Građani BiH mogu od danas da uđu u Srbiju bez negativnog PCR testa, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Graničnoj policiji BiH.
“Obaviješteni smo iz MUP-a Srbije da državljani BiH mogu od danas bez testa u Republiku Srbiju”, rečeno je za “Nezavisne” u Graničnoj policiji BiH.
Pored toga, svi garađni BiH koji uđu u Srbiju ne moraju ići u karantin.
Prizor kamiona koji prevozi skoro 70 metara dugačko krilo vjetroturbine izgleda potpuno nerealno, kao da prkosi svim zakonima fizike
Kada čovjek pomisli da ga više ništa ne može začuditi, a dolazi od naših prvih “susjeda” iz Srbije, onda se se ponovo nešto novo desi i shvatite da zaista može. Ova zemlja, dakle jedina na svijetu, koja je osuđena pred međunarodnim sudom za pravdu u Haagu, kao država koja nije učinila ništa da spriječi dokazani genocid u Srebrenici, ponovo je u žiži javnosti u kojoj se bez ikakvih reprekusija mogu slaviti presuđeni ratni zločinci, ali i javno negirati genocid, koji vrlo često dolazi od samog vrha ove, kako tamo tvrde “prijateljske” nam zemlje. Tako se ovih dana po društvenim mrežama pojavio sraman odjevni artikl, odnosno dukserica koja se prodaje, i na kojoj piše “Nož, žica”. Za nekog stranca koji ne zna šta se događalo u julu 1995. godine, monstrumi i beskičmenjaci su pripremili i opis dukserice. Naveli su da je “pamučna i visokog kvaliteta”, te da je dostupna u više boja. Na kraju je navedena i cijena ovog sramnog artikla, koja iznosi 1.990 dinara (oko 32 KM). Sad, ako se uzme u obzir stanje u Srbiji, predsjednik i njegovi “sokolovi” (Aleksandar Vulin i Ivica Dačić) koji javno govore ono što Vučić misli, onda se i ne treba čuditi ovome.
Dok je građanima BiH od jučer olakšan ulazak u Srbiju, jer tu državu mogu posjetiti bez negativnog PCR testa, isti mora biti priložen na granicama mnogih zemalja EU, jer se BiH zbog pandemije još nalazi na crvenim listama, pišu Nezavisne novine.
Državljani BiH u Srbiji neće biti upućeni ni u karantin, dok je od danas za ulazak u Hrvatsku bh. građanima neophodan negativan PCR test i 14-dnevni karantin.
Karantin u Hrvatskoj može da bude skraćen na sedam dana ako osoba sama obavi PCR testiranje u ovlaštenoj ustanovi i rezultat bude negativan.
Davor Božinović, šef Štaba civilne zaštite i ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, rekao je da su zbog povećanog broja osoba koje putuju s ciljem dopremanja pomoći uvedena posebna pravila, pa će oni moći da uđu u Hrvatsku na osnovu prethodne saglasnosti Štaba, odnosno bez testa. Dok će putnicima koji u Hrvatsku ulaze zbog neodložnih razloga, sahrane, liječenja, boravak biti odobren na najduže 12 sati.
Slična sudbina će dočekati državljane BiH na ulazu u Njemačku, Italiju, Švikcarsku, Sloveniju i Austriju, jer i ove zemlje zahtijevaju negativan PCR test, karantin ili samoizolaciju, koji mogu trajati od 10 do 14 dana.
Davor Božinović, šef Štaba civilne zaštite i ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, rekao je da su zbog povećanog broja osoba koje putuju s ciljem dopremanja pomoći uvedena posebna pravila, pa će oni moći da uđu u Hrvatsku na osnovu prethodne saglasnosti Štaba, odnosno bez testa. Dok će putnicima koji u Hrvatsku ulaze zbog neodložnih razloga, sahrane, liječenja, boravak biti odobren na najduže 12 sati..
Građani BiH koji se zapute u Sloveniju biće upućeni u karantin na deset dana, pri čemu je potrebno predočiti odgovarajuću dokumentaciju o raspoloživosti smještaja za karantin.
“Karantin se neće uspostaviti ako osoba na graničnom prelazu položi negativan test na virus korona, koji nije stariji od 48 sati i koji je izvršen u državi članici EU, državi članici Šengena, Sloveniji ili je izdat od strane organizacije/zdravstvene ustanove koju su Institut za mikrobiologiju i imunologiju i Nacionalni laboratorij za zdravlje, životnu sredinu i hranu Slovenije prepoznali kao pogodnu i vjerodostojnu”, naveli su u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) BiH.
