Pretpostavljalo se da su se upoznali u njemačkom trendi restoranu Borchard, čiji je vlasnik suprug Nicole Poturalski, Roland Mary

Ova krava čovjeku je nešto jedno duže vrijeme pokušavala signalizirati.

MAMA Natalie Maree godinama se borila s neplodnošću, a onda je sa suprugom Kahnom dobila djevojčicu Kiki. Nepune dvije godine kasnije doznala je da je ponovo trudna, ali pravo iznenađenje uslijedilo je na ultrazvučnom pregledu u sedmom tjednu trudnoće.

Jedan serviser mobitela na TikToku podijelio je poruku koju je pronašao u mobitelu koji mu je par donio na popravak.

U svjetlu ekonomske krize uzrokovane pandemijom novog koronavirusa, rukovodeći se rezultatima Redovnog ekonomskog izvještaja, Svjetska banka je nagovijestila kako bi našu zemlju u ovoj godini mogla zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Alija Aljović, pomoćnik federalne ministrice finansija u Sektoru za budžet i javne rashode, komentirajući ovakve najave za Faktor je kazao kako su MMF i Svjetska banka jako respektabilne institucije koje gledaju širu sliku kada je riječ o ekonomiji.

Aljović ipak dodaje kako je Bosna i Hercegovina, gledajući region i ekonomsku krizu, najmanje pogođena pandemijom.

- I Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka su jako respektabilne institucije i gledaju tu jednu širu sliku. Za sada je, kada je riječ o pandemiji, Bosna i Hercegovina najmanje pogođena. To se svakako pripisuje i tome da je Bosna i Hercegovina od svih, ili od većine zemalja u okruženju, najmanje oslonjena na turizam. Za razliku od Crne Gore gdje se u ovoj godini predviđa pad od nekih 12 procenata, Albanije 8,5 posto, Evropskoj uniji 8,4 procenta, za Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini prognozira se pad od nekih 3,2 posto. Otprilike, na nivou sa Srbijom. I BiH bi pored Srbije trebalo, barem u ovoj godini, da ima najmanji pad BDP-a (Bruto domaćeg proizvoda) kao posljedica COVID-19 - govori nam Aljović.

Upitali smo šta bi za našu zemlju značila duboka recesija.

- To nije samo termin koji odražava pad BDP-a nego je i termin koji podrazumijeva dugoročan oparavak od jedne takve recesije, krize i obično duboke recesije se saniraju kroz određeni broj godina, tri, pet pa čak i više. Mislim da bi za sada bilo nezahvalno prejudicirati da li će, i koliko potrajati jedna ovakva kriza, odnosno, koliko će biti potrebno da se ona sanira. Čak i vodeći ekonomisti su ovdje podijeljeni. Sigurno je da će ova kriza ostaviti jedne duboke posljedice koje će se odraziti ne samo na deficite u budžetu, nego će i značajno porasti stepen zaduženosti svih zemalja - rekao nam je Aljović i dodao:

- Bosna i Hercegovina je jedna mala ekonomija koja je uveliko oslonjena na zemlje u okruženju, na zemlje Evropske unije sa kojima smo do sada imali jako dobre poslovne odnose, izvoz nam je uveliko oslonjen na te zemlje. Tako da oporavak privrede u zemljama u okruženju, EU i drugim zemljama partnerima će se uveliko odraziti i na stepen oporavka privrede u BiH.

Izvor: Faktor

Infektolog u penziji i nekadašnji direktor Opće bolnice „prim.dr. Abdulah Nakaš“ Bakir Nakaš kazao je kako možemo očekivati da će i u narednim danima, rast novozaraženih koronavirusom biti veći kao i broj oboljelih koji će pokazivati simptomatologiju.

„Ovo znači da se pred društvo, a posebno pred zdravstveni sistem postavljaju daleko veći zahtjevi nego što su bili na početku pandemije. Ovo je period kada moramo napraviti dobar reset našeg ponašanja i odnosa, posebno građana prema mjerama koje su nam propisane”, poručio je Nakaš gostujući u radijskom izdanju emisije „Jutro za sve“ BHRT-a.

Broj zaraženih koronavirusom prešao je 1000 slučajeva u danu. Doktor Nakaš smatra da je sadašnji broj hospitalnih kapaciteta dostatan „da možemo da amortizujemo ove brojke koje nam nailaze sa novim valom“.

Komentirao je odluku Vlade Kantona Sarajevo da izolatorij bude u prostoru Željezničkog školskog centra Sarajevo. U istoj zgradi, nalazi se vrtić.

„Kada imate potrebu za većim brojem hospitalnih kapaciteta, postoje mogućnosti da se uvjeti organiziranja takvih smještaja vežu za prostore škole. Međutim, nama u KS je u sadašnjem trenutku to apsolutno nepotrebno jer raspolažemo sa dostatnim brojem postelja u Kliničkom centru Univerziteta u Saraevu i Općoj bolnici. Ići u u objekte koji nisu funkcionalni u smislu liječenja je epidemiološki potpuno suprotno. Vidljivo je da u Vladi nema zdravstveno kompetentnih ljud”i, ocijenio je Nakaš.

„Već izvjesno vijeme postoji animozitet koji iz dana u dan građanima stvara osjećaj da nema koordinacije između ključnih zdravstvenih institucija. Klinički centar i Opća bolnica su dvije institucije koje bi trebale djelovati kao jedna u ovakvoj situaciji”, kazao je.
Apelirao je na građane da izbjegavaju nepotrebne kontakte i mjesta gdje mogu biti izloženi infekciji.

„Ostavimo šoping centre i kafane za neka druga vremena”, poručio je doktor Nakaš.