Prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u četvrtak, 23. aprila nastupa mubarek mjesec Ramazana, dok će prvi dan ramazanskog posta biti u petak, 24. aprila, saopćeno je iz Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Kako su naveli, mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). ”Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima. U skladu sa trenutnom situacijom, vjerski život tokom ramazana u našoj domovini bit će organizovan u okviru vanrednih mjera koje važe u državi zbog proglašene pandemije korona virusa”, saopćeno je iz Rijaseta. Kako su saopćili, s obzirom na to da je mjesec ramazan mjesec intenzivnijeg ibadeta, ove godine je formiran tim islamskih učenjaka koji će odgovarati na pitanja kako bi bio ubrzan dosadašnji proces dobijanja odgovora. ”U ovoj fazi prednost će imati pitanja iz domena ibadeta (namaz, post i zekat) te pitanja od vjernika sa jasno navedenim imenima (a ne skrivenim iza nadimaka), a kao i dosada upućena pitanja bit će objavljivana anonimno. Također, kao i dosada vaša pitanja možete slati putem email adrese Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. kao i kroz mobilnu aplikaciju Islamske zajednice”, saopćeno je.

Iz NASA-e su kazali da su njihovi astronomi pronašli planetu u drugom Sunčevom sistemu koja je mnogo slična Zemlji

Preko internet oglasa pronašao je komodu za dnevnu sobu te je sa prijateljem otišao po nju. Još dok su je iznosili iz stana čovjeka od kojeg su je kupili, čuli su da se nešto kotrlja u komodi, ali mislili su da je riječ o nečemu drugom.

Udruga čeških turističkih agencija predlaže stvaranje posebnih zračnih i cestovnih koridora za zdrave turiste koji ne bi morali u 14-dnevnu samoizolaciju, piše u četvrtak Jutarnji list.

Za izlaske iz krize pojedinci i države najčešće se okreću vlastitim potencijalima, zapostavljenim resursima ili ranije nedovoljno naglašenim komparativnim prednostima. U slučaju ekonomske krize u kojoj je naša ekonomija sada odgovor bi mogao biti u poljoprivredi.

Poljoprivreda u našoj zemlji ostala je posljednjih dvadesetak godina samo na potencijalu te bivala najčešće iznevjerena između najava zarade preko noći u pojedinim kulturama koje su se nametale i zapostavljenosti od vlasti.

Poljoprivreda Federacije BiH je više od dva desetljeća marginalizirana, kaže za Klix.ba Ahmed Džubur profesor s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru i predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Federalnog parlamenta. On kaže kako poljoprivreda nije bila strateška djelatnost te je kao takva bilježila stalne negativne trendove koji su bili tako očigledni da se značajan broj fizičkih osoba i pravnih subjekata prestao baviti ovom, u razvijenim državama, strateškom djelatnosti.

"Ne treba se vraćati predaleko unazad kako bi se pronašli analitički dokazi za 'puštanje niz rijeku' sektora poljoprivrede, kako animalnog, još više njenog biljnog segmenta. Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2019. godini manja je za 7,3% u odnosu na 2018. godinu. Biljna proizvodnja manja je za 9,0%, a stočarska za 3,9% u odnosu na 2018. godinu. U biljnoj proizvodnji, smanjenje proizvodnje se bilježi u svim granama: u ratarstvu za 5,0%, u voćarstvu za nevjerovatnih 29,1% te vinogradarstvu za 2,2% u odnosu na 2018. godinu. U ratarstvu je smanjena proizvodnja po svim grupama usjeva: žita za 8,3%, industrijskog bilja za 3,9, povrća za 0,5 i stočno-krmnog bilja za 13,3% u odnosu na 2018. godinu", navodi on.

Pojavom koronavirusa ključni kreatori svekolikog razvoja, ali i devastacije pojedinih sektora privrede i poljoprivrede, dodaje, su uvidjeli da marginaliziranje i svjesno i nesvjesno uništavanje domaće poljoprivrede i, s njom u direktnoj vezi, prerađivačke prehrambene industrije, ima nesagledive egzistencijalne posljedice po kompletnu društvenu zajednicu.

"Odjednom su, preko noći, postale svima vidljive razmjere ovakvog dugotrajnog fatalnog pristupa, posebno u svjetlu javno proklamovanih objava brojnih država kao što su Turska, Mađarska, Italija, Španija, Njemačka... da će vlastite resurse prehrambenih sirovina i prerađevina zadržati, prije svega, za vlastito stanovništvo", kaže Džubur koji navodi i kako je nakon propasti bivše države nestalo zajedničko, ozbiljno tržište poljoprivredno-prehrambenih sirovina i proizvoda.