Bh. građani koji odluče da posjete Njemačku na granici moraju da prilože negativan test na PCR, nakon čega će biti upućeni u samoizolaciju u trajanju od 10 dana.
“Dodatno, svi koji dolaze u Njemačku iz rizičnih područja ili su boravili u rizičnim područjima 10 dana prije dolaska, moraju prijaviti dolazak putem veb-stranice www.einreiseanmeldung.de i predočiti dokaz prijave prilikom ulaska”, naveli su u MIP-u.
Dodaju da državljani BiH koji žele da kopnenim ili vazdušnim putem uđu u Austriju moraju da imaju ljekarsko uvjerenje.
“Ukoliko nije moguće priložiti ljekarsko uvjerenje, osoba je dužna da se smjesta uputi u 10-dnevni karantin i da uz to u roku od 48 sati organizuje PCR testiranje o sopstvenom trošku. Ukoliko je rezultat testa negativan, karantin se smatra prijevremeno okončanim”, podaci su nadležnog ministarstva.
Dodali su da je ulazak u Austriju moguć i za osobe koje putuju zbog planiranih važnih događaja u krugu porodice, poput vjenčanja i krštenja, ili radi neperiodične posjete životnom saputniku uz priloženo ljekarsko uvjerenje.
Ukoliko nije moguće priložiti ljekarsko uvjerenje, osoba je takođe dužna da se smjesta uputi u karantin i u roku od 48 sati testira o sopstvenom trošku.
“Tranzit kroz Austriju moguć je ako je obezbijeđen neposredan izlazak iz zemlje. Nije potrebno zdravstveno uvjerenje ili karantin”, kazali su u MIP-u.
Dodali su da je svim putnicima koji radi turizma dolaze u Italiju iz BiH ulaz zabranjen, a putovanja u ovu zemlju su dozvoljena i uključuju studente, poslovne ljude, stanovnike EU i rođake italijanskih državljana, koji nakon ulaska moraju u samoizolaciji boraviti 14 dana.
Istakli su da pri ulasku u Švicarsku osobama iz BiH nije potreban negativan PCR test, ali će u karantinu provesti 10 dana.
BiH se nalazi na žutoj listi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, što znači da je ulazak državljana BiH u Crnu Goru dozvoljen uz negativan rezultat PCR testa ne stariji od 72 sata ili pozitivan rezultat testa na antitijela klase IgG, odnosno uz negativan rezultat serološkog testa star ne više od 72 sata.
Dodali su da posjedovanje testa za ulazak u Crnu Goru nije neophodan za djecu do pet godina starosti.
Niske temperature u našoj zemlji meteorolozi najavljuju i u narednim danima. Posebno hladno bit će tokom vikenda, naročito u nedjelju, kada će se živa u termometru u višim predjelima spustiti i do minus 17 stepeni Celzijusa.
Hladno vrijeme ne pogoduje nikome, a u posebnom riziku od pogoršanja zdravstvenog stanja su, prema riječima prim. dr. Tihomira Bere, dežurnog ljekara u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, kardiovaskularni bolesnici i osobe sa plućnim tegobama.
Kaže kako je u ovom Zavod u posljednja 24 sata pomoć zatražilo 260 sugrađana, najviše sa srčanim tegobama, glavoboljom, visokim pritiskom, te osobe koje su preležale COVID-19.
- Javljaju nam se ljudi koji su imali zarazu, oporavili su se, ali sada imaju druge zdravstvene probleme, poput povišenog krvnog pritiska i šećera u krvi. Često se žale da su malakasli, da se brzo zamaraju, što je prema tvrdnjama nekih stručnjaka, očekivana pojava nakon COVID-19, jer je organizmu potrebno više mjeseci da se vrati u normalu. Posebna preporuka takvim osobama je da se čuvaju prehlada i sezonske gripe, koja istina još nije laboratorijski potvrđena kod nas, ali to ne znači da je nema među populacijom. Trebaju se više odmarati, imati dovoljno sna, (osam sati je optimalno), i adekvatnom prehranom raditi na popravljanju imuniteta – naglašava Bera.
Hroničnim bolesnicima, ali i ostalima tokom hladnih dana preporučuje se da smanje fizičko naprezanje, boravak na otvorenom svedu na minimum, naročito u jutarnjim i večernjim satima, kada je najviše hladno, i da se oblače slojevito.
