Naučnici su u srijedu pozvali svjetske vlade da odgode primjenu druge doze vakcine protiv koronavirusa koju proizvodi kompanija Pfizer, za koju su rekli da je imala efikasnost od 92,6 posto već nakon prve primljene doze.

Kako prenosi Reuters, kanadska epidemiologinja Danuta Skowronski i profesor kanadskog medicinskog fakulteta univerziteta Laval Gaston de Serres, rekli su da su njihovi nalazi izvedeni iz Pfizerovih dokumenata dostavljenih američkoj Upravi za hranu i lijekove.

Ova otkrića su također slična onim o efikasnosti prve doze od 92,1 posto, prijavljenoj za vakcinu Moderna Inc, rekli su Skowronski i De Serres u svom radu objavljenom u New England Journal of Medicine.

Upozorili su da može postojati neizvjesnost u vezi s trajanjem zaštite jednom dozom, ali rekli su da je primjena druge doze mjesec nakon prve pružila "malu dodatnu korist u kratkom roku".

"S obzirom na trenutni nedostatak vakcina, odgađanje druge doze pitanje je nacionalne sigurnosti koja će, ako se zanemari, zasigurno rezultirati hiljadama hospitalizacija i smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom u Sjedinjenim Državama", upozorili su autori.

U svom odgovoru, iz Pfizera su rekli da alternativni režimi doziranja njihove vakcine još nisu procijenjeni i da odluka o tome ovisi o zdravstvenim vlastima.

"Mi u Pfizeru vjerujemo da je presudno za zdravstvene vlasti da provode nadzor nad implementiranim alternativnim rasporedima doziranja kako bi osigurali da vakcine pružaju maksimalnu moguću zaštitu", dodaje se u saopćenju ove kompanije.

Večeras sa akšamskim ezanom nastupa mubarek noć Lejletu-r-regaib, a o prvoj odabranoj noći mjeseca redžeba, za Faktor je govorio Ismail efendija Smajlović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

- Ova mubarek noć nastupa sa zalaskom sunca prve noći uoči petka i muslimani je obilježavaju u povećanom ibadetu namaza, učenja Kur'ana i odabranih dova. Uzvišeni Allah je u objavi Kur’an Časnog označio ove mjesece do ramazana posebnim: "Od kad je stvorio nebesa i zemlju Allah je propisao da je broj mjeseci dvanaest od kojih su četiri sveta..." (K, 9:36). Idući u susret ramazanu muslimani imaju tri odabrane noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi'radž i Lejletu-l-berat. Kruna značajnih datuma je označena blagoslovom koji dolazi 27. ramazana, Lejletu-l-kadr. Ove odabrane prilike otvara noć Regaiba, poznata u tradiciji muslimana kao Noć želja. Zato čestite osobe u ovim prilikama pojačavaju ibadete u dobrim djelima – kaže efendija Smajlović.

Efendija Smajlović ističe kako je svaka odabrana noć prilika za podsjećanje i poziv na dobra djela koja ojačavaju vrline svake osobe koja traži poboljšanja za vlastiti život.

- Noć Regaiba, noć želja je prilika za preispitivanje vlastitog doprinosa za ugodniji život i bolje međuljudske odnose u porodici i društvu uopće. To muslimani čine, odabrani vrijeme koriste i rado dijele sa drugima u svome životnom okruženju – kaže sagovornik.
Lejletu-r-regaib je, kako navodi ef. Smajlović, noć želja, nade i prilika da se osnaže ljudske vrijednosti na putu promocije kvalitete života na ovome svijetu.

- Lejletu-r-regaib je prilika za bolje razumijevanje Milosti Uzvišenog Allaha. Zato se preporučuju ibadeti dove koji su snažna veza sa Uzvišenim Allahom. Muslimani neće propustiti priliku da u noći Lejletu-r-regaiba uče dove koje su potreba u ovome vremenu dinamičnog i zahtjevnog življenja društvenih okolnosti. Treba čuvati orijentaciju i ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Zato ulema preporučuje povećane ibadete posta (četvrtak), učenja Kur'ana i nafile-namaza (od zalaska sunca do zore), dijeljenja milostinje i drugih dobročinstava kako bi u noćnim namazima učenjem dove pobožna osoba molila Uzvišenog Allaha da ispuni želje (oprosta grijeha i postizanja ciljeva) u nastojanju da svoj život čestita osoba učini boljim i kvalitetnijim – poručuje efendija Smajlović, te dodaje:

- Najbolja preporuka bi bila da se dan uoči mubarek noći posti, tačnije danas, a da se nakon iftara sa abdestom nastavi sa ibadetima učenja Kur'ana, obavljanja nafile od najmanje dva rekata i završi sa lijepom dovom zahvale Uzvišenom Allahu, salavatom na poslanike, Muhammeda, a.s., njegovu porodicu, ashabe i sve čestite pretke, potom blagoslova na sve čestite osobe i izraziti svoju želju sa molbom Uzvišenom Allahu da primi dovu iskreno upućenu od osobe koja uči/moli.

