i negativnog raspoloženja, sa tendencijom stalne napetosti, i onaj ko ne želi da mu pasoš slovi na ime države Bosne i Hercegovine, sigurno ima neku rezervnu državu i domovinu. Neka se spakuje, kupi kartu u jednom smjeru i ide gdje mu je bolje i gdje se osjeća više domaćinski. Nas neka puste da na miru uživamo u ovih 51.129 kvadratnih kilometara Božije ljepote na zemaljskoj kugli. Bosna i Hercegovina je jedan izuzetan presedan u državnopravnom obliku kakav nije poznat u današnjem svijetu. Na tako malom području, imamo četiri isprepletena državnopravna sistema unitarni, kao u Francuskoj, entitetski, kao u Belgiji i kantonalni, kao u Švicarskoj, a uz to, imamo i jedan distrikt. I sada, što biste vi htjeli da riješite taj nametnuti Gordijev čvor, neko vam stalno u tome smeta. Stoga, poruka takvima - izvolite u svoje rezervne domovine, a pustite da se domoljubi izbore sami za normalno funkcionisanje države. Barem će u pozitivnoj atmosferi biti produktivnije raditi na tome, a to što se Dan nezavisnosti parcijalno obilježava dovoljno govori o tome ko poštuje odluke legalno izabranih predstavnika u najvišem zakonodavnom tijelu države, a ko ih baca pod noge i traži nešto na silu i bez argumenata", zaključio je Abazović za Klix.ba.
Bh. režiser Srđan Vuletić režira novu predstavu u Kamernom teatru 55, nastalu prema tekstu Adnana Lugonića. Radi se o projektu naziva "Kad bi naglas govorili", predstavi koja će premijerno biti izvedena 2. marta.