U poslijepodnevnim satima u planinskim područjima je moguć slab lokalni pljusak. Najniža jutarnja temperatura zraka između 8 i 14°C, a dnevna između 22 i 30°C.

U petak će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka između 8 i 13°C, a dnevna između 23 i 31°C.

U subotu će preovladavati sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka između 8 i 13°C, a dnevna između 24 i 31°C.

Slično vrijeme nastavit će se i narednih dana.

Povećan broj testiranja na koronavirus u oba bh. entiteta otkriva i sve više zaraženih. A potražnja za testiranjima je velika. To je dovelo do toga da su, kako saznajemo, neki kantoni u Federaciji BiH pri kraju sa zalihama.

Predsjednica Kriznog štaba Kantona Sarajevo Aida Pilav kazala nam je kako imaju dovoljno testova, ali je proces nabavke u toku.

S druge strane, portparol Federalnog ministarstva zdravstva FBiH Zlatan Perišić potvrdio nam je da je situacija lošija u Kliničkom centru Tuzla.

- Oni su pri kraju s testovima koji su nabavljeni iz budžeta FBiH, njih 170.000. Uskoro će stići donacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sa značajnim brojem testova. Očekujemo da stigne u narednih osam do deset dana, a potom će biti raspoređena laboratorijima - govori Perišić.

Međutim, naglašava, nabavku testova trebaju vršiti zdravstvene ustanove putem svojih redovnih procedura, kao što nabavljaju drugu medicinsku opremu neophodnu za rad.
- I u budžetu FBiH ove godine je planirano po 10 miliona KM za tri klinička centra - Sarajevo, Mostar i Tuzla. I to su sredstva koja oni mogu i trebaju iskoristiti za nabavku svega potrebnog u borbi protiv oboljenja COVID-19, uključujući testove - ističe Perišić.
Dok se neke donacije očekuju, neke već dugo čekaju da budu raspodijeljene. Tako je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo još donacija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja uključuje 40 respiratora te veliki broj testova na koronavirus, ali i druge medicinske opreme.

- Carinski postupak u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je završen u ponedjeljak. Dostavljena je neophodna dokumentacija. Postupak je okončan i roba može ući u carinsko područje - kazao nam je portparol UIOBiH Ratko Kovačević.

Duško Kojić iz Ministarstva civilnih poslova BiH istakao je kako je identificirana institucija u RS Institut za javno zdravstvo, a u Distriktu Brčko BiH je to Zdravstveni centar.

- FBiH još nije dostavila koje su identificirane ustanove po kantonima. Iz RS su naveli kako su spremni da pošalju kamion i da preuzmu svoj dio doniranih sredstava. Sve je podijeljeno u skladu s članom 2. Odluke o principima raspodjele međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje, što znači da 38 posto ide za RS, 62 posto za FBiH, i po pola procenta od oboje ide za Distrikt Brčko - pojasnio je Kojić.

Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravstvo, kazao je kako je papirologija u fazi završetka te kako će danas biti poslano sve potrebno, što znači da će uskoro početi distribucija pomoći UAE u FBiH.

- U donaciji UAE je, između ostalog, i 100.000 testova. Odnosno, to su brisovi i transportne podloge koje se, nakon uzimanja brisa pacijenta, šalju u laboratorij koji dalje testira u PCR aparatu. To nisu testovi. To je i najosjetljiviji dio te donacije - ističe Kojić.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) rekli su zdravstvenim službenicima u svih 50 država da budu spremni za distribuciju vakcine protiv COVID-19 do 1. novembra.

Plan za uvođenje vakcine u nekoliko grupa u SAD-u, samo nekoliko dana prije izbora, izazvao je zabrinutost.

U smjernicama se prioritet za vakcinu daje zdravstvenim radnicima, osobama starijim od 65 godina i zajednicama za koje se zna da imaju veći rizik od zaraze, javlja BBC.

Vakcina prolazi klinička ispitivanja, a neka su u završnoj fazi. Vrhunski američki stručnjak za zarazne bolesti, dr. Anthony Fauci, naznačio je da bi vakcina mogla biti dostupna prije završetka ispitivanja ako rezultati budu nadasve pozitivni, ali drugi znanstvenici strahuju da je politika uzrok ove najave CDC-a.

Saskia Popescu, epidemiologinja za prevenciju infekcija u Arizoni, rekla je za New York Times da je ovaj vremenski period zabrinjavajući zbog politizacije javnog zdravlja i potencijalnih posljedica po sigurnost.

Stranci koji žele ući u Bosnu i Hercegovinu, osim državljana Hrvatske, Srbije i Crne Gore, uz potrebne dokumente za prelazak naše granice, trebaju imati i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-Cov-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska u BiH.

Ovu informaciju potvrdila nam je Franka Vican, glasnogovornica Granične policije BiH, i dodala da se sve provjere na granicama obavljaju u skladu sa Zakonom i odlukama Vijeća ministara BiH.

