Fotografija iz Novog Pazara na kojoj djevojčica prima infuziju iza zgrade dječijeg odjeljenja koje je inače pretvoreno COVID zonu, obišla je Srbiju, ali i region.

Društvene mreže prepune su komentara o ovoj fotografiji, na kojoj se jasno vidi da djevojčica prima infuziju, a pored nje vjerovatno stoji njena majka i medicinska sestra Opšte bolnice Novi Pazar.

Kordinator OB Novi Pazar Mirsad Đerlek već danima u izjavama medijima govori kako je stanje u bolnici odlično i zahvaljujući pomoći i podršci koju pruža predsjednik Aleksandar Vučić i ministar Lončar, ali ga neprestano demantuju fotografije i video snimci koje ovih dana pacijenti dijele na društvenim mrežama – a potom ti snimci obiđu i svijet, prenosi portal Nova.rs.

Danas u 13:30h ispred Gradske uprave grupa građana će organizovati protest u kojem će se, između ostalog, tražiti da se hitno prestane sa skrivanjem situacije u pazarskoj bolnici, da se puste ljekari volonteri iz Turske i Bosne i Hercegovine, kao iz drugih zemalja koji žele da dođu i pomognu pacijentima Sandžaka.

Na protestu će takođe biti zatražena i smjena direktora bolnice, kao i smjene kompletnog kriznog štaba i direktora Zavoda za javno zdravlje.

Mnogi građani u komentarima osvrnuli su se na riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je nedavno izjavio da je bolnica u Novom Pazaru jedna od najboljih bolnica u Srbiji, da oni imaju svu opremu i da su notorne laži da ne rade respiratori koje je on odnio u Novi Pazar i da svi respiratori rade.

Podsjetimo, prema zvaničnim podacima od subote u 15 sati, u Srbiji je ukupno od koronavirusa preminulo 306 ljudi, a potvrđeno je ukupno 15.829 slučajeva zaraze. Na respiratoru je 86 pacijenata.

Najbolji pokazatelj kraha turističke sezone u Crnoj Gori je da je za juli i august prispjelo 1,3 miliona rezervacija, a da je u istom periodu prošle godine bilo 4,6 miliona rezervacija, što je praktično 26 posto, izjavio je suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović.
Kazao je da su očekivanja ove sezone 20 do 30 posto i dodaje da će biti dobro ako ostane tako i ne bude gore, prenosi Tanjug.
Radulović kaže da hotel "Splendid" malo zaostaje, jer je to hotel sa pet zvjezdica, a "nije vrijeme za te hotele".
Hotelijeri tvrde da se ovakva sezona ne pamti, budući da su na plažama uglavnom domaći.
Jelena Kaluđerović, glasnogovornica HTP Budvanska rivijera, kaže da objekti tog preduzeća rade u skladu s objektivnim okolnostima, s domaćim gostima, ali ima gostiju i iz regije.
Otvaranje granica Crne Gore za državljanje Evropske unije obradovalo je budvanske hotelijere. To bi moglo popraviti sezonu, ako ne dođe do pogoršanja epidemiološke situacije. Pogotovo domaće goste budvanski hotelijeri pokušat će privući nižim cijenama.

“Ovo je katastrofa. Tutin je postao crna tačka u Srbiji još početkom juna, ali niko o tome niti je javljao niti izvještavao”, kaže za Nova.rs laborantkinje Dženeta Agović, koja se već 18 dana bori sa teškom upalom pluća, kao i njenih 650 sugrađana.

Agović kaže da neće biti osobe u Tutinu koja neće biti zaražena.

“Ja radim u laboratoriji, tamo sam se i zarazila. Mislim da Tutin nije bio spreman za ovako nešto. U početku smo mnogo stradali, puno pacijenata je otišlo dalje, ali ih je mnogo i umrlo u Pazaru i Kragujevcu. Nema osobe koja nije izgubila nekog”, kaže Agović.

“Majka moje drugarice je nedavno preminula, a prije toga se sigurno jedno deset dana ‘vrtjela’ po našem Domu zdravlja, da bi na kraju umrla u Kragujevcu, Istovremeno, drugarica se i sama zarazila i bila je smještena na Infektivno u Novi Pazar. Majka joj je umrla, ona nije mogla da joj bude ni na sahrani, niti je znala kada je umrla, jer su njih dvije same u porodici. Teške su ovo sudbine, jako. Ovaj kovid nas je razorio”, kaže Dženeta, boreći se za dah dok razgovaramo.

Podsetimo, kako je izjavio dr Denis Ademović iz tutinskog Doma zdravlja, “samo po rendgenskim snimcima, koji su urađeni, sa potvrđenim pneumonijama imamo 790 oboljelih ljudi”, a od toga je “prikazano samo 91”.

