Zbog zabrinutosti od dalje širenja pandemije koronavirusa, potaknuto novim mutacijama, Njemačka razmatra dalje uvođenje organičenja putovanja i dramatično smanjenje vazdušnog saobraćaja.
Ovo je kasno sinoć najavio ministarstva unutrašnjih poslova Horst Seehofer, koji dodaje kako njegovo ministarstvo razgovara s vladom o ukidanju svih putovanja koja nisu neophodna.

"Prijetnja koju predstavljaju brojne mutacije virusa zahtijeva dramatične mjere. To uključuje značajno strožije granične kontrole, posebno prema područjima visokog rizika, ali i smanjenje vazdušnog saobraćaja ka Njemačkoj na skoro nula, kao što to trenutno radi Izrael, kako bi spriječio ulazak mutacija virusa u zemlju", kazao je on.

Od građana se očekuju da budu na najbolji mogući borci protiv širenja pandemije te najbolje zaštićeni od "eksplozije" broja zaraženih.

Seehofer je rekao da će odluka biti razmatrana na nacionalnom nivou, ako zadovoljavajuće mjere ne budu donijete na nivou EU.

U Bosni i Hercegovini jutros je umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je temperatura iznosila -14 °C, a najtoplije u Neumu sa temperaturom od 1 °C.

 Danas će u BiH preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima se očekuju slabe padavine. U nizinama kiša, a u višim područjima susnježica i snijeg. Vjetar slab do umjeren južni. Dnevna temperatura od 0 do 5, na jugu do 7 °C.

U petak se očekuje pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne i u večernjim satima očekuju se padavine. U nizinama kiša, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 4 do 10 °C.

U subotu ujutro umjereno do pretežno oblačno. U Bosni po kotlinama magla. U ostatku dana pretežno sunčano. U večernjim satima novo naoblačenje. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevna od 5 do 12 °C.

U nedjelju nas očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja. Na planinama sa snijegom. Jutarnja temperatura od 0 do 5, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 9 do 12 °C.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad za 0,2 posto. Alkoholna pića i duhan u prosjeku su jeftiniji za 0,4 posto, odjeća i obuća za 4,3 posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,1 posto, za koliko su jeftiniji i rekreacija i kultura, restorani i hoteli, te komunikacije, podaci su Agencije za statistiku BiH. Namještaj i aparati za domaćinstvo u prosjeku su jeftiniji za 0,7 posto u decembru prošle godine u odnosu na novembar, a ostala dobra i usluge za 0,3 posto. Hrana i bezalkoholna pića u decembru lani u odnosu na novembar u prosjeku su skuplji za 0,1 posto, za koliko je skuplje i zdravstvo, dok je prevoz skuplji za 0,6 posto. Nivo cijena u decembru prošle, u odnosu na decembar 2019. godine niži je za 1,6 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su jeftiniji za 10,4 posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,8 posto namještaj, aparati za domaćinstvo i redovno održavanje kuće za dva posto, a prevoz za 10,3 posto. Hrana i bezalkoholna pića u decembru prošle, u odnosu na isti mjesec prethodne godine prosjeku su bili skuplji za 0,6 posto, alkoholna pića i duhan za 3,1 posto, zdravstvo za 0,9 posto, obrazovanje za 0,3 posto, restorani i hoteli za 1,7 posto, a ostala dobra i usluge za 0,2 posto.

Nutricionistica Nihal Buyukuslu izjavila je da je 870 miliona ljudi u svijetu suočeno s problemom gladi, a da bi se svi ti ljudi mogli hraniti četvrtinom hrane koja se izgubi ili baci u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA). Turska ekspertica Buyukuslu za AA je kazala kako naučnici predviđaju da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,8 milijardi, a da to znači da će konsekventno porasti i potreba za hranom. Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko polovice voća i povrća koje se globalno proizvede svake godine se izgubi ili baci. Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan je za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta. Profesorica sa Istanbul Medipol univerziteta Buyukuslu je kazala da otpad od hrane stvara snažan pritisak na ekonomiju, ali i na okoliš, s obzirom na to da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak. “Kada bismo sačuvali samo četvrtinu hrane koja se izgubi ili baci u svijetu, to bi bilo dovoljno da nahranimo 870 miliona pothranjenih ljudi“, kazala je Buyukuslu. Ona je kazala da se problem prekomjernog gubitka i bacanja hrane mora rješavati konkretnim planovima i strategijama na lokalnom i međunarodnom nivou. “Bacanje hrane je pitanje kojim se može upravljati i problem koji se može prevenirati“, kazala je Buyukuslu i dodala da zanemarivanje tog problema u konačnici izaziva krize masovnih migracija, kaosa, sukoba i ratova. Ističući kako ekonomski orjentirani pristup hrani nije prihvatljiv, Buyukuslu je kazala da je sramota čovječanstva što se zdravo i adekvatno mogu hraniti ljudi u boljoj ekonomskoj situaciji, dok su drugi prepušteni gladi i nezdravim uvjetima života. “Potrebne su globalne i lokalne akcije za maksimalno iskorištavanje hrane koju proizvodimo. Svijest odgovornog potrošača treba graditi na ideji da bacanje hrane znači i bacanje svih resursa utrošenih u proizvodnji, uključujući vodu, zemljište, energiju, radnu snagu i novac“, kazala je Buyukuslu. Ona je na kraju kazala da svaki pojedinac i domaćinstvo trebaju biti svjesni svoje uloge u reduciranju otpada od hrane. “Razmislite i planirajte šta možete učiniti da se uključite u tu borbu. Kupujte onoliko hrane i pića koliko vam zaista i treba“, poručila je Buyukuslu.