- Preporučio bih, naročito starijima i hroničnim bolesnicima, da ako izlaze ujutro preko maske stave šal i da vode računa kuda i kako hodaju zbog leda na ulicama. Jučer smo imali osam intervencija zbog padova, bilo je i lomova ekstremiteta - dodao je Bera.
Naglasio je da je vrlo važno da hronični bolesnici i dalje redovno uzimaju terapiju, a ako dođe do pogoršanja zdravlja, odmah se jave porodičnom ljekaru.
- Naglasio bih da nikako na svoju ne mijenjaju terapiju.
Vrlo je važno, kaže, povesti računa i o prehrani, te u svakodnevni jelovnik uključiti što više sezonskog voća i povrća.
- Od povrća najbolje je pripremati okrepljujuće čorbe, a voće, pogotovo citruse, jesti u svježem stanju ili ga cijediti. Crveno meso zamijenite ribom i piletinom od koje ćete praviti nezamjenjivu supu. Vrijeme je i kiselog kupusa, pa ga uvrstite u jelovnik jer je pun vitamina C, kao i rasol koji je odličan saveznik u podizanju imuniteta tokom zimskih mjeseci. Važno je piti dosta biljnih čajeva, a izbjegavati kafu i alkohol koji loše utječu na krvne sudove – objasnio je Bera.
Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) podržala je Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) sa 452.000 KM za pružanje neposredne hitne pomoći za najmanje 2.000 migranata i azilanata širom BiH, a kako bi se izbjegla humanitarna i epidemiološka katastrofa i spasili životi - saopćeno je iz Ambasade Švicarske u BiH.
Najugroženijim osobama osigurat će se 1.800 osnovnih pomoćnih predmeta poput pokrivača, vreća za spavanje, prostirki i plastičnih plahti, 8.000 paketa suhe hrane, 6.000 kompleta osobne zaštitne opreme i 2.000 higijenskih i epidemioloških artikala kako bi se smanjio rizik od infekcija i spriječilo širenje virusa Covid-19.
Pored ovoga, interventni mobilni timovi pružit će prvu pomoć za 1.000 osoba, uključujući trijažu i upućivanje na specijalističko liječenje. Ova će pomoć ublažiti patnju migranata koji borave izvan formalnih skloništa ili su u pokretu, nedostatak pristupa uslugama i suočavanje s teškim vremenskim uvjetima i spriječiti širenje bolesti, uključujući Covid-19, među migrantima i lokalnim stanovništvom.
- Ovi ljudi spavaju u šumama na otvorenom, u napuštenim zgradama i nemaju pristup čistoj vodi, hrani i osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Izbijanje pandemije Covid-19 pogoršava situaciju za sve ljude koji žive u BiH, a migranti su izloženi još većem zdravstvenom riziku. Švicarska poziva i snažno potiče vlasti u BiH na svim nivoima da pojačaju napore na pružanju hitne pomoći i da se dogovore o dugoročnom, održivom rješenju trenutne migrantske krize. I dalje smo posvećeni pružanju podrške BiH u upravljanju izazovnom migrantskom krizom i situacijom u javnom zdravstvu u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava - poručila je direktorica za saradnju pri Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Dätwyler Scheuer.
Ovi napori nadopunjuju pomoć koju Švicarska već pruža u BiH. Od 2018. Švicarska sa više od 5,5 miliona KM daje doprinos lokalnim organizacijama civilnog društva, UNHCR-u, Caritasu Švicarske, Crvenom križu Švicarske i Danskom vijeću za izbjeglice (DRC) za pružanje osnovnih i medicinskih usluga, te za nadogradnju i jačanje usluga domova zdravlja, uključujući i odgovor na pandemiju Covid-19, kako bi se poboljšali životni uvjeti migranata i lokalnog stanovništva, navedeno je u saopćenju.
