- Srbijanski epidemiolozi tvrde da epidemija koronavirusa postupno jenjava što ilustriraju statistikom da broj novozaraženih pada i sada je ispod pet posto u odnosu na broj testiranih u zadnja 24 sata.

Prema podacima iznesenima u utorak na tiskovnoj konferenciji Kriznog stožera vlade Srbije, od ponedjeljka u 15 sati do srijede u isto vrijeme testirano je 5.579 osoba od kojih je 227 bilo pozitivno na koronavirus, a umrlo je još petero pacijenata čime se broj žrtava popeo na 173 umrlih, uz smrtnost od 1,98 posto.

Na bolničkom je liječenju 2.470 osoba, od kojih 78 na respiratorima.

Liječnici u Srbiji od početka epidemije 6. ožujka registrirali su 1.292 pacijenta kao izliječene, nakon što su im testovi koornavirusa dvaput uzastopce bili negativni, a s respiratora je skinuto ukupno 39 oboljelih s teškom kliničkom slikom.

Najviše zaraženiih je u Beogradu - 2.122, što u ukupnom zbroju čini udio od 27,38 posto.

Epidemiolog Predrag Kon kaže da "gledano općenito" i "u usporedbi s mnogima u svijetu, ima razloga za zadovoljstvo" jer pada broj zaraženih u velikim urbanim centrima, što je ocijenio kao "dobro", a istodobno upozorio je da se sada pojavljuju "džepovi" zaraze u manjim naseljima, ali ih je lakše kontrolirati.

U javnosti traju prijepori mora li Srbija ponovno u vikend karantenu, jer je najavljen policijski sat od 30. travnja u 18 sati do 4. svibnja u pet sati ujutro, epidemiolog Kon ponavlja stajalište stručnog tima da se "mora ustrajati u izbjegavanju socijalnih kontakata" i "pod svaku cijenu zaštititi starije osobe", kako se svi dosadašnji rezultati u borbi protiv širenja zaraze "ne bi bacili pod noge".

"Statistički podaci i epidemiološki parametri jesu ohrabrujući, ali držimo da treba spriječiti veliku frekvenciju ljudi i čim više smanjiti kontakte", rekao je Kon.

Najviši srbijanski politički dužnosnici dosad su inzistirali na tome da u donošenju odluka o mjerama isključivo "slušaju struku" i savjete stručnjaka iz državnog zdravstvenog stožera.

Istodobno, raste pritisak javnosti, dijela oporbe te građana i nevladina sektora da se mjere prisilne izolacije i nametnute karantene moraju svesti na razumnu mjeru, uz poruku zdravstvenim i političkim vlastima da logički razmisle treba li, prijetnjama represijom, držati ljude doma do 4. svibnja kad se istog dana otvaraju restorani i kafići te stupaju na snagu druge ublažene epidemiološke mjere, prenosi Hina.

Prijelomna odluka mogla bi slijediti poslije televizijskog gostovanja srbijanskog predsjednika Aleksandara Vučića u četvrtak navečer u programu nacionalne televizije, gdje se očekuje da kaže svoj sud koji je, kako se dosad pokazalo, u velikoj mjeri, katkad i presudno, utjecao na odluke izvršne vlasti.

Nulti pacijent zaražen koronavirusom u Srbiji registriran je 6. ožujka, a izvanredno stanje zbog pandemije proglašeno je 15. ožujka uz rok od 90 dana.

Novi zemljotres snage 1.4 stepenih pogodio je u 17.26 časova Zagreb, javlja EMSC.

– Napolju kao da je grmljavina, a onda je nastupilo lagano podrhtavanje – prokomentarisao je jedan od građana.

Neki su rekli da im se “kuća opet zatresla”, dok su drugi imali osjećaj kao da je “neko jako zalupio vrata sobe”

– Osjetilo se pod nogama… Dobro je protutnjalo, kratko, a duboko – neka su od svjedočanstava žitelja Zagreba, prenosi Dnevnik.hr.

