Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) čestitao je državi Kanzas zbog pobjede Kanzas Siti čifsa na Superboulu, iako je baza ove ekipe u Misuriju.

Tramp je bio među prvima koji su čestitali pobjedu od 31-20 nad San Franciskom, ali je to učinio prilično neslavno.

- Čestitam Kanzas Siti čifsima na velikoj utakmici i sjajnom preokretu pod nevjerovatnim pritiskom. Predstavljali ste veliku državu Kanzas, zatim i cijele Sjedinjene Američke Države. Naša zemlja je ponosna na vas! - naveo je Tramp.

Neki izvori ukazuju da je crnu zovu koristio još pećinski čovjek i da je bila među najomiljenijim biljkama kod drevnih Egipćana.

Rimljanke su bobice ove biljke koristile kao farbu za kosu, ali najbolji dokaz je taj što crnu zovu pominje Hipokrat, čovjek kojeg zovemo "ocem medicine".

Stoga nije ni čudo što ovu biljku koristimo vijekovima unazad jer je jedna od najcjenjenijih i najviše korištenih ljekovitih biljaka.

Crna zova (lat. Sambucus nigra) je biljka čije je primarno stanište na tlu Evrope, Afrike i u jugozapadnoj Aziji, ali se prenijela i u Ameriku (zapadni dio Sjeverne Amerike). Pored naziva crna zova, ovu biljku još susrećemo i pod imenom evropska zova ili evropska crna zova.

U pitanju je žbunasta listopadna biljka, koja najčešće raste po šumama i na vlažnom zemljištu, blizu rečnih kanala ili potoka (mada uspeva gotovo na svakom tlu). Žbun zove obično raste u visinu do 10 metara. Cveta u proleće (maj i jun mesec), a boja cveta varira od bele do žućkaste boje. Kada precveta, nastaju zelene bobice koje, kada sazre, postaju tamnoljubičaste ili crne. Bobice sazrevaju krajem avgusta i tokom septembra.

Cvijet i bobice u sebi sadrže veliki broj jedinjenja koja pozitivno utječu na naš organizam i olakšavaju simptome mnogih bolesti, Najpoznatija su antocijanini, koji jačaju naš imuni sistem i flavonoidi, koji svojim antioksidantnim dejstvom oporavljaju oštećene ćelije organizma.

Crna zova je prava riznica zdravlja, a da je tako svjedoči i podatak da je prvi izbor u liječenju sljedećih bolesti:

prehlada, gripa i kašalj,
problemi sa sinusima i upale,
zatvor,
alergije,
karcinomi,
podizanje imuniteta (crna zova ima više procenata antioksidanata u odnosu na malinu, kupinu, brusnicu ili gođi bobice),
eliminacija masti i holesterola iz organizma.

Crna zova u sebi sadži jedinjenja koja se zovu antocijanidini (antocijani) koja, osim što joj daju boju, stimulišu i jačaju imunitet i odbrambene sposobnosti organizma. Nekoliko studija je naučno dokazalo da aktivne materije koje se nalaze u crnoj zovi ublažavaju i eliminišu simptome prehlade i gripe. Konkretno, flavonoidi se vezuju za virus gripe, kao što su N1H1 ("svinjska gripa") i N1H5 (poznatija kao "ptičija gripa").

BiH je za tri godine uvezla skoro 74 miliona kilograma kafe, mahom iz Brazila, što potvrđuje da kafa i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka među stanovnicima ove zemlje. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za tri godine na kafu iz uvoza potrošeno je više od 337 miliona maraka. U UIO BiH navode da je tokom 2017. godine u BiH stiglo 24,05 miliona kilograma kafe, vrijednosti 121,85 miliona maraka, dok je 2018. uvezeno 24,97 miliona kilograma sirovine za najpopularniji topli napitak koja je plaćena 112,26 miliona maraka. Podaci UIO BiH pokazuju da je tokom prošle godine na domaće tržište stiglo 24,94 miliona kilograma kafe, vrijednosti 103,60 miliona maraka. Najviše kafe na domaće tržište u prošloj godini stiglo je iz Brazila, Italije, Indije, Vijetnama i Ugande. Potrošačko društvo Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže za “Glas Srpske” da je odavno poznato da su građani BiH veliki ljubitelji kafe. – Smatram da je uvezena količina ipak prevelika i da samo još jednom potvrđuje da je naše društvo potrošačko – rekla je Marićeva. Dodala je da mnogi proizvođači manipulišu sa ambalažom i gramažom kafe i time dodatno zbunjuju kupce. – Na rafovima u marketima možete kupiti i kafu od 500 i od 375 grama u identičnom pakovanju. Mnogi ne obraćaju pažnju na to i čak ne primijete šta su kupili dok ne donesu kući – rekla je Marić i apelovala na potrošače da vode računa o rokovima trajanja, ali i o sastavu kafe koji je ispisan na ambalaži. Ona tvrdi da se razne mješavine prodaju po cijeni čiste kvalitetne kafe. – Na pojedinim pakovanjima kada pročitate vidjećete da je svega više u tom proizvodu nego kafe – rekla je Marić. Nezaobilazan napitak Ekonomisti ističu da je BiH u samom vrhu zemalja koje su na listi najvećih potrošača kafe. – Kod nas se odomaćio običaj da najvažnije poslove sklapamo u kafanama, a kafa je u svemu tome nezaobilazan napitak. To potvrđuje i podatak o količini uvezene kafe na domaće tržište i ukoliko ne dođe do prevelikog odliva stanovništva iz BiH taj trend biće nastavljen i u budućnosti – rekao je ekonomista Zoran Pavlović. Za pravljenje mnogima omiljenog napitka uzgajaju se dvije vrste kafe, arabika i robusto. Kafa arabika dominira na svjetskim plantažama i obuhvata od 75 do 80 odsto ukupne proizvodnje. Poznavaoci kafe ističu da je osnovna razlika između ove dvije vrste u ukusu, odnosno arabika sadrži jedan i po odsto kofeina, dok je robusto gotovo duplo jača. Ugostitelji zadovoljni Predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS Željko Tatić kaže za “Glas Srpske” da je evidentno da je potrošnja kafe porasla i u ugostiteljskim objektima. – Od kilograma kafe u ugostiteljskim objektima pripremimo oko 120 šoljica kafe. Koliko je kafa značajna za opstanak ugostiteljstva potvrđuje podatak da sve više ugostitelja otvara kafeterije – rekao je Tatić.