“Ja sam 15. juna dobila simptome, temperature, groznicu, nisam mogla na noge… Predugo sam bolesna. Od juče primam četiri longacefa dnevno, a normalno je jedan. I još uvijek imam upalu pluća, CRP mi je pozitivan, gušenja… sve me je ščepalo. U Pazaru su mi rekli da nemam gdje, u Tutinu nemamo gdje, tako da idem na terapiju, a uveče sam i sama sebe ‘bockala’ kod kuće i uključivala infuziju, jer ne mogu da idem u bolnicu. Ovo mi je 17. dan i sada mogu reći da mi se čini da mi je malo bolje. Uz neku terapiju koja je kao atomska bomba, upristojila sam se. Ovo je nevjerovatno”.
Kako kaže, većina njih se liječi kod kuće, s tim što i po nekoliko puta dnevo idu u dnevnu kovid bolnicu u sklopu Doma zdravlja Tutin na terapiju.

“Nevjerovatno je kako se mi brzo naviknemo, kako brzo normalizujemo loše stanje i počnemo da se ponašamo kao da je to normalno. Postalo nam je normalno da su nam puni bolnički hodnici, da ne znamo gdje da se obratimo, da ljudi imaju bolesnike kod kuće koji su srčani bolesnici, zaraženi i da ne znaju kome da se obrate. Toliko je jedna bezumna situacija, još je luđe što smo je mi prihvatili kao normalnu, pa se sve fino pozdravljamo kada se sretnemo ispred rendgena, pa ispred kovid ambulante, pa kad primamo infuzije… pričamo svoje muke i poznati i nepoznati”, kaže Agović, ističući da puno njenih sugrađana nije tražilo ljekarsku pomoć, dok već nije bilo kasno ili su već imali teške kliničke slike.
“Mnogo je onih koji uopšte ne dođu do bolnice. Pitaju u apotekama šta da uzmu za roditelje, opisuju simptome… Prije neki dan sam se slučajno zatekla i umiješala u razgovor, gdje sam zamolila čovjeka da odvede roditelje ljekaru. Nažalost, sada je već sve toliko eskaliralo, da nema porodice koja nije izgubila nekog”, kaže Dženeta, napominjući da je Tutin uvijek bio nekako “na kraj svijeta”, izolovan i zaboravljen od svih, i prije epidemije.

“Ovdje nikad niko ne svraća. O nama se nikad ne piše, odavdje ništa ne može da se čuje, ovdje ništa ne dolazi, ovdje nema da čovjek prođe kroz Tutin, već samo namjerno ako dođe. Naši ljudi nemaju gdje da odu”, zaključuje Agović.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković izjavila je da bi imenovanje Ekspertskog tima za Trgovsku goru uduplalo već postojeću strukturu koja postoji za ta pitanja u Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomska pitanja.

Prema njenim riječima, dodatni angažman “22 osobe koje su već zaposlene, koje primaju platu i za koje bi se mimo redovnih prihoda posebnom odlukom utvrdila dodatna naknada za njihov rad, neprimjereno je u vrijeme kada mnogi nezaposleni nastoje da vrate svoja izgubljena radna mjesta i sa pravom očekuju podršku zemlje u tom nastojanju”.

“Važno je napomenuti da već postoji oformljena Radna grupa /Službeni glasnik BiH 28/16/, da je na prijedlog ministra Staše Košarca Savjet ministara donio Odluku o imenovanju Koordinacionog tijela za praćenje aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora /21. maja/”, navela je Turkovićeva.

Ona je u saopštenju objavljenom povodom, kako tvrdi, napada vezanih za Trgovsku goru, napomenula da “uz Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa djeluje i Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost i da se sada nastoji da se osnuje ekspertska grupa od 22 člana, a najavljeno je i osnivanje pravno savjetodavne grupe i sve to uz dodatno plaćanje za obavljanje istih poslova”.
Turkovićeva je navela da je “u materijalima za sjednicu povodom ove tačke dnevnog reda nedostajalo obavezno mišljenje Ministarstva finansija i trezora, a sve se pravdalo žurbom”.

Ona je upitala “čemu tolika žurba ako Hrvatska još nije usvojila niti jedan službeni akt koji se tiče životne sredine na lokalitetu Trgovska gora, a koje je po međunarodnom pravu dužna da dostavi BiH na usaglašavanje”.