Imunološki sistem upravo je to – sistem koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno. Kako bi funkcionirao, to zahtijeva ravnotežu i sklad. Iako medicina svakim danom napreduje, i dalje postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti imunoloških odgovora. Zasad ne postoje ni naučno dokazane izravne veze između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, ali to ne znači da efekti načina života na imunološki sistem nisu intrigantni. Brojni naučnici istražuju učinke prehrane, vježbanja, starosne dobi, psihičkog stresa i drugih faktora na imuno odgovor. Ne pušite, redovno jedite voće i povrće, redovno vježbajte, održavajte zdravu težinu, alkohol pijte samo umjereno, osigurajte svojem tijelu odgovarajući san, poduzmite sve da izbjegnete infekcije (da, važnost pranja ruku nije precijenjena!) te pokušajte smanjiti stres na najmanju moguću mjeru, opšte su smjernice koje možete poduzeti kako biste prirodno održali svoj Imunološki sistem snažnim i zdravim. Na portalu Harvard Health naučnici su iznijeli pet istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u obzir kako bismo se lakše nosili sa svim onim izazovima koji nam prijete i narušavaju zdravlje.
Pokušaj poticanja stanica imunološkog sistema posebno je kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sistemu koje na toliko različitih načina reagiraju na različite mikrobe. Koje biste stanice trebali potaknuti kako biste ostali zdravi, kompleksno je pitanje. Ono što je poznato jest da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara mnogo više limfocita nego što ih je, laički rečeno, moguće iskoristiti. Višak stanica se uklanja prirodnim procesom smrti stanice ili apoptozu. Niko ne zna pravi “sastav stanica” imunološkog sistema koji bi garantovao funkcioniranje ljudskog organizma na optimalnom nivou. Nauka još nije jasno definisala zašto se to događa i napada li možda imunološki sistem sam sebe, međutim sasvim je sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene reakcije našeg imunološkog sistema, zbog čega se u konačnici razbolijevamo.
1. Starenje
Sposobnost naše imunološke reakcije starenjem se smanjuje, što zauzvrat doprinosi većem broju infekcija pa i pojavnosti raka. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama povećalo, tako se povećava broj bolesti povezanih sa starenjem. U usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe imaju veću vjerojatnost obolijevanja od nekih zaraznih bolesti i, što je još važnije, da će umrijeti od njih. Infekcije respiratornog sistema, gripa, a posebno upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba iznad 65 godina starosti širom svijeta. Naučnici primjećuju da je taj povećani rizik povezan sa smanjenjem T stanica, vjerojatno zato što timus atrofira s godinama i proizvodi manje T stanica, što otežava borbu protiv infekcije. Naime, žlijezda timus od vitalnog je značenja za cjelokupno zdravlje pa i imunološki sistem. Ona proizvodi T stanice koje štite od infekcija, ali nakon puberteta njegova efikasnost počinje opadati. Neke teorije govore kako bi to mogao biti razlog zašto su stariji ljudi osjetljiviji na rak. Je li to smanjenje funkcije timusa doista presudno kod pada imuniteta ili i neke druge promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni naučnicima. Druga je teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica. Smanjenje imunološkog odgovora na infekcije vidi se i po reakciji starijih ljudi na vakcine. Naprimjer, iako je kod osoba starijih od 65 godina vakcina protiv gripe mnogo manje efikasna u odnosu na zdrave školarce, vakcinisanje je ipak znatno smanjilo stope bolesti i smrti kod starijih osoba. Ddalje, čini se kako postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Neuhranjenost, koja je iznenađujuće česta čak među tom populacijom čak i u bogatim zemljama, poznata je kao “malnutricija mikronutrijenata” ili poremećaj nutritivnog statusa. Stariji ljudi obično jedu količinski manje, a često i ne jedu raznoliku prehranu. Stoga je njima nužna nadopuna prehrane kroz dodatke prehrani, no obvezno uz konzultaciju s ljekarom, jer već i male promjene mogu imati ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.
2. Prehrana i suplementi
Zdrav imunološki sistem treba dobru, redovnu hranu, premda ima relativno malo istraživanja o učincima prehrane na imunološki sistem ljudi – čak je više istraživanja koje povezuju učinke prehrane na liječenje nego na prevenciju bolesti. Ipak, postoje neki dokazi da nedostaci u mikronutrijima, posebice nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline i vitamina A, B6, C i E, mijenjaju imunosne reakcije. Ako sumnjate da prehranom ne unosite sve potrebne nutrijente (a većina ljudi ne unosi, ne samo zbog pogrešne prehrane nego i zbog kvalitete hrane!), korisno je uzimati suplemente. Oko beta-glukana niko ne dvoji; oni su dokazano naši najbolji obrambeni saveznici. Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati beta-glikozidne veze prisutne u beta-glukanu. Stoga beta-glukan unesen oralno u organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih stanica u submukozi tankog crijeva). Beta-glukani posredno povećavaju otpuštanje i pojačanu aktivnost enzima lizozima, elastaza, kolagenaza i opuštanje citokina. Sve to doprinosi bržem i jačem odgovoru organizma na patogene što se očituje povećanom otpornošću organizma na infekcije, ali i smanjenje simtpoma i brži oporavak kod već postojećih infekcija.
