Turska je zahvalna svim državama na pomoći koju su pružile u akcijama potrage i spašavanja i naporima poduzetim nakon razornih zemljotresa, izjavio je u utorak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, javlja Anadolija.

Erdogan je u video poruci povodom Svjetskog samita vlada u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kazao da su timovi za spašavanje dosad izvukli više od 8.000 živih osoba iz ruševina zgrada nakon zemljotresa koji su pogodili južnu Tursku u ponedjeljak prošle sedmice. Dodao je da je veliki broj od više od 81.000 ljudi povrijeđenih u zemljotresima već otpušten iz bolnica.

“Želio bih još jednom da se zahvalim svim prijateljskim i bratskim državama koje danonoćno prikupljaju pomoć za naš narod, podržavaju naše napore u potrazi i spašavanju sa svojim timovima i misle na nas u molitvama”, kazao je Erdogan.

Istakao je da se Turske suočava sa jednom od “najvećih prirodnih katastrofa” ne samo u svojoj historiji već i u historiji čovječanstva. Naglasio je da Turska nikada neće zaboraviti prijateljstvo drugih država u ovim teškim danima.

Erdogan je istakao da je ova katastrofa “još jednom pokazala važnost međunarodne solidarnosti”. Podsjetio je da je Republika Turska primila poruke podrške i saučešća iz više od 100 država.

Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru 6. februara pogodila su južne dijelove Turske s epicentrom u provinciji Kahramanmaras, a brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada. U Turskoj je poginulo više od 31.600 osoba, a više od 80.000 je povrijeđeno.

Zemljotresi su također pogodili i nekoliko drugih država i izazvali velika razaranja na sjeveru Sirije gdje je broj poginulih premašio 3.600.

Izvor: Tuzlanski

Prošlo je sedam dana otkako je smrtonosni potres pogodio Tursku i Siriju, pri čemu je život izgubilo više od 30.000 ljudi.

Danas se obilježava Međunarodni dan radija, dan kada je 1946. godine prvi put Radio Ujedinjenih naroda emitirao program riječima: "Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta".

U nešto više od stotinu godina postojanja radio je postao dijelom svakog doma. Desetljećima se populacije uz radijski program informiraju, zabavljaju i uče, a i nakon pojava televizije i Interneta, ovaj medij ne gubi na značaju. Pa ipak, publika je nešto drukčija, teme su suvremenije, a na određeni način svi postajemo urednici vlastitog radijskog programa.

Od izuma za emitiranje elektromagnetskog zračenja 1894. godine, prošlo je vrlo malo vremena dok se izum Marconija i Tesle pretvorio u svakodnevnog ljudskog suputnika. Radio je dramama Orsona Wellsa prerastao u zabavljača, u Drugom svjetskom ratu postao je glavni informator i sudionik antifašističkog pokreta otpora, a radio je ključni element spuštanja na Mjesec ili potrage za izvanzemaljskim životom SETI. U svakodnevnom životu, publika svih generacija svakodnevno pronalazi razlog da sluša radijski program.

Iako su u proteklim desetljećima primat u informacijama preuzele televizija, kasnije Internet, radio još uvijek visoko kotira kao medij koji dopušta sučeljavanje različitih mišljenja, dijalog, pa i kao jedini pouzdan medij u najtežim trenucima.

Radio je desetljećima tu da nas informira, zabavlja i podučava, a u novije doba sve češće ima i ulogu aktivnog društvenog sudionika u kozmopolitskom globalnom selu. Najnovije usluge emisija na zahtjev omogućuju nam čak da sami postanemo urednici birajući teme koje želimo i vrijeme kada želimo slušati, bilo u automobilu, uz čitanje ili pred spavanje.

Izvor: BHRT

Koliko puta vam je rečeno da ne idete vani kada je hladno jer ćete se prehladiti ili dobiti gripu? Koliko ste puta vi to izgovorili?

Hladno vrijeme nije per se uzrok gripe ili prehlade. Uzrok su različiti virusi - virusi gripe, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virus, različiti koronavirusi. Ali da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti, infekciju? Zašto se više razbolijevamo tokom jeseni i zime, nego kada je toplije?

Veći rizik

To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili Covid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za Covid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.

Kao prvo, zimi više vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu - to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV-a... Covid-19 također se više širi u zatvorenom, nego vani. No - danas većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima.

Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37 °C.

Te bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego i aerosolom.

Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku - u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.

Virusi obično ne lebde okolo “goli”. Oni su obavijeni kapljicama tekućine, poput sline. Te kapljice također sadrže komadiće sluzi, proteina, soli i drugih tvari. Te druge komponente mogu odrediti hoće li virus preživjeti sušenje. Zapravo, mi virusima pomažemo da prežive i time što ih iskijavamo i iskašljavamo sa našom slinom. Ona štiti virus od isušivanja i toga da se raspadne, postane neinfektivan.

Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije iako istraživači još u potpunosti ne razumiju šta se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.

Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.

Izvor: Oslobođenje

Najmanje 12.873 osobe su poginule, a 62.937 je povrijeđeno nakon dva snažna zemljotresa koja su u ponedjeljak potresla jug Turske, objavila je u srijedu Uprava za vanredne situacije (AFAD).

Dok mnogi imaju sve uslove, ali nemaju volje, mlada Mejrema iz Maglaja čuva ovce sa svojim sestrama i tako zarađuje za školovanje i džeparac.