Za osobe koje su preboljele Covid-19 ili su dobile dvije doze vakcine protiv te bolesti u Sloveniji se smatra da su imune pa ne trebaju negativan test na koronavirus ako na primjer idu na skijanje unutar zemlje, no potvrde o imunosti koje izdaju doktori za sada ne vrijede u inostranstvu.

I vlada Janeza Janše je, poput nekih drugih, pokazala interes za ideju o standardiziranoj potvrdi o imunosti koja bi se koristila za inostrana putovanja.

Ideja o takvom dokumentu je vrlo dobra, ali je do realizacije dug i zahtjevan put, kazao je ovih dana za slovenske medije Andrej Šter iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova, prenose u četvrtak mediji. No, on upozorava da je najprije potrebno definirati format takve potvrde i osigurati njenu kredibilnost.

“Lično smatram da je uvođenje dodatnog dokumenta koji bi omogućio putovanja jedva vjerovatan”, kazao je Šter, koji više nade polaže u bilateralne ili regionalne sporazume u okviru kojih bi takve potvrde o imunosti priznavale međusobno najmanje dvije ili više država.

Potvrde o vakcinisanju ili o preležanoj bolesti izdaju porodični doktori, u pravilu stoji 15 eura premda neki uslugu ni ne naplaćuju, a interes je velik, neki doktori dnevno dobiju i desetak takvih zahtjeva.

Zbog turizma i velikog broja Slovenaca koji u Hrvatskoj, posebno u Istri i na Kvarneru, imaju nekretnine do kojih zbog epidemije trenutno ne mogu, mediji u Sloveniji s velikim interesom prate kakvo će stajalište oko inicijative nekih država za uvođenje tzv. Covid-pasoša zauzeti hrvatska vlada.

Mariborski dnevnik “Večer” u četvrtak navodi da je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović potvrdio da Hrvatska za sada ne razmatra mogućnost da bi pri ulasku u zemlju prednost imali oni koji su vakcinisani protiv Covida-19, no da će se uključiti u raspravu o tome koja je najavljena na nivou Evropske unije.

Na pitanje o grčkoj inicijativi da se za putovanja u Evropi uvedu tzv. covid pasoši slovenski premijer Janez Janša prošle je sedmice odgovorio kako mu se u sadašnjoj situaciji čini da je to “realnost koja je pred nama”. Inače će biti teško, u vrijeme dok pandemija nije obuzdana, putovati s jednog aerodroma na drugi ili iz države u državu, rekao je Janša dodavši da se o takvoj ideji već više od mjesec dana raspravlja “na različitim razinama”.

Janša je kazao da na takvu situaciju treba biti spreman, premda je sada najvažnije osigurati da se pribavi što više vakcina i vakciniše što veći dio populacije.

Svi putnici koji dolaze u Sloveniju, a koji su preboljeli Covid u zadnjih šest mjeseci ili su cijepljeni s dvije doze vakcine, od prošle subote ne trebaju dokazivati imunost testiranjem odnosno mogu ući bez karantene, uz predočenje liječničke potvrde, prenosi Hina.

Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Temperature zraka izmjerene u 7 sati: Bugojno -5 stepeni, Bjelašnica, Ivan-sedlo, Jajce, Livno i Zenica -4, Sanski Most -3, Banja Luka, Doboj, Mostar, Prijedor, Sarajevo i Tuzla -2, Drvar -1, Bijeljina i Grude 0, Gradačac 1, Neum 3, Bihać 4 stepena.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će prolazno naoblačenje sa zapada u Bosni i Hercegovini uvjetovati padavine u drugoj polovini dana.

U nizinama će padati kiša, a u višim područjima snijeg. Padavine će većinom biti u Bosni. U Hercegovini u poslijepodnevnim i večernjim satima slabije padavine.

Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i sjeverozapadnog smjera.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 9 stepeni.

Svakoga zanima što taj čovjek sad radi, kakve mu se ideje motaju ovih nesigurnih dana. Online život ima svoje dimenzije drugačijih interesa, a Maajka... Naizgled ono, ništa se ne događa, a onda vidite da se mnogo što započelo.

Živi u Zagrebu posljednjih godina, obiteljskim životom u kojemu se, kao svima drugima, čeka proljeće da bude bolje. Posljednji album mu je bio prekretnica u muzičkom smislu, a sad se Maajka taktički priprema - vrlo je oprezan, ali uporan - za novu medijsku platformu podcasta, gdje će s različitim ljudima, svojim poznanicima, razgovarati. O čemu, to je suspens i njemu i nama, a raduje.

Dao je intervju za magazin Express, čije dijelove prenose 24sata.hr...

Express: Pitanje kako ste ima posebnu težinu u posljednje vrijeme. Nije tek kolokvijalno. Pa ako je to ‘benefit’ ove globalne situacije, seizmološke situacije, neizvjesnosti koju živimo, možda i nije loše, humanosti radi? Kažete da ste dobro i da su vam više u fokusu oni kojima je sad mnogo gore. Kako rezonirate ljude oko sebe?

Suosjećanje, obračun s egom tipa ‘samo mi’ ili ‘samo ja sam bitan’ predstavlja globalnu školu ove pandemije. Empatija. Trebalo je ljudima vremena da skontaju zašto treba zaštititi stariju i slabiju populaciju, napora da osvijestimo to u sebi. Pokušavam što manje pratiti medije jer se lako rastužim i ostanem ukopan u lošoj situaciji, teškoj vijesti ili ovoj bespomoćnosti koju osjetim na svakom koraku i kod većine. Svi smo prestrašeni. Nema sigurnosti kao u matematici dva plus dva je četiri: sve je ne znamo, sve je - može biti, a i ne mora, tko zna! Totalna nesigurnost. Sve što sam do sada radio sad je nemoguće nastaviti. Umjetnici, a i mnogo drugih, osjećaju se nepotrebnima, nije lako. Kontaktiram s mnogo ljudi iz različitih zemalja i svi su manje više u istom: ovi cijepljeni su malo, ali samo malo optimističniji. Ali jednako zbunjeni jer su im brojke jednako loše kao i prije, mjere opreza su jednake. A potresi su mi bili najstresniji, iako su me na trenutak makli od pandemije. Sad pokušavam pomoći, na bilo koji način, ljudima oko sebe. A i sebi. Čekam da ova zima završi pa da sunce barem malo popravi situaciju.

Express: Zanimanje muzičar u našem narodu nikad nije dobilo status javnog posla, ako nije riječ o akademskom zvanju. Da se pita domaćeg čovjeka gdje bi rezao budžet u krizi, ne bi puno razmišljao. Ne volimo govoriti u kategorijama mentaliteta, ali kako da smjestimo, primjerice, muzički rad u širi društveni pojam? Bolje da o tome ne razmišljamo?

Ma da, kultura je zadnja rupa na svirali. Glumcima je također zafrknuto, u kontaktu sam s puno njih. I da ne ponavljam ono što su mnogi već rekli, velika je industrija oko glazbe i svi su u velikoj pauzi. Organizatori, tehničari, promoteri, izvođači, glazbenici, većina je u potrazi za nekim drugim privremenim poslovima. Pokušavaju se u zadnje vrijeme pokrenuti festivali i razne virtualne svirke, karte se prodaju za online varijantu, a svi čekamo da vidimo kako će to proći. Nada postoji i pokušavaju se smisliti novi načini za svirku i zaradu. Svi smo svjesni da to nije to, ali radimo u nadi da će se otvoriti neka nova mogućnost, neki novi prozor. Neki rade nove materijale i izbacuju ih bez obzira, drugima se to ne da. Ja provodim dosta vremena po tutorijalima za produkciju i programe za koje nisam prije imao vremena. Pišem razne stvari, zapisujem ideje i koncepte, sve je to baš dobro - ali je za vrijeme bez korone. Tako da sam fokusiran na ono što je sad izvedivo, a izvedivo je jedino ono što se može raditi preko Zooma ili zahtijeva malo ljudi, bez obzira na to jesu li u pitanju razgovori, skečevi, kratki filmovi, video ili glazba. Druga profesija u kojoj imam nekih vještina i diplomicu je kuhanje, ali ni to sad ne ide... Ugostiteljima je možda malo bolje nego glazbenicima, ali nije to neka alternativa. U ovoj situaciji i u ugostiteljskom lancu jedini koji profitiraju su Wolt i nekoliko sličnih servisa dostave hrane. A mislim da u ovoj situaciji nikome ozbiljno ne pada na pamet investirati u ugostiteljstvo: eventualno kao catering, pa se onda prepustiti ovisnosti o Woltu. Talentirani kuhari isprobavaju stvari kod kuće jer nema restorana, nema ni proslava bilo kojeg tipa. Ljudi stalno pokušavaju pronaći neki model kojim će preživjeti COVID vremena.

