Prve doze ruske vakcine “Sputnjik V” koje je Republika Srpska naručila za vakcinisanje hiljadu zdravstvenih radnika, ocarinjene su i odvezene sa Aerodroma Sarajevo, potvrdio je za BHRT portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
Vakcine su pet dana bile u carinskom skladištu na sarajevskom aerodromu, a danas je konačno okončan carinski postupak.

“Carinski postupak uvoza ruske vakcine koja je u ponedeljak stigla u BiH je okončan. Uvozik je putem ovlaštenog špediera predao carinsku prijavu za uvozno carinjenje i priližio svu neophodnu dokumentaciju, između ostalog i rješenje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kojim je odobren interventni uvoz vakcine protiv koronavirusa. Po okončanju carinskog postupka roba je pruzeta od strane uvoznika i odvezena sa Aerodroma Sarajeva”, rekao je Kovačević.
U prvoj ruskoj pošiljci je dvije hiljade doza vakcina “Sputnjik V”, namijenjenih za vakcinisanje 1.000 zdravstvenih radnika u RS.

U drugoj polovini februara očekuje se 200.000 doza ruskih vakcina i isto toliko u prvoj polovini marta. Ove količine dovoljne su za imunizaciju 200.000 stanovnika u Republici Srpskoj. Od iduće sedmice počinje obuka zdravstvenih radnika za imunizaciju, a osim njih prioritet za vakcinisanje imaće hronični bolesnici, pripadnici MUP-a, prosvjetni radnici, novinari, snimatelji, vatrogasci i pripadnici civilne zaštite.

Serija “Dirilis: Ertugrul“ jedna je od najpopularnijih turskih serija koja osvaja publiku širom svijeta, a poseban uticaj imala je na život 60-godišnje Amerikanke iz Wisconsina koja je na koncu postala muslimanka, Hatidža, javlja Anadolu Agency (AA). Mještanka malog i mirnog kraja savezne američke države Wisconsin kazala je u razgovoru s novinarom AA da je serija “Ertugrul“ na nju ostavila veliki dojam i da je tako prešla na islam. Seriju je našla na Netflixu i to, kako je kazala, u periodu kada je imala određenih mentalnih i moralnih padova. O islamu je mnogo učila i čitanjem prevoda Kur'ana, a potom je posjetila jedini mesdžid u svom kraju i postala muslimanka te je izabrala ime Hatidža (Khadija). “Serija govori o historijskom razdoblju o kojem nisam ništa znala. Ono što sam u seriji vidjela o Allahu, islamu, miru, pravdi i pomoći potlačenim je privuklo moju pažnju i vezalo me za tu seriju“, kazala je Hatidža. Serija je priča o herojstvu Ertugrula, ocu osnivača Osmanskog carstva. To je priča o pravednoj borbi, borbi protiv nepravde, nasilja, izdaje, o prijateljstvu, povjerenju, vjeri i stvaranju jedne velike države. Ertugrul, Turgut i Salcan su najdraži likovi našoj sagovornici iz Wisconsina, a razočarenje je doživjela kada je saznala da Bamsi Alp nije nikada bio uz Ertugrula. “Vjerske poruke dijalozi na tu temu u seriji su dali novu dimenziju i vrijednost mom životu. Ibn-i Arebi mi je najdraži lik u seriji. Njegove riječi su me tjerale na razmišljanje, a nerijetko su mi oči punile suzama“, kazala je Hatidža. Ističući kako je zbog serije počela istraživati o osmanskoj istoriji i islamu, Hatidža je kazala da je seriju “Ertugrul“ gledala četiri puta i da je trenutno gleda i peti put. “Ljubav prema historiji me je odmah vezala za seriju. Dobro je što sam je gledala, jer mi je ta serija otvorila oči i upoznala me sa islamom“, kazala je Hatidža. Ona je priču iz serije pomno istraživala i iz drugih izvora i poželjela je da živi sa vrijednostima koje su promovirane u seriji. “Iako sam baptistička katolkinja, počela sam sve više da se zanimam za islam. To što sam našla seriju mi je bio svojevrsni znak i osjetila sam unutrašnji smiraj. Gledanjem serije sam smanjivala broj upitnika u mojoj glavi i na koncu mi se sve posložilo“, kazala je Hatidža. Hatidža je kazala da su muslimani u mesdžidu bili veoma ljubazni prema njoj, a da je u svojoj sredini naišla na različite reakcije koje nisu poljuljale njenu odluku. “Iz mesdžida sam otišla kod prijatelja i rekla im da sam postala muslimanka, a oni su me ušutkivali. Ljudi oko mene misle da mi je ispran mozak. Više i ne ulazim u rasprave o tome. Ne miješam u njihova vjerovanje i ne bi se ni oni trebali miješati u moje“, kazala je Hatidža i dodala da su neki njeni prijatelji prekinuli kontakt s njom i blokirali je na društvenim mrežama. Hatidža ima šestero djece, a još uvijek čeka pravu priliku da s njima priča o njenom prelasku na islam. Želja joj je da što prije posjeti Tursku i vidi velike džamije, muzeje i turbeta brojnih historijskih ličnosti u toj zemlji. “Razmišljala sam čak i da se preselim u Tursku. Planiram u junu posjetiti Tursku ako mi to pandemija dozvoli. Emitivno mi je i kad samo razmišljam o tome. Stvarno želim vidjeti turbe u kojem je sahranjen Ertugrul“, kazala je Hatidža. Hatidžini preci su u Ameriku stigli iz Norveške, a ona je nedavno uradila i DNK testiranje da vidi da li u njenom genetskom kodu ima ikakve veze sa Turskom. Ona je zbog zdravstvenih razloga nedavno prestala raditi, a tvrdi da se sada odlično osjeća i da već neko vrijeme uopće ne pije ni lijekove za anksioznost koje je ranije redovno koristila. “Svako jutro se zahvaljujem Allahu. Ljudi uglavnom nisu ni svjesni koliko je život kratak. Želim ljudima poručiti da ne tratite živote na pogrešnim stvarima kao što sam ja to činila. Istražujte, nemojte smisao tražiti u odjeći, pedikuri, automobilima i vilama. Trudite se da ne budete sebični, već da gradimo društvo u kojem će se govoriti o tome kako da se pomogne drugom“, poručila je Hatidža.

