Mjesec dana nakon zemljotresa čije se štete procjenuju na 5,5 milijardi eura, Zagreb je jutros u 9:52 pogodio novi potres. Prema prvim podacima magnituda potres bila je 3,5 po Richteru.

Potres je trajao nekoliko sekundi, snažno je zatresao zgrade širom grada, a osjetili su ga i mnogi građani.

Ovo je bio jedan od jačih popratnih udara nakon onog potresa od prije mjesec dana napisoa je jedan građanin na stranici EMSC-a, dok je drugi spomenuo kako se tamo "čula tutnjava".

Za sada nema informacija o povrijeđenima i materijalnoj šteti.

Ove godine Ramazan dočekujemo u jeku pandemije koronavirusa pa je, izraženije nego ikada, neophodno važno naglasiti i upozoriti sve postače na potrebu da budu maksimalno odgovorni prema sebi i drugima, te da se strogo pridržavaju svih preporučenih mjera prevencije zaraze, navodi se u preporukama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Kako ističu stručnjaci INZ-a, vjerski autoriteti i institucije su složni u jednom da je obaveza vjernika, postača, da svojim djelovanjem i činjenjem iznad i povrh svega ne ugrozi živote i zdravlje ljudi oko sebe i sebe samog, što podrazumijeva i dalje poštovanje pravila fizičke distance, kao i da se u ovim, izmijenjenim zdravstvenim okolnostima, iftari organiziraju samo za ukućane istog domaćinstva, odnosno osobe sa kojima dijelite životni prostor, prenosi Avaz.

- Preporuke za pravilnu prehranu postača u toku ramazana u suštini se ne razlikuju mnogo u odnosu na preporuke izvan tog mjeseca. Najvažnije prehrambeno pravilo tokom ramazana je umjerenost i pravilan raspored namirnica, kako biste svom tijelu što duže omogućili energiju, ali bez preopterećivanja probavnog sistema - ističe nutricionistica INZ-a Maja Trifković.

Preporuke za sehur su poprilično slične preporukama za uobičajeni doručak, koji treba biti glavni izvor energije za ostatak dana.

- Za sehur treba kombinirati namirnice bogate proteinima (meso, riba, jaja, mlijeko, sir, jogurt, mahunarke, zatim sjemenke i orašasti plodovi, koji su ujedno i izvori zdravih masnoća) s namirnicama bogatim složenim ugljikohidratima i vlaknima radi dužeg otpuštanja energije i osjećaja sitosti (integralne žitarice, proizvodi od integralnog brašna i povrće) - ističe Trifković.

Nutricionistica INZ-a preporučila je tri kombinacije proizvoda dostupnim domaćinstvima, koja će osigurati potrebnu vrijednost i energiju za cjelodnevni post.

Prvi prijedlog idealnog obroka za sehur je omlet sa špinatom i posnim sirom, domaći integralni kruh sa sjemenkama uz salatu od paradajza i krastavaca u pavlaci. Drugi prijedlog je salata od tunjevine ili piletine, kuhano jaje, grah ili leća, integralna tjestenina, neslani sir, kombinacija svježeg povrća i maslinovo ulje po želji. Treći prijedlog su zobene pahuljice s mljevenim lanom i chia sjemenkama, banana, naranča, dvije hurme, grčki jogurt, orasi/bademi/lješnjaci, cimet po želji.

Najvažnije od svega je ne "pretrpati" se naglo, velikim količinama hrane u jednom obroku, našem najobimnijem obroku koji je tokom ramazana - iftar.

- Zbog dugog perioda posta, probavni sistem se poprilično uspavao, pa je jako važno pokrenuti ga na pravilan način. Najbolje je započeti iftar s dvije - tri hurme ili laganom voćnom salatom za nadoknadu šećera i energije, uz čašu vode ili limunade za rehidraciju organizma. Svom probavnom sistemu treba dati po mogućnosti što više vremena, optimalno je pola sata da se lagano pokrene i da apsorbira nutrijente iz unesenog voća, nakon čega slijedi glavno jelo - ističe Trifković.

Za glavno jelo dana preporučuje se najprije domaća supa od povrća za dodatnu nadoknadu tečnosti i elektrolita, a nakon toga obrok koji se sastoji od nemasnog mesa i raznog povrća za prilog.

Dodatni izvor ugljikohidrata neka bude malo integralne riže ili kuhanog krompira. Osim toga, za iftar su idealne čorbe s nemasnim komadima mesa u kombinaciji s mahunarkama i povrćem uz šnitu domaćeg kruha od integralnog brašna.
Nakon iftara bilo bi idealno prošetati za dodatno ubrzanje probave, ali to će zbog još uvijek aktuelne mjere policijskog sata biti nemoguće provesti, pa zato pokušajte biti fizički aktivni u vlastitom domu. Ako se zaželite deserta, nek to bude kombinacija suhog ili svježeg voća ili kompot po želji, bez dodanog šećera. Za ljubitelje nešto tradicionalnijih obroka, sutlija s malo kakaoa ili cimeta je također poželjan desert nakon iftara (ukoliko već u njemu niste imali neki od škrobnih izvora ugljikohidrata), preporučuju iz INZ-a.