Express: Kažete da ne možete raditi u muzici bez jake unutarnje motivacije. Pa je li krenulo va bank prema novom albumu? Krećete od beata ili od teme, ideje?

Sad krećem od same muzike. Počeo sam slagati nešto na svoju produkciju, radim s dva jako dobra sinta koji daju zanimljiv i tvrd zvuk. Prijatelji mi pokazuju kako da se snađem u DAW načinu rada, a sve sam do sada radio na mašinama i lagano zakaskao. Imam nešto već napisano za pjesme s bendom koji mi jako fali. Nemamo proba, a to su zbilja genijalci s kojima se može uraditi odličan album za nekoliko tjedana. Ipak, čekam manje restrikcija za probe u miru. Veliki mi je izazov raditi i s novim producentima s kojima nisam do sada radio, ima ih jako puno, skupljam beatove na koje pišem i s te strane. A dugo već planiram napraviti mjuzikl: o promjenama sredina, gluposti predrasuda i svemu onome o čemu repam od početka karijere. Tako da, što se muzike i pisanja tiče, nije dosadno nikad. Mislim da ću do kraja godine uspjeti imati spreman materijal, baš puno toga. Evo, upravo sam završio pjesmu, odnosno svoj dio za album Mateja Miloševa, i pokušavam snimiti još neke beatove koje prije nisam nikako stizao. Počela me jako privlačiti i video produkcija pa pokušavam uraditi i jedan podcast. E taj mi se medij sad čini savršen jer je dobar i zanimljiv razgovor lako uraditi i online... Planovi, planovi. Sadim sjemenje pa ću vidjet’ što će od toga izrasti.

Nizozemski sud naložio je u utorak vladi da prekine policijski sat koji je uvela prošlog mjeseca u namjeri da zaustavi širenje koronavirusa, navodeći da vladajuća koalicija nema pravo da koristi hitna ovlašćenja za sprovođenje restriktivne mjere, prenosi Anadolu Agency (AA).

U pisanoj izjavi, Haški okružni sud nazvao je policijski sat “dalekosežnim kršenjem prava na slobodu kretanja i privatnosti” koje indirektno umanjuje prava na slobodu okupljanja i demonstracija.

“Ovo zahtjeva veoma pažljiv proces donošenja odluka”, navodi se u presudi.

Vlada je prošle nedjelje produžila policijski sat od 21 do 4:30 u martu. Koristili su zakon koji im omogućava da zaobiđe uobičajeni zakonodavni proces u vanrednim situacijama.

Međutim, sud je rekao da uvođenje policijskog časa nije zahtijevalo upotrebu ubrzanog procesa, o čemu se dugo raspravljalo tokom krize zbog koronavirusa.

Ministarstvo pravde saopštilo je da proučava presudu.

Grupa pod nazivom “Virus istina” koja je duboko skeptična prema vladinom pristupu usporavanju širenja virusa zatražila je od suda da zabrani policijski sat, što je izazvalo nerede u prvim danima njegovog uvođenja, ali ga se pridržava većina u zemlji.

U videointervjuu koji je grupa tvitovala, njen vođa Villem Engel zahvalio se sudiji i rekao: “Sretan sam što još postoji takva stvar kao što je sudska praksa”.

Broj infekcija već nedeljama se polako smanjuje u Nizozemskoj usljed strogog zatvaranja. Sedmodnevni prosjek dnevnih novih slučajeva smanjio se tokom protekle dve nedjelje sa 24,27 novih slučajeva na 100.000 ljudi 1. februara na 20,36 novih slučajeva na 100.000 ljudi 15. februara.

U Nizozemskoj je zabilježeno skoro 15.000 potvrđenih smrtnih slučajeva tokom pandemije.