Danas će u Bosni i Hercegovini jače naoblačenje sa usloviti kišu i pljuskove.

Vjetar slab do umjerene jačine. Prije podne vjetar južnog smjera. U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na zapad i sjeverozapad.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19 stepeni.
Padavine većinom u poslijepodnevnim i večernjim satima. Najviša dnevna temperatura zraka oko 17°C.

Vatrogasci u Engleskoj pozvani su u bizarnu spasilačku misiju prije nekoliko dana kada se studentica zaglavila u sušilici veša u zajedničkim prostorijama studentskog doma u gradu Hull, regiji Yorkshire.

Holandski ginekolog ubrizgavao je svoje sjeme pacijenticama bez njihova znanja i postao otac najmanje sedamnaestero djece, objavila je u utorak bolnica Isala u sjeveroistočnom nizozemskom gradu Zwolleu.

Svi koji su navikli da i u doba korone posjećuju barove i restorane biće možda zbunjeni tzv. kovid pravilima koji ujedno važe čak i na mnogim radnim mjestima.

Mnoga pravila i u Srbiji nalažu da u restoran ili bar možete ući samo sa maskom koju opet treba da skinete kada sjednete za sto da biste jeli i pili. Slična je situacija i u mnogim firmama u Srbiji čija pravila nalažu da se maska mora nositi dok se zaposleni kreću po firmi, ali ne i za stolom za kojim rade.

Iako su mnogobrojne studije dokazale da maske mogu da spriječe da neko sa kovidom ko nema simptome ili tek treba da ih razvije prenese infekciju na ljude oko sebe, posebno u zatvorenom, ugostiteljska mjesta ostaju lokacije koje čine petinu svih izvora zaraze.

Sitne čestice virusa
Virus se širi sitnim kapljicama aerosolom, kada zaražena osoba razgovara, kašlje ili kija. Te kapljice mogu sletiti direktno na ljude u blizini i zaraziti ih, a mogu i završiti na površinama koje bi neko mogao da dodirne kasnije.

WHO čak tvrdi da postoje dokazi da sitne čestice virusa mogu ostajati suspendovane u vazduhu i do dva sata, omogućavajući širenje od osobe do osobe u zatvorenim, slabo provjetrenim prostorima.

Međutim, koliko zaštitne maske štite tokom šetnje od 10 sekundi do stola?

- Vjerovatnoća da se infekcija prenese hodajući od vrata restorana do stola ili hodajući od radnog stola do toaleta je blizu nule - ističe Robert Dingval, profesor sociologije na Univerzitetu Notingham Trent.

Drugi stručnjaci pak, kažu da iako je rizik možda nizak treba biti oprezan.

- Ima smisla nositi masku koliko god možemo dok smo u zatvorenom - ističe dr David Strain, ljekar sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Eketeru.

Stoga stručnjaci se slažu da je pitanje lutrije i "bolje išta nego ništa", a potpunu zaštitu pruža samo nošenje maske koja se neće skidati.

Ako ulazite u teretanu, neki restoran, pa čak i na radno mjesto postoji velika vjerovatnoća da će vam mjeriti temperaturu digitalnim termometrom. Ipak, ovakva vrsta provjere gotovo da nema nikakvu svrhu.

Prvi problem je njihova tačnost. Većina ovakvih toplomjera mjeri temperaturu kože, na koju spoljašnji ambijent može snažno uticati, za razliku od osnovne tjelesne temperature. Dr. Strain ističe da ovakvi toplomjeri nisu "ni blizu" pouzdani koliko medicinski termometri koji se stavljaju ispod pazuha.

Drugo, to što neko nema temperaturu ne znači da nema kovid. Jedna velika studija je utvrdila da polovina pacijenata sa kovidom nije imalo temperaturu pri prijemu u bolnicu (iako su je mnogi razvili kasnije).

Upravo zato dr Strain provjeru temperature u restoranima naziva "teatralnom".

- Ako želimo da smanjimo nivo straha u populaciji, što se više straha možemo osloboditi, to bolje - istakao je on.

Putovanje avionom
U svim avionima su maske obavezne, ali čini se da avio-kompanije nisu razmišljale o tome da se u tom slučaju ne djele hrana i piće.

Tako se na mnogim čarter letovima iz Srbije, posebno za Tursku gde se putnici iz Srbije ne testiraju, djele sendviči, a onda u isto vrijeme svi putnici skinu maske što ponovo putnike čini nezaštićenim. Savjet u ovakvim situacijama jeste da jedete prije ulaska u avion kako ne biste dolazili u rizik kada se posluže hrana i piće.

Jutros je u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Lokalno po kotlinama u Bosni ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Bjelašnica 5; Ivan-sedlo 9; Bihać, Bugojno, Grude, Livno, Prijedor i Sanski Most 11; Banja Luka, Jajce, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica 12; Gradačac i Sarajevo 13; Bijeljina i Doboj 14; Mostar 15; Trebinje 16; Neum 18°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 941Pa, za 4hPa je manji od normalnog i ne mijenja se.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdane vakcine protiv COVID-19, neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milion života, a skoro 35 miliona je oboljelo.

Za sada. No, naučnici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to s pomoću jedne "obične" ljekovite biljke - slatkog pelina.

Imaju rezultate koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila naučnike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annuae), uzgajani u Kentuckyju u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije sa čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kafe.

Slatki pelin protiv korone?

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

- Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam želio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura sa organskim uzgajanjem slatkog pelina - kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u "službenoj" medicini?

Dr. med. spec. Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-19 liječnici upoznali tokom pandemije.

- U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog porijekla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju - kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da "sve ima itekako smisla".

- I to zato jer slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID-19 - kaže prof. dr. Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njena ljekovita svojstva.

Petar Mihić se u vrijeme kada se sadilo smilje odlučio za uzgoj slatkog pelina

- I tu je ta konekcija. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični - znači ima određen učinak - zaključuje prof. dr. Karamehić.

Dok slatki pelin, prema stavovima naučnika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVID-19, svijet očajno čeka učinkovitu vakcinu.

- Rekao sam da trebamo uzeti najbolju vakcinu. Najučinkovitiju, s najmanje neželjenih posljedica i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko... Što se mene tiče, a radio sam širom svijeta, najviše nade polažem na britansku vakcinu sa Oxforda. To je evropska vakcina, ispitano dominantno na Evropljanima, koji geografski žive "pod istim krovom", vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo - smatra prof. dr. Karamehić.