U Bosni i Hercegovini se danas očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne i istočne Bosne će biti magle i niskih oblaka. Novo naoblačenje sa zapada krajem dana.

Vjetar u Bosni slab, istočni i jugoistočni. U Hercegovini prijepodne slaba do umjerena bura, a poslijepodne vjetar slab, jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura kretat će se -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 6 do 12, na jugu do 15 stepeni.

U Sarajevu u jutarnjim satima i dio prijepodneva se očekuje magla ili niska naoblaka, a u ostatku dana sunčanije. Jutarnja temperatura iznosit će oko 1, a dnevna oko 8 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

VRIJEME DO KRAJA SEDMICE
U petak pretežno oblačno sa kišom. Na planinama je moguć snijeg. Obilnije padavine se očekuju u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Tokom dana u većem dijelu Bosne prestanak padavina i prolazno razvedravanje. Nove padavine u Bosni se očekuju u večernjim satima. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu od 4 do 9, a dnevna od 7 do 14, na sjeveru i sjeveroistoku Bosne do 16 °C.

U subotu će biti oblačno vrijeme sa kišom, a u višim područjima (iznad 1000 m ) sa susnježicom i snijegom. Tokom poslijepodneva ili u večernjim satima u većini područja se očekuje prestanak padavina. Jutarnja temperatura od 1 do 7, na jugu od 5 do 9, a dnevna od 5 do 11, na jugu od 10 do 15 °C.

U nedjelju se očekuje oblačno vrijeme. Poslije podne i u večernjim satima slaba kiša u Hercegovini. U istočnoj i djelimično centralnoj Bosni snijeg i susnježica u višim područjima, a u nižim kiša. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 3 do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 6 do 12 °C.

Predsjednik Tanzanije Džon Magufuli (John) je u Zanzibaru pozdravio opozicionog političara u toj zemlji Malima Seifa Šarifa Hamada tako što su nogama simulirali rukovanje da bi izbjegli moguću zarazu koronavirusom.

Ljudi su i u drugim zemljama počeli da primjenjuju novi način pozdravljanja bez rukovanja da bi umanjili rizik od zaraze koronavirusom i spriječili njegovo širenje.

Novi načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga Republike Hrvatske, viceadmiral Robert Hranj, rekao je vezano za moguće slanje Hrvatske vojske na granicu zbog migrantske krize kako je vojska spremna za pomoć policiji i može pružiti logističku podršku.

U skladu sa sadašnjim odredbama zakona Hrvatska vojska može pružiti ekstenzivnu logističku podršku - transporta, medicinske evakuacije, izgradnje kampova, medicinske i veterinarske i inženjerske podrške, kazao je Hranj u Dnevniku HRT-a, prenosi Index.

- Vojska ima operativne planove i namjenski organizirane snage koje bi se po odluci aktivirale u pograničnim područjima istok, centar, sjever, more i u zraku. U prvoj fazi bit će spremno 2.500 vojnika, a mogu se mobilizirati i više ovisno o odluci političkih struktura - istaknuo je Hranj, koji je jučer preuzeo dužnost na svečanosti u Ministarstvu odbrane.

‘Ispali su smiješni i nakon „svinjskog“ kaosa kada je ministar zdravstva „post festum“ javno prozvao mnoge zdravstvene djelatnike zbog neodgovornog ponašanja tijekom lažne pandemije... Corona? Iz ničega su DOVELI SVIJET DO LUDILA! Sumnjam da će me itko demantirati,ISPALI BI SMIJEŠNI!

Na društvenim mrežama pojavila se fotografija bh. fakultetske diplome koja je izdana na datum 30. februara 2015. godine. Diplomu je izdao Ekonomski fakultet Internacionalnog univerziteta u Travniku, koju potpisuje dekan Dragan Golijan i rektor Ibranih Jusufranić.

Status magistra ekonomije, smjera Finansije, bankarstvo i osiguranje tako je dobio Patik Šegota. Šegota je drugi ciklus studija završio 27. februara prije pet godina, da mi mu nakon toga diploma bila izdana sa nepostojećim datumom.

Šegota, koji je inače voditelj Gradskih groblja Zagreba, hrvatskim medijima kazao kako je objavljeni dokument lažiran.