U Hrvatskoj danas kreće distribucija 25.200 doza vakcina “Moderne” i “Astra Zeneke”, a biće vakcinisani stariji od 65 godina, hronični bolesnici, a nakon njih i svi drugi koji žele, piše portal “Indeks”.

Epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Iva Pem Novosel objasnila je da danas počinje distribucija prema Slavoniji i prema Dalmaciji, u srijedu, 10. februara, vakcine stižu u Istru i u centralnu Hrvatsku, a u petak, 12. februara, u sjeverni dio Hrvatske.

Ona je za HRT rekla da su količine vakcine određene proporcionalno broju stanovnika.

Iako iz udruženja penzionera traže odgađanje vakcinacije starijih vakcinom “Astra Zeneke”, Novosel poručuje da u Hrvatskoj situacija nije takva da bi trebalo odgoditi vakcinaciju.

“Već nakon prve doze, kroz tri sedmice razvija se djelotvornost, a kada se prime pune dvije doze, i to sa onim maksimalnim razmakom od 12 sedmica, ta efikasnost je čak oko 82 odsto”, rekla je epidemiolog.

Hrvatska je juče potvrdila 25 smrtnih slučajeva od posljedica virusa korona i 276 novozaraženih, a 407 oporavljenih, podaci su Nacionalnog štaba Civilne zaštite.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Jače padavine prije podne. U drugoj polovini dana postepeno smanjenje oblačnosti i prestanak padavina. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera, povremeno sa jakim udarima juga. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 8 i 15°C.

U utorak u Bosni pretežno oblačno vrijeme. Većinom će padati slaba kiša. Više padavina prije podne na zapadu i jugozapadu Bosne. U Hercegovini oblačno sa jačom kišom. Prestanak padavina u večernjim satima. Vjetar umjerene jačine, povremeno sa jakim udarima, južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C.

U srijedu u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje će padati kiša. Jača kiša na području Hercegovine, zapada i jugozapada Bosne. Na istoku i sjeveroistoku Bosne ne prognoziraju se padavine. Očekuje se jak vjetar južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 16°C.

U četvrtak u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Prije podne se očekuje postepeno opadanje temperature zraka što će usloviti prelazak kiše u susnježicu i snijeg, osim na jugu zemlje. Od sredine dana prema večernjim satima postepen prestanak padavina. Vjetar umjerene jačine. Prije podne vjetar postepeno mijenja smjer sa juga na sjever. Temperatura zraka viša prije podne i postepeno će opadati od jutarnjih sati sa područja sjevera i sjeverozapada prema jugu i istoku zemlje. Prognozirana najviša temperatura zraka u jutarnjim satima između 5 i 10°C i postepeno će opadati, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.