Prema informacijama do kojih je došao „Dnevni avaz“, tim domaćih stručnjaka – istraživača, koji čine najpoznatiji mikrobiolozi, inžinjeri molekularne biologije, veterinari i drugi, ovih dana intezivno rade na prikupljanju uzoraka virusa koji su ušli u BiH, kako bi ih sekvencirali i uporedili s virusima iz drugih zemalja, a pripadaju banci virusa COVID-19.

Naime, prema riječima akademkinje prof. dr. Mirsade Hukić, jedne od članica ovog tima, do sada je u svijetu izolovano i izanalizirano oko 17.000 raznih tipova ovog virusa, koji su po svojim karakteristikama podIjeljeni u četiri grupe, od kojih su mnogi specifični za određena geografska područja u svijetu.

- Ovo istraživanje je veoma značajno da znamo da li našom zemljom kruži jedan tip virusa ili je više različitih virusa, s obzirom na to da su mnogi obolijevali od virusa COVID-19 gdje je prenosilac zaraze došao sa strane. Već smo prikupili uzorke i nadam se da ćemo vrlo brzo završiti prvi dio posla, nakon čega ćemo uzeti i klasične epidemiološke podatke, uporediti molekularnu i klasičnu epidemiologiju što će biti put da otkrijemo odakle su nam virusi došli, kako su se kretali po BiH, ko ih je prenosio, koji su rizici za prenos virusa, kako se to može u budućnosti sprečavati...- rekla je Hukić.

Napomenula da je će rezultate svog istraživanja ponuditi Svjetskoj banci virusa, a sve da bi se na bazi tih karakteristika virusa mogla planirati i izrada vakcina, jer vakcine za razne tipove ovog virusa neće biti iste.

Na ovom vrlo značajnom poslu, saznajemo, radi tim samoorganiziranih istraživača čiji članovi, u vrijeme pandemije nisu htjeli da sjede skrštenih ruku, već su svoje stečeno znanje stavili u funkciju borbe protiv virusa korona.

- Dobili smo do sada oko 40 uzoraka od raznih oboljelih, iz raznih faza epidemije, što je za naše istraživanje vrlo respektabilan broj. U ovom istraživanju značajnu podršku su nam dali mikrobiološki instituti u našoj zemlji čiji su šefovi bili izuzetno zainteresirani za ovo što radimo. Nemamo mogućnost izolovanja virusa, prosto što nemamo odgovarajuću biosigurnosnu laboratoriju, ali molekularnom metodom možemo izolovati gen ovog virusa, izanalizirati ga i uporediti sa svim drugim iz genske banke COVID virusa. To je način da saznamo mnogo šta o genu virusa koji je u našoj zemlji, da vidimo da li je mutirao, da li se, naprimjer, kroz dva mjeseca šta promjenio, da li je na početku epidemije isti kao i na kraju itd – navodi Hukić.

Kao i ranijih godina, na područje BiH stiže pustinjski pijesak iz Sahare. Meteorolog Nedim Sladić pojašnjava da je riječ o redovnoj pojavi koja se najčešće dešava u proljeće, a pijesak na ulice, balkone i automobile u BiH stiže zahvaljujući jačem južnom visinskom strujanju.

– Na toj trasi jugozapadnog strujanja nalazimo se i mi, i nama dolazi topao vazduh zajedno s tim pijeskom. A taj pijesak ćemo primijetiti na nebu već sutra (četvrtak, op. a.). Naročito će biti izražen tokom petka i u dane vikenda, kada bi nebo moglo biti dosta zamućeno. Prije utorka neće otići iz BiH, u utorak bi s prvom kišom trebao pasti na zemlju, a s pojačanim sjevernim i sjeverozapadnim vjetrom atmosfera bi se trebala iščistiti. Do utorka ne bismo trebali prati automobile i prozore – kazao je Sladić za Avaz.