“Kao što je vidljivo usporedbom originalnog dokumenta i onoga koji je neko postavio na društvene mreže, razlikuju se u puno detalja, a ponajprije u bitnome – osobni podaci, datum izdavanja dokumenta, broj pod kojim je diploma evidentirana, potpisnici dokumenta…”, kazao je voditelj groblja za Tportal.
BIH
VLASNIK KAŽE DA JE FALSIFIKAT
U Travniku mu izdali diplomu fakulteta 30. februara?Prije 21m KOMENTARI
Šegota, koji je inače voditelj Gradskih groblja Zagreba, hrvatskim medijima kazao kako je objavljeni dokument lažiran

Na društvenim mrežama pojavila se fotografija bh. fakultetske diplome koja je izdana na datum 30. februara 2015. godine. Diplomu je izdao Ekonomski fakultet Internacionalnog univerziteta u Travniku, koju potpisuje dekan Dragan Golijan i rektor Ibranih Jusufranić.

 Status magistra ekonomije, smjera Finansije, bankarstvo i osiguranje tako je dobio Patik Šegota. Šegota je drugi ciklus studija završio 27. februara prije pet godina, da mi mu nakon toga diploma bila izdana sa nepostojećim datumom.

Šegota, koji je inače voditelj Gradskih groblja Zagreba, hrvatskim medijima kazao kako je objavljeni dokument lažiran.

“Kao što je vidljivo usporedbom originalnog dokumenta i onoga koji je neko postavio na društvene mreže, razlikuju se u puno detalja, a ponajprije u bitnome – osobni podaci, datum izdavanja dokumenta, broj pod kojim je diploma evidentirana, potpisnici dokumenta…”, kazao je voditelj groblja za Tportal.

Dodaje da je riječ je o zlonamjernom falsifikatu i obmani na ličnom nivou s ciljem da se pogrešno informiše javnost, a njemu nanese šteta.

”Vjerujem da su porivi za ovakve niske podvale rezultat mog rada na čelu podružnice Gradskih groblja, za vrijeme kojeg sam poduzeo mnoge aktivnosti na sređivanju stanja i dosljednog poštovanja zakona i propisa”, kazao je Šegota i dodao da trenutno radi na doktoratu na Ekonomskom fakultetu te istovremeno pohađa MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Šegota je, podsjeća Tportal, na čelo Gradskih groblja stigao početkom 2019. godine, nakon što je bivša šefica Ljerka Ćosić otišla u penziju.

Zagrebački holding je tada konkurse za direktora Groblja i Gradske plinare raspisao 20. decembra, a trajali su samo sedam dana, od kojih su čak tri dana bila neradna – nedjelja, Božić i praznik svetog Stjepana.

I dok čelni čovjek Plinare tada nije bio izabran, jer je konkurs poništen, Šegota je prošao na mjestu šefa Groblja, a iz ZGH su poručili da je bio najbolji kandidat.

Indira Pjanić, krajiška heroina ostat će zapamćena po svojoj hrabrosti i nesebičnom spašavanju života svojih saboraca dok je i njen vlastiti život bio u opasnosti.

Dobitnica je ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Rođena je 4. januara 1972. godine u Cazinu. Po zanimanju je bila tekstilni tehničar a u ratu je bila bolničarka, pripadnica Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Cazin.

Mehmed Kapić, u to vrijeme, bio je komandir voda, te komandir jedinice u kojoj je bila i Indira, ističe kako njoj duguje svoj život.

- Nakon obilaska linije, prilazio sam svom rovu, začuo se zvuk granate i tu sam teško ranjen. Imao sam povrede obje noge, ruke, ramena i glave, i danas imam geler u glavi. U tom momentu sam probao ustati ali vidim ne ide. Dvojica kolega su dotrčala, za njima i Indira. Ubrzo se njih pet-šest okupilo da me pomjere sa tog mjesta jer smo bili izloženi. Ona je počela sa previjanjem, druga granata je pala, a svi oni su se bacili na mene da me zaštite. Niko nije mislio na sebe, već svako na onog drugog pored njega– priča Kapić za Faktor.

Ističe da su ga zatim odveli u bolnicu gdje mu je dalje ukazana pomoć.

- Doktor koji me primio, pitao me je ko me je previjao. Ja sam rekao da mi je prvu pomoć ukazala Indira, a da me nakon nje previo još jedan mladić kako bi učvrsti to što je ona uradila i smanjio mogućnost krvarenja. Tada mi je doktor rekao zahvali se njoj, odradila je odličan posao, zahvali se njoj za život i za noge – kazao je Kapić.