Ona je upitala “čemu tolika žurba ako Hrvatska još nije usvojila niti jedan službeni akt koji se tiče životne sredine na lokalitetu Trgovska gora, a koje je po međunarodnom pravu dužna da dostavi BiH na usaglašavanje”.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac rekao je juče da ne može da razumije razloge zbog kojih je Turkovićeva sa dnevnog reda sjednice Savjeta ministara skinula odluku o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru.
Košarac je rekao da je obrazloženje Turkovićeve – da je rano za ekspertski tim jer Hrvatska još ništa ne radi po tom pitanju – potpuno neargumentovano, te napomenuo da je o formiranju ekspertskog tima za Trgovsku goru postignuta saglasnost svih u BiH – i Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta.

Epidemiolog Branislav Tiodorović ocijenio je da će pravi pik epidemija virusa korona u Srbiji, vjerovatno, imati za pet do šest dana s obzirom na brojna masovna okupljanja kojih je bilo proteklih sedmica.

“Toga je bilo mnogo. Morate da mjerite vrijeme inkubacije, najčešće sedam do deset dana, maksimum 14 dana. Tek kad to prođe, a to ne možemo reći prije kraja nedjelje, onda možemo da odahnemo”, rekao je Tiodorović za RTS.

On je naveo da je situacija u Vranju, gdje je juče zbog porasta broja oboljelih uvedena vanredna situacija, nepovoljna, da vodi prema nesigurnoj, ali da je pod kontrolom.

“U Vranju je specifična situacija sa teškim problemima koje zdravstveni sistem, ipak, savladava uz pomoć Kliničkog centra Niš. Imamo 83 osobe sa bronho-pneumonijom kao ozbiljnom komplikacijom koja kod 30 odsto njih može preći u pneumoniju”, rekao je Tiodorović i još jednom pozvao građane da se pridržavaju obaveznih mjera zaštite.

Naplata prihoda od indirektnih poreza u ovoj godini u odnosu na prethodnu biće manja za 284 miliona KM, a tek zaključno sa 2022. godinom može se očekivati da prihodi od indirektnih poreza premaše one koji su bili na kraju prošle godine.

Između ostalog, ovo se navodi u posebnom izdanju biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koje se bavi projekcijom prihoda do 2023. godine, a u kojem se ističe da bi prihodi od indirektnih poreza u 2021. godini trebalo da iznose 6,495 milijardi KM, što je za oko 46 miliona KM manje nego što je bilo 2019. godine.

Tek u 2022. godini mogu se očekivati prihodi koji će biti viši u odnosu na 2019. godinu i to za oko 190 miliona KM, dok bi u 2023. godini ti prihodi u odnosu na prošlu, rekordnu godinu, trebalo da iznose 6,994 milijardi KM, odnosno 453 miliona KM više, pišu Nezavisne novine.

“S obzirom na ogromne nepoznanice u trenutku izrade projekcija o jačini i trajanju šoka uzrokovanog pandemijom virusa korona, te korištene pretpostavke da će kriza biti prevaziđena u kratkom roku, ističemo da postoje značajni rizici za ostvaranje projekcija prihoda od indirektnih poreza, pri čemu prevladavaju rizici lošijeg ishoda”, navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO BiH.

Kada je riječ o rizicima za ostvarenje projekcija, to su na prvom mjestu prolongiranje epidemije, zatim slabiji ekonomski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH, odnosno Evropske unije i zemalja CEFTA te masovni odliv stanovništva koji može prouzrokovati smanjenje oporezive potrošnje koju su nezaposleni građani koji napuštaju BiH finansirali dohocima iz sive ekonomije ili iz doznaka iz inostranstva.

“Pojava eksternih šokova, u vidu rasta cijena nafte i derivata na svjetskom tržištu izvan sadašnjih očekivanja, pogodila bi tržište derivata u BiH i negativno bi se odrazila na potrošnju derivata, a time na izvršenje projekcija prihoda od akciza na derivate i putarine iz cijene naftnih derivata”, navodi se u biltenu.

Ekonomisti ističu da su projekcije velika neizvjesnost, ali da je dobro što su one napravljene, jer i one loše su bolje nego da ih nema.

Saša Stevanović, ekonomista, za razliku od analize Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH smatra da će pad prihoda u ovoj godini biti veći od 284 miliona KM, ali da će i oporavak biti brži.

“Za razliku od krize iz 2008. godine, sadašnje mjere su usmjerene u potrošnju. Prije su mjere išle na investicije i kanale stimulisanja ekonomskog rasta, koji je sporiji od potrošnje, i zato vjerujem da će oporavak biti brži nego što predviđa projekcija”, rekao je Stevanović, ističući da sve to u slučaju da ne bude novog talasa.
Kako ističe, ukoliko se nastave problemi s virusom korona i dođe do novih blokada i zatvaranja, onda projekcija ništa ne vrijedi, ali da je u svakom slučaju dobro da je neko objavio nešto.