Natprosječno toplo vrijeme za maj zadržaće se i narednih dana. Najtopliji dani biće četvrtak i petak, a nakon malo svježije subote, novi talas toplote slijedi u nedjelju i ponedjeljak.
– Do ponedjeljka se ne očekuju bitnije padavine, tek poneki lokalni pljusak, ali temperature će biti visoke za maj i iznosiće i do 31 ili 32 stepena – rekao je Sladić.

Dodaje da s južnim vjetrom dolazi i do rasta noćnih temperatura, pa se tropskim noćima, kada se živa u termometru neće spuštati ispod 20 stepeni.

Vlada Republike Slovenije proglasila je u četvrtak navečer kraj epidemije koronavirusa nakon što broj novozaraženih svaka 24 sata u posljednjih 14 dana nije bio veći od sedam. Slovenija je prva evropska država koja je proglasila kraj epidemije.
Građani drugih zemalja Evropske unije koji dolaze u Sloveniju neće biti primorani provesti najmanje sedam dana u karantinu. Ipak, građani drugih država koji pokažu simptome zaraze koronavirusom neće biti pušteni u zemlju, prenosi Reuters.
Obavezan karantin od 14 dana za građane država van Evropske unije ostaje na snazi, uz izuzetke diplomata i osoba koje prevoze robu.
Također, kraj epidemije znači i kraj finansijske pomoći osobama i firmama koje su bile oštećene zbog pandemije. Taj program bit će okončan posljednjim danom maja.
"Slovenija je ukrotila epidemiju i danas imamo najbolju epidemiološku situaciju u Evropi", rekao je premijer Janez Janša.
Na snazi ostaju pravila držanja distance, nošenja maski i dezinfekcije ruku prilikom ulaska u javne zgrade.
Od sredine marta Slovenija je zatvorila škole, kulturne institucije, kafiće, sportske objekte, hotele i prodavnice. U funkciji su bile prodavnice hrane i apoteke.
Ove sedmice je počeo raditi gradski saobraćaj, a sljedeće sedmice ograničeni broj đaka će se vratiti u školu. Također, sljedeće sedmice bit će dozvoljen ograničen rad hotela, restorana i kafića.
Podsjetimo, Slovenija je registrovala 1.464 slučaja zaraze koronavirusom te 103 smrtna slučaja koji se mogu dovesti u vezu s bolešću COVID-19.

KVIZ Tko želi biti milijunaš? vraća se na male ekrane nakon što je prošlog tjedna emitirana repriza prve epizode ovogodišnje sezone. 

Žena čiji identitet nije otkriven hodala je s mužem i njihovo četvero djece iz Nashika u saveznoj državi Maharashtra do Satne u susjednoj državi Madhya Pradesh.

Grad Beč namjerava vaučerom od 50 eura po domaćinstvu podstaći ugostiteljstvo čiji će objekti ponovo da rade od petka nakon dvomjesečne pauze.

Sva domaćinstva će od sredine juna dobiti vaučer na 50 eura, najavio je gradonačelnik Beča Mihael Ludvig.

On je kazao da će svih 950.000 domaćinstava dobiti vaučer na 50 eura, a domaćinstva s jednim članom na 25 eura, koji će moći da se iskoristi do kraja septembra u restoranima i kafićima koji učestvuju u toj akciji.

Jedino što se vaučerom neće moći da se plati su alkoholna pića, najavljeno je na konferenciji za štampu.
Ova akcija opteretiće gradski budžet za 40 miliona eura, ali gradonačelnik kaže: “Možemo to sebi priuštiti“.

Dodao je da je to između ostalog i jer se prethodnih godina dobro upravljano finansijama.

Podsjetio je da bečko ugostiteljstvo svake godine donosi oko 1,4 milijarde eura.

Predsjednik Privredne komore Beča Valter Ruk naveo je da su vaučeri stimulans za ponovo pokretanje ugostiteljstva, ali nije želio da špekuliše s tim koliko će lokala u petak početi da radi i koliko će njih srednjeročno moći da preživi krizu.