Za šest do sedam dana, u bolnicu su pristigli novi ranjenici i vojnici, te je pitao za stanje na terenu.

- Vidim da se nešto dešava, nisu mi htjeli reći šta je bilo, ali sam ustrajao da mi ispričaju. Rekli su mi da je nastao haos da smo izgubili puno boraca, i između ostalog kazali su mi da je poginula i Indira – sjeća se Kapić.

Kaže da mu je rečeno kako je preuzela njegovu pušku nakon njegovog ranjavanja, te da ju je nosila dok nije poginula.

- Nisam imao priliku da joj se zahvalim. Ona me je spasila, da ne doživim njenu sudbinu. Bez obzira što je nema među nama, ja nikada o njoj nisam čuo nešto loše. Bila je hrabrija od mnogih muškaraca, boraca. Uvijek je davala maksimum. Zadužila me je dok sam živ – zaključuje Kapić.

Šefik Čizmić, Indirin je saborac i kaže da se sjeća njene hrabrosti.

- Davno je to bilo, ja sam prije nje došao u jedinicu. Ona je bila bolničarka. Uvijek je sa sobom nosila pištolj, tetejac takozvani. Bila je veoma hrabra, gdje god smo mi išli, išla je i ona. Vrlo brzo je poginula, skoro na samom početku rata. Bila je veoma simpatična djevojka, tada dvadesetogodišnjakinja. Uvijek je imala kačket na glavi, kratku kosu, ona je bila djevojčica – priča Čizmić.

Bila je pripadnica Prvog cazinskog odreda.

- Zauvijek će ostati zapamćena. Ona je dala život za odbranu države, a posebno kada se uzme u obzir da ona nije morala biti na tom mjestu, to je sve bilo još uvijek dobrovoljno. Bilo je idemo braniti državu i išli smo. Uvijek je bila sa nama. Mogla je ostati 100-200 metara iza nas, ali ne, ona je išla uz nas – sjeća se Čizmić.

Kaže da se sjeća tog dana kada je poginula u mjestu Gornji Srbljani, zajedno sa četiri saborca 19. jula 1992. godine.

Na tom mjestu prije nas poginuli su neki momci. Jedan iskusniji vojnik rekao nam je da se sklonimo sa tog mjesta. Ja sam otišao sa tog mjesta, sjeo sam, zapalio sam cigaru, dobro se sjećam. U momentu su pale dvije granate. Jedna od tih granata je pala ispred Indire. Komšija koji je stajao iza Indire na kamenu pola metra, njega ni jedan geler nije dokučio – sjeća se Čizmić.

Mujo Beganović sjeća se da je Indiru vidio samo jednom.

- Rahmetli Indira nije bila u mojoj jedinici, tu sam hrabru djevojku vidio samo jednom na ratištu. To je početak rata gdje su bili samostalni vodovi i čete po mjesnim zajednicama. Vidio sam je tada prvi put, mislim da je bio 3. juli 1992. godine kad su četnici izveli napad i probili našu odbranu u mjestu Brkići na Grmuško-srbljanskom platou. Ja sam vodio jedan vod iz svoje mjesne zajednice da preuzmemo liniju od voda iz MZ Gata – kaže Beganović.

Kaže da je taj dan poginulo 11 boraca.

- Četnici su munjevito ušli sa tenkom T55 i pješadijom u dio sela Brkići, gdje su taj dan poginuli naši borci. Došlo je do povlačenja naših boraca te je u jednoj dolini bilo oko 50 boraca gdje je došlo do kolebanja među borcima. Nisu bili voljni da se vratimo u selo. Tu sam prvi put vidio rahmetli Indiru u maskirnoj grožđastoj uniformi imala je sanitetsku torbicu i dok je nas nekoliko ubjeđivalo borce da se moramo vratiti u Brkiće i formirati liniju odbrane. Indira je izvukla iz futrole pištolj tetejac, repetirala ga i rekla ja idem prva a vi ako ste borci vratit ćete se u Brkiće. Tako je ta grupa boraca krenula za njom. Ušli su u dio sela i formirali liniju. Poslije je više nisam vidio, a čuo sam za njenu pogibiju – kazao je Beganović.

U naselju Pjanići, u Cazinu, sagrađen je i park koji nosi njeno ime.