John Sullivan je 1980. godine napisao scenarij za humorističku seriju, u čijem se naslovu krije svjetonazor braće Trotter, koji smatraju kako “samo budale i konji rade”.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, nauke i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminaliteta, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je ove sedmice novu publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu i daju prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, nauke i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminaliteta, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013. godine u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca.

Međutim, koeficijent maskuliniteta koji predstavlja broj muškaraca na 100 žena pokazao je da je najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 15 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi skoro 106 muškaraca.

Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više, u populaciji ima više žena nego muškaraca, te od tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 85+ i bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.

Kada je u pitanju prirodni priraštaj, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja. Ukupna stopa fertiliteta je u 2017. godini bila najviša u Turskoj (2,07), a od zemalja Evropske unije u Francuskoj (1,90), dok je najniža bila u Bosni i Hercegovini i Malti (1,26).

Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta je u periodu od 2014. do 2018. godine, porasla s 26,9 na 27,4 godine, a statistika donosi i podatak da od ukupnog broja vanbračne djece, kod 82 posto roditelji žive zajedno.

Novi bilten donosi podatke i o prekidu trudnoće u 2017. i 2018. godine koji pokazuju da se polovina prekida trudnoće dogodila kod majki starosne grupe od 30 do 39 godine.

U 2018. godini sklopljeno je 1.200 brakova više u odnosu na 2014. godinu te je sklopljeno ukupno 19.911 brakova. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godina, a kod mladoženje 29,7 godina života.

U posljednjoj deceniji je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak.

U 2018. godini došlo je do razvoda 3.091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.

Prosječna starost umrlih žena u 2014. godini bila je 75,8 godina, a muškaraca 70,4, dok je u 2018. godini prosječna starost umrlih žena 76,8 godine, a muškaraca 71,4 godine, što znači da se stanovništvo u BiH duže živi u odnosu na posmatrani period.

Nasilnih smrti (nesretan slučaj, samoubistvo i ubistvo) u 2018. godini bilo je 1.000, od čega su nasilnom smrti preminule 233 žena i 767 muškaraca.

Kada su u pitanju podaci koji se odnose na unutrašnja migraciona kretanja stanovništva BiH u 2018. godini, broj doseljenih/odseljenih stanovnika iznosio je 29.379, od čega je bilo 17.611 (60 posto) žena i 11.768 (40 posto) muškaraca.

U školskoj 2018/2019. godini u BiH su bile 359 predškolske ustanove, što je za 8,1 post više ustanova u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je i broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao.

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama se iz godine u godinu smanjuje. U školskoj 2018/2019. godini više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju.

Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u stručnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca, a u drugim vrstama srednjih škola, zastupljenije su učenice.

Od ukupnog broja srednjoškolaca, svaka treća učenica i svaki peti učenik su uključeni u opće srednje obrazovanje. Na ukupnom nivou, u 2019. godini je tri četvrtine srednjoškolaca pohađalo stručne srednje škole i taj trend je konstantan kroz godine.

Postignuće u visokom obrazovanju je indikator koji se definira kao procenat osoba starosti od 30 do 34 godine koje su uspješno završile tercijarno obrazovanje (fakultete/akademije/univezitete), a prema tom indikatoru u BiH je za 9,6 posto više žena završilo srednje obrazovanje u odnosu na muškarce.

Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika.

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH propisuje da svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.

Naučna istraživanja su pokazala kako sušenje odjeće u stanu može ugroziti zdravlje. Pitate se kako?