- Najnovijom dopunom Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH propisano je da se od 16. jula 2020. omogućava ulazak i boravak u BiH državljanima zemalja članica Evropske unije i zemalja članica Schengenskog sporazuma, kao i strancima koji posjeduju višekratnu schengensku vizu ili vizu zemalja EU ili odgovarajuću dozvolu boravka u zemljama EU i schengenskog područja, pod uvjetom da posjeduju potvrdu o negativnom testu na virus SARS-Cov-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska u našu zemlju. Državljani ovih zemalja obavezni su se pridržavati i poštovati sve upute i naredbe nadležnih tijela BiH (epidemiološke i zdravstvene). Od ove odluke izuzeti su državljani Republike Hrvatske, kojima je od 28. maja kao i državljanima Republike Srbije i Crne Gore, omogućen ulazak u BiH uz važeće putne isprave – pojasnila je Vican i dodala da se na svim graničnim prijelazima provode isti kriteriji za ulazak u BiH.

Ne tretiraju tip i vrstu testa

Informaciju - kako stranci mogu preko granice BiH - zatražili smo od Granične policije BiH nakon što je jedan hrvatski portal objavio tekst u kojem je, između ostalog, izneseno "kako su policijski službenici Granične policije BiH prilično fleskibilni tokom kontrole ulaska stranih državljana u našu zemlju" te da se priznaju i serološki testovi koji su, kako kaže dr. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu, bezvrijedni.

- Prema našim saznanjima na graničnom prijelazu Bijača na bh. strani nadležne službe za ulazak, osim PCR testova, prihvataju i serološke testove – rečeno je autoru teksta objavljenog na 24sata.hr iz MUP-a Hrvatske te je dodano kako granična policija u BiH nema jedinstveno postupanje na svim graničnim prijelazima.

Povod za ovaj tekst vjerovatno je bio slučaj jednog člana muzičke grupe iz Dalmacije koji je sredinom augusta imao gažu u Hercegovini. Kako je stranac, a nije imao test na koronavirus, policija ga je vratila sa granice, nakon čega je on otišao do najbliže ustanove u kojoj se mogao testirati, a to je privatna poliklinika u Vrgorcu u Hrvatskoj, gdje mu je za 400 kuna (oko 104 KM) za 15-tak minuta isporučen nalaz u kojem je pisalo da je negativan na SARS-CoV-2.

- Nama u Vrgorcu je blizu granica i tuda masovno ljudi idu u Međugorje. To je jedno masovno testiranje i to se masovno priznaje. Mi smo jedina poliklinika i ti ljudi kod nas dolaze. Oni ih sami s granice šalju i to se priznaje. Pitajte njih na granici. Neko očito živi u svom svijetu, pa ne poznaje situaciju na granicama - kazao je novinaru 24sata.hr dr. Pavao Petrović, vlasnik privatne poliklinike u Vrgorcu.

I zaista je tako, jer Odredbe Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u BiH, ne tretiraju, kako su nam kazali u Graničnoj policiji BiH, tip i vrstu testa za koji se izdaje potvrda.

Prema riječima Vican, policijski službenici Granične policije BiH, prilikom obavljanja radnji graničnih provjera, utvrđuju samo činjenicu - posjeduje li stranac potvrdu o negativnom testu na virus SARS-CoV-2 ne stariju od 48 sati.

Pitanje koje se nakon svega neizbježno nameće jeste - ako je bezvrijedan - zašto se na bh. granici negativan serološki test i dalje uzima kao validan epidemiološki dokument za ulazak u našu zemlju!?

Preporuke WHO za serološki test

Za mišljene upitali smo i našeg stručnjaka.

Iako su i serološki i PCR test dijagnostičke metode, prema riječima dr. Emine Kurtagić-Pepić, epidemiologinje pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, PCR test je za dijagnosticiranje infekcije virusom SARS-CoV-2, uz kliničku sliku, metoda izbora koja je trenutno nezamjenjiva.

- Serološki test služi za utvrđivanje titra antitijela (testovi dokazuju prisutnost IgM antitijela - prvi od imunoglobulina reagira na infekciju i ukazuje na akutnu fazu oboljenja, ili IgG antitijela - dokazivanjem prisustva ovog antitijela može se pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija.) i prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), validan je za osobe koje su već preležale COVID-19. Naglasila bih da su IgM antitijela, prema WHO, pozitivna samo tri mjeseca. IgG antitijela bi trebala reagovati na akutne infektivne bolesti, ali serološki test može biti pozitivan i kod oboljenja jetre te drugih akutnih infektivnih stanja. Zbog tog razloga negativan serološki test nije validan, u ovom slučaju za kontrolu prijenosa koronavirusa preko granice - objašnjava Kurtagić-Pepić.

Iako je PCR test metoda broj jedan u dijagnosticiranju zaraze koronavirusom, epidemiologinja ističe kako ni on ne daje stopostotnu tačnost te da je pouzdan u 70 posto slučajeva.

- Situacija i sa PCR testovima je takva, a to su pokazala dosadašnja stručna saznanja. Međutim, mi u ovom trenutku nemamo pouzdanije metode utvrđivanja - je li neko zaražen ili nije. Što se tiče serološkog testa, za njega je i Svjetska zdravstvena organizacija rekla da služi samo za neka istraživanja – istakla je Kurtagić-Pepić.