Trifković dodaje da je, osim navedenog, idealan međuobrok od iftara do sehura je i smoothie od raznih vrsta voća i povrća po želji. Također, između iftara i sehura se trudite da u što većoj mjeri nadoknadite unos vode i tako pravilno pripremite svoj organizam za predstojeći post.
Uz navedene preporuke, važno je u što većoj mjeri izbjegavati jako masno i prženo meso, proizvode od bijelog brašna, preslane i prezačinjene obroke, prešećerene deserte, kafu u vrijeme sehura (dehidracija!) i svakako, prejedanje.

- Jednom do dva puta sedmično se možete počastiti hurmašicom za iftar, ali sve više od toga je previše i time se mogućnost detoksikacije organizma gubi, a izlažete se i potencijalnom gomilanju kilograma. Uz pravilnu prehranu tokom ramazana, iako postite, osjećat ćete se vitalno i bit ćete puni energije, a vaš organizam će vam biti zahvalan na priuštenom velikom čišćenju od nakupljenih toksina - saopćeno je iz INZ-a.

Kraj epidemije koronavirusa u Srbiji može se očekivati između njene 10. i 12. sedmice, ocijenio je u utorak član kriznog štaba srbijanske vlade dr. Predrag Kon, a srbijanska vlada od utorka je djelomice ublažila restriktivne mjere uvedene zbog pandemije.

Prvi slučaj koronavirusa u Srbiji registriran je 6. marta, a vanredno stanje uvedeno je 15. marta, pa bi se najavljeni kraj epidemije, po Konovim riječima, mogao očekivati u razdoblju od početka do sredine maja, prenosi Hina.

Srbijanska vlada donijela je danas odluke kojima se mjere uvedene zbog pandemije djelomice ublažavaju, uz skraćenje policijskog sata te postupno otvaranje pojedinih trgovina, tržnica i obrtničkih djelatnosti.

Kon je za Radioteleviziju Srbije (RTS) rekao da će i nakon ukidanja vanrednog stanja i unatoč slabljenju virusa neke mjere biti zadržane. Također je rekao kako se testiranjem sve više otkrivaju vrlo blagi slučajevi zaraze, čak i asimptomatski, navodeći da je testiranje u socijalnim ustanovama, gdje se pojavila zaraza, među zaposlenima otkrilo da su oni “bez ikakvih simptoma”.
“To znači da je virus uveliko u cirkulaciji, ali izaziva vrlo blago oboljenje ili nikakvo”, ocijenio je Kon, navodeći kako se “čini da virus ozbiljno slabi”.

Komentirajući što bi mogla biti potencijalna prijetnja u sedmoj sedmici pandemije, u kojim se Srbija trenutno nalazi, Kon je ocijenio da opasnost može predstavljati eventualni ekscesni ulaz zaraze u neke zdravstvene ili socijalne ustanove.

“Kada budemo postupno ukidali mjere moramo voditi računa da nas nešto ne iznenadi, neka greška. Dakle, svi oni koji trebaju početi raditi moraju poštivati sve što je već propisano”, poručio je srbijanski epidemiolog, naglasivši da se, uz socijalnu distancu, moraju nositi zaštitne maske i rukavice, uz dezinficiranje ruku i radnog prostora.

Na pitanje kada se u Srbiji može očekivati kraj epidemije, Kon je ocijenio da bi se o tome moglo govoriti nakon izlaska iz osme sedmice.

“Negdje 10. do 12. sedmice se može očekivati da više nema nikakve epidemije, ali da nestane virus – to je sve manje vjerovatno. Pratit će se njegovo prisustvo i tokom toplijih dana, ali neće biti epidemije”, objasnio je Kon.

Srbija je u sadašnju, sedmu sedmicu epidemije ušla s ukupno 6.630 oboljelih od covida-19 te sa 125 umrlih koji su bili zaraženi virusom.

Broj ljudi suočenih sa akutnim nedostatkom hrane ove godine mogao bi da bude udvostručen na 256 miliona zbog ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, saopćio je danas Svjetski program Ujedinjenih naroda za hranu (WFP).

Očekuje se da će gubici u sektoru turizma, smanjenje zarada i ostale restrikcije povezane sa pandemijom dovesti do povećanja broja ljudi koji nemaju dovoljno hrane za 130 miliona, dok je 135 miliona već u toj kategoriji.

- Kovid-19 je potencijalno katastrofalan za milione koji su već na ivici - izjavio je Arif Husein, glavni ekonomista i direktor odjeljenja za istraživanje, procjene i monitoring pri WFP-u.

Njegovi biografi tvrde da postoji objašnjenje za ovakvu Chaplinovu prirodu. Ona ime korijene u traumi koju je preživio u djetinjstvu. Rođen je 1889. godine u željezničkom vagonu romske porodice zabavljača i njegov je život bio sve samo ne lagan.

Engleska policija je na autoputu zaustavila motociklistu koji je vozio brzinom od 209km/h i kada su ga upitali zbog čega je toliko brzo vozio, stigao je zanimljiv izgovor