Poznato je kako je Jugoslavija imala ozbiljne proizvođače mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava (Petrokemija Kutina, Zorka Šabac…), poljoprivrednih mašina (IMT, Tomo Vinković,…) te brojnih drugih djelatnosti koje su ovaj sektor činile samoodrživim i autonomnim. Republika Bosna i Hercegovina nije imala sreću da u svome okrilju ima ozbiljne resurse u smislu produkcije najvažnijih inputa poljoprivredne proizvodnje te je postala, i do današnjih dana ostala, apsolutno zavisna od uvoza iz inostranstva.

Džubur kaže kako smisao ove hronologije nije konstatovanje sumorne prošlosti i sadašnjosti te da je pandemija, kakvog li apsurda, otvorila vrlo izvjesne, svijetle perspektive futurističkog karaktera agrarnog sektora u Federaciji BiH.

"Raduju najave ozbiljnih političkih faktora da će ulaganja u sektor agrara u vremenu koje dolazi biti mnogostruko veće, što će biti od velikog značaja kako za sve u sektoru agrara tako i za državu uopće. Uvjeren sam da će se desiti novi pristup koji podrazumijeva redovnu isplatu značajno uvećanih poticajnih sredstava, reanimaciju zapuštenih i devastiranih robnih rezervi za otkup svih eventualnih robnih viškova, stimulativne mjere podrške i zaštite, reafirmaciju vlastite proizvodnje autohtonog sjemenskog i sadnog materijala kako bi se eliminisala zavisnost od uvoza istih iz inostranstva. Ovo su samo neke od mjera koje bi 'postkoronalnu agrarnu epohu' za poljoprivrednike učinile prosperitetnijom", zaključio je Džubur.
Ovo korespondira s najavama odgovornih za agrar u Vladi Federacije BiH. Jučer je ministar Šemsudin Dedić kazao kako je najznačajnija aktivnost vlasti podrška proljetnoj sjetvi, a da je javni poziv u toku te da je za ovu namjenu izdvojeno 9,5 miliona KM.

Kazano je i kako je prošle sedmice resorno ministarstvo s Razvojnom bankom potpisalo ugovore i stavilo na raspolaganje poljoprivrednicima povoljnu kreditnu liniju za sve one koji žele povećati stočni fond i potrebnu mehanizaciju za bavljenje poljoprivredom.

Iako je kineski grad Wuhan tek izašao iz blokade nakon 76 dana, tržnica morskih plodova Huanan, odakle je potekao novi koronavirus u decembru prošle godine, ostaje i dalje zatvorena i pod zaštitom. Ipak, ostala takozvana mokra tržišta ponovo su počela raditi.

ABC News posjetio je jedno od najvećih tržišta u gradu pijacu Baishazhou koja je ostala otvorena tokom cijele epidemije kako bi stanovnicima Wuhana osigurala svježe proizvode.

Prema pisanju kineskog lista China Daily, 2.300 tona svježih proizvoda i mesa kupovalo se na pijaci Baishazhou na vrhuncu zatvaranja Wuhana sredinom februara. Velike količine mesa i drugih proizvoda su isporučene lokalnim humanitarnim organizacijama, a potom su ih volonteri dijelili po kućama.

Većina ljudi u Kini i ostatku Azije na mokrim tržnicama kupuje svježe proizvode po povoljnim cijenama. Na mnogim od tih tržišta više nema stoke na prodaju, a sve je manje onih koji prodaju meso divljih životinja.

Sada su na ulazu u Baishazhou okačeni baneri na kojima piše: "Izuzetno zabranjena prodaja žive peradi i trgovina divljim životinjama!"

Kineska vlada nedavno je zaustavila prodaju i konzumiranje divljih životinja kao odgovor na koronavirus.

"Otkad je Huanan u nevolji, našim tržištem se strogo upravlja. Niko ne želi postati novi Huanan. Svi su uplašeni", rekao je prodavač mesa u Baishazhouu za ABC News.

Na ulazu u tržnicu Baishazhouu piše i da je deset slučajeva koronavirusa otkriveno na tom mjestu, iako nije jasno da li su bili zaraženi prodavači ili kupci. Svi zaraženi su oporavljeni, piše na bilbordu.

Azijska mokra tržišta pažljivo se nadgledaju zbog egzotičnih divljih životinja koje su nekada prodavane na njima. Naučnici vjeruju da uslovi unutar tržišta i neposredna blizina divljih životinja i ljudi čine savršenu podlogu za razvijanje novih virusa.