Tri radnika Hrvatske elektroprivrede (HEP), operatora distribucijskog sistema, Elektre Križ napadnuti su u srijedu ujutru oko 9.15 sati eksplozivnom napravom prilikom obavljanja isključenja električne energije po nalogu opskrbljivača na mjernom mjestu u Pakracu, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon što je bacio eksplozivnu napravu na radnike koji su po nalogu došli iskopčati električnu energiju na stambenom objektu u kojem je boravio, 71- godišnjak se zabarikadirao u kuću, no policija ga je uspjela privesti.

Dva radnika su u napadu zadobili tjelesne povrede te im je ukazana hitna medicinska pomoć, navodi se u priopćenju HEP-a a policijska istraga je u toku.

“Uprave HEP-a d.d. i HEP-ODS-a, vodstvo sindikata radnika HEP-a i Udruge branitelja HEP-a zgroženi su ovim događajem te najoštrije osuđuju napad na radnike HEP-a koji su uredno obavljali svoj redovni posao. Radnici HEP grupe dijele ogorčenje i zabrinutost s obiteljima i kolegama napadnutih radnika”, poručeno je iz HEP-a.

Bosna i Hercegovina trenutno bilježi stabilnu sliku što se tiče zaraženih i umrlih od posljedica koronavirusa. Međutim, nakon pojave novih sojeva ovog virusa, neophodno je preduzeti mjere da ne bi došlo do porasta broja umrlih i zaraženih. Jedna od opcija jeste uvođenje PCR testova na ulasku u našu državu za državljane Srbije, Hrvatske i Crne Gore, javlja FTV.

Na snazi je odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da strani državljani prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu moraju posjedovati negativan PCR test koji nije stariji od 48 časova, i ova odluka ne važi samo za susjede.

– I to kada je riječ o državljanima Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore ako ulaze u BiH direktno iz države čiji su državljani, objašnjava Franka Vican, portparolka Granične policije BiH.

Trenutno, za ulazak državljana Bosne i Hercegovine u Hrvatsku i Crnu Goru je neophodan negativan PCR test, za razliku od Srbije. U našu zemlju se može ući bez ikakvog testa, kada je riječ o susjedima. Tako je u protekla dva mjeseca u BiH ušlo oko 400 hiljada građana – i to 169.432 državljanina Hrvatske, 197.784 državljanina Srbije i 28.172 državljanina Crne Gore.
Epidemiološke mjere kontrole na granicama doprinose smanjenju unosa i širenja koronavirusa. Federalno ministarstvo zdravstva je početkom decembra prošle godine uputilo inicijativu državnim ministarstvima sigurnosti i civilnih poslova za obavezno uvođenje PCR testa prilikom ulaska u našu državu, i to za sve zemlje.

– Ovo treba posmatrati u kontekstu novih sojeva koji se pojavljuju i koji su se proširili već u velikom broju zemalja, te u tom kontekstu mislimo da je to dobra epidemiološka mjera. Britanski soj virusa je potvrđen u oko 60 zemalja, imamo još dva – južnoafrički i brazilski. Ono što je njihova karakteristika jeste da se brže šire i da su zarazniji u odnosu na ove već poznate, upozorava Zlatan Peršić, portparol Ministarstva zdravstva FBiH.

Nevjerovatno je da državna ministarstva još nisu odgovorila na zahtjev Federalnog ministarstva zdravstva za pojačanu kontrolu granica. Zahtjev će, saznajemo, ponovo uputiti. Stručnjaci tvrde da je to važan preventivan korak u suzbijanju širenja zaraze. Uostalom, da je situacija ozbiljna, svjedoče odluke drugih evropskih zemalja koje su poštrile mjere – unutar zemlje, a posebno pri ulasku u njih. Za sve je očito ozbiljna situacija, osim za državna ministarstva BiH, na čiji se dogovor čeka od prošle godine.