3. Izloženost stresu
Savremena medicina često raspravlja o povezanosti uma i tijela, odnosno utjecaju psihe na obrambene funkcije organizma. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa. No stres je teško definisati, jer ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije toliko stresna za neku drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju stresnim, teško je mjeriti koju količinu stresa osjećaju u tom trenutku, a liječniku je teško znati je li subjektivni dojam pacijenta o visini stresa doista točan. Naučnik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres, kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali to također mogu odražavati i drugi faktori.
4. Hladnoća
Gotovo svako od nas jednom je čuo savjet majke: “Obuci se da se ne prehladiš!” Normalna izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina naučnika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bakterija. Naučnici su se bavili problematikom povećanjem gornjih respiratornih infekcija kod skijašica koje su trenirale na hladnoći, no nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti jesu li ove infekcije uzrokovane hladnoćom ili drugim čimbenicima kao što je intenzivna vježba ili suhoća zraka. Neki naučnici čak tvrde i to da izloženost hladnoći može smanjiti sposobnost suočavanja s infekcijom. Dakle, ako ste se malo smrznuli, vaš jedini problem može biti hipotermija – o imunitetu ne brinite.
5. Vježba
Redovna vježba je jedan od stupova zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sistema, smanjuje krvni pritisak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Baš kao i zdrava prehrana, vježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i zdravom imunološkom sistemu. Vježba potiče i cirkulaciju, što omogućava stanicama imunološkog sistema slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje svoje funkcije.
Portal Bright Side je napravio hipotetičku situaciju i izračunao koliko godina bi ljudi koji žive u različitim zemljama morali da rade kako bi uštedjeli dovoljno novca za kupovinu stana u svom gradu. Posmatrali su neto prosječne mjesečne zarade (nakon poreza), i prosječne cijene za kupovinu stana od 50 kvadrata van centra grada, a računali da se cijela plata daje za stan.
Moskva – 12,5 godina
U ovoj zemlji, kako Bright Side navodi, prosječna plata je oko 797 dolara, dok je cijena stanova u prosjeku oko 118.852 dolara.
Berlin – 5,5 godina
Kako sajt ističe, prosječna plata u glavnom gradu Njemačke je oko 2.206 dolara. Cijene stanova van centra prosječno ovde iznose 145.596 dolara.
London – 18 godina
U glavnom gradu Velike Britanije prosječna plata iznosi oko 2.927 dolara, dok su prosječne cijene stanova 638.100 dolara, piše Bright Side.
Dubai – 3,5 godine
Prema navodima, prosječna plata u ovom gradu iznosi oko 3.340 dolara, a prosječna cijena stana je 143.850 dolara.
Pariz – 12 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Francuske iznosi oko 2.531 dolar, dok su cijene stanova u prosjeku 359.100 dolara.
Peking – 17,5 godina
Prosječna plata u ovom gradu je oko 1.370 dolara, dok je prosječna cijena stana oko 289.150 dolara.
Madrid – 7 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Španije je 1.571 dolar. Cijena stana u prosjeku je 132.250 dolara.
Stockholm – 9 godina
Prosječna plata je 2.857 dolara. Cijena stana je u prosjeku 311.850 dolara.
Atina – 9 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Grčke je 803 dolara. Cijena stana ovdje je u prosjeku 88.950. Prag – 8 godina Prosječna plata je oko 1.019 dolara, dok se cijena stana može prosječno platiti 102.650 dolara.
Rim – 11 godina
Prosječna plata u glavnom gradu Italije iznosi oko 1.783 dolara. Cijena stana je 230.600 dolara
Vozač Porschea, švicarskih registarskih oznaka, koji je vozio autoputem Beograd - Šid brzinom od 203 kilometara na sat, kažnjen je s 1.190 eura i zabranjeno mu je da devet mjeseci upravlja vozilom na teritoriji Srbije.
Glumica i pjevačica Selena Gomez kritikovala je velike tehnološke kompanije i to nekoliko sati nakon što su pristalice američkog predsjednika Donalda Trumpa nasilno ušle u Kongres. Između ostalog, poručila im je da zarađuju na zlu.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