Njegova opsesija Grace Kelly bila je evidentna. Prije snimanja važnog prizora, volio se zbližiti i šaptati u uho glumice. Scenu u kojoj muškarac iza zavjese nožem napada ženu koja se tušira ponavljao je šet dana. U svojoj knjizi 'Mračna strana genija' Donald Spoto tvrdi da Hitchcock nikad nije oprostio Kelly što je napustila glumu da bi postala princeza od Monaka, te da je ispod tuša u filmu 'Psycho' (1960) Janet Leight zaista bila nova Grace Kelly zbog koje je scena ubistva bila tako bijesna.

U najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke – koji koristi osnovni i nepovoljni scenarij u svjetlu velikih neizvjesnosti uzrokovanih pandemija – prognozira se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između -3 i -5,6 procenata.

Osnovni scenarij pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do kraja juna te da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020. Nepovoljni scenarij pretpostavlja produžetak epidemije i ukidanje mjera suzbijanja tek na kraju augusta, a početak oporavka ekonomske aktivnosti tek u posljednjem kvartalu 2020.

"Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško prognozirati ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, paralizira ekonomsku aktivnost i ugrožava blagostanje ljudi", kaže Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

"Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politika učiniti za prevazilaženje ove epidemije".

Pandemija izazvana korona virusom predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji Bosne i Hercegovine (BiH) nakon svjetske finansijske krize. Izgledi za ekonomiju BiH zavise od brojnih neizvjesnih faktora, a zemlja je suočena s mogućom dubokom recesijom uz procijenjeni pad BDP-a od 3,2 procenta. Efekti će se osjetiti u skoro svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji; dok će poremećaj u lancima snabdijevanja i manja potražnja od EU dovesti do pada kako industrijske proizvodnje tako i izvoza roba i usluga, saopćeno je.

Najavljeni odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda može kratkoročno pomoći u ublažavanju ekonomskih i socijalnih posljedica ove nezapamćene krize. Kako se dodatne mjere odgovora na krizu budu razvijale, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno će biti osigurati da podrška bude transparentno dodijeljena, pažljivo usmjerena, fiskalno održiva te da se lako može ukinuti kad više ne bude potrebna.

Nakon ove faze hitnog odgovora uslijedit će faza ekonomskog oporavka a institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima da nađu posao, olakšati pristup kreditima te osigurati podršku firmama da obnove svoje poslovanje. Od ključnog će značaja biti da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje sveukupne fiskalne stabilnosti. Pored trenutne krize, bitno je da BiH zadrži fokus na rješavanju svojih dugotrajnih strukturalnih i institucionalnih slabosti.

U najnovijem RER-u se navodi da su bitne brze, odlučne i pažljivo dizajnirane mjere politika, koje trebaju u obzir uzeti stanje u zemlji i neizvjesnost trajanja krize.

Izvještaj se fokusira na makroekonomske uticaje COVID-19 u zemljama Zapadnog Balkana, postavljajući osnove za dodatne analize. Prilikom predstojećeg e-predstavljanja izvještaja u maju, bit će objavljena serija bilješki Redovnog ekonomskog izvještaja koje sagledavaju uticaj na specifične ekonomske oblasti, socijalni sektor, te siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji.

Želim da se osvrnem na metodološki pristup islama spram nedaća, nepogoda, bolesti. Kako se ove nepogode trebaju razumijevati? Kao vjernik. Da li se radi o Božijoj kazni, kako neki tvrde? Ili se radi o milosti koju ne znamo? Da li je ovo smak svijeta, kako neki, opet, uzvikuju? Ili je ovo Božiji znak i pouka? Šta o ovim pitanjima kazuje vječna nam knjiga Kur'an? Šta su savjeti našeg milog Pejgambera

Ljudi smo - često mislimo o sebi bolje nego što je to objektivno tako. Moderna tehnologija i pristup internetu samo su doprinijeli  zabludama o 'velikoj pameti'.