Menu

Kardiolog Amosov: "Sam čovjek je kriv za svoje bolesti - Ne oslanjajte se na medicinu!"

Nikolai Amosov Soviet Life October 1984 696x398“Medicina se fokusira na bolest i tablete i ona vas ne može naučiti kako da postanete zdravi. Da biste bili zdravi, potrebni su vam vlastiti napori. Tijelo je tako savršeno da se može obnoviti gotovo u potpunosti. Potrebni su sve veći napori kako se starost i bolest produbljuju. Potreban je karakter. Stoga se prestanite žaliti i prionite na posao!”

 

 

Više...

Samo pet ili šest valuta na cijelom svijetu bi moglo opstati, očekuje se izumiranje kartica

Nemiri na finansijskim tržištima, nesređene monetarne politike u svijetu te pojave novih sredstava i načina plaćanja mogle bi dovesti do krupnih i strukturnih promjena.
U svijetu postoji više od 100 priznatih valuta, ali bi taj broj mogao pasti na pet ili šest u narednih 20 godina, ocijenio je brazilski ministar ekonomije Paulo Guedes na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Evropske države su prije 20 godina uvele zajedničku valutu, omogućavajući tako ljudima iz, recimo, Francuske da putuju u Njemačku bez potrebe za promjenom gotovine.

To bi se moglo ponoviti u drugim dijelovima svijeta u budućnosti, pod uslovom da se politički ili ekonomski usklade, rekao je Guedes.

"Ako uzmete u obzir političku i ekonomsku dimenziju, za 20 ili 30 godina imali bismo pet, šest valuta", dodao je.

U ovom trenutku američki dolar se smatra sigurnom valutnom, što znači da njegova vrijednost raste u vrijeme krize. Iz razloga stabilnosti i trgovine, razne su zemlje odlučile vezati svoju valutu upravo za američki dolar. Međutim, u vrijeme nestabilnosti američkog dolara, to bi moglo naštetiti tim zemljama.

Razvoj zajedničkih valuta u različitim zemljama mogao bi pomoći tim ekonomijama da smanje svoju zavisnost od američkog dolara. U tom slučaju alternativa bi bila euro, druga "kontinentalna valuta", područje kojim dominira dolar, a Kina bi imala svoju valutu kojoj takođe gravitiraju neke zemlje.

U isto vrijeme Deutsche Bank je publikovao istraživanje koje govori da je daleko od posmrtnih zvona za gotovinu.

Porast digitalnih plaćanja će umjesto toga dovesti do izumiranja plastičnih kartica. Istraživanje zauzima suprotni stav od popularne pretpostavke da su dani novčanica i kovanica odbrojani, umesto da predviđa da će novac biti u upotrebi decenijama zbog dubokog uvrijeđenog povjerenja u njegovu vrijednost u neizvjesnim vremenima.

"Kada ljudi raspravljaju o budućnosti plaćanja, imaju tendenciju da predviđaju kraj gotovine", navodi se u studiji.

"Naše je mišljenje drugačije. Ne samo što mislimo da će gotovina još dugo postojati, mi vidimo da prelaz na digitalna plaćanja ima takav potencijal da učini ništa manje od ponovnog uspostavljanja uravnotežene globalne ekonomske moći", dodaju autori studije.

Umjesto toga, u narednoj deceniji digitalna plaćanja će rasti laganom brzinom, što će dovesti do "izumiranja plastične kartice", jer mobilna plaćanja obuhvataju dvije petine kupovine u trgovini u SAD-u, što je četvorostruko više u odnosu na trenutni nivo.

Sličan rast očekuje se i u ostalim razvijenim zemljama. Međutim, različite zemlje će osjetiti različite nivoe smanjenja gotovine i plastičnih kartica. Na tržištima u nastajanju učinak bi mogao stići i prije, gdje mnogi kupci prelaze direktno s gotovine na mobilno plaćanje, a da nikad ne posjeduju plastičnu karticu.

Deutsche Bank je zdušna i u pogledu potencijala privatnih digitalnih valuta, napominjući da će rast korisnika ovih vidova plaćanja nastaviti da odražava broj korisnika interneta, a do kraja decenije biće ih 200 miliona, duplo više nego sada.

Više...

Znate li šta se događa s našim tijelom kada jedemo jaja svaki dan

Jaja su prava superhrana s mnogobrojnim pozitivnim efektima na naš organizam. Ali smiju li se konzumirati stalno?
Kada je riječ o hranjivoj vrijednosti, jaja su jedan od najsnažnijih paketa hrane koji možemo unijeti u naš organizam.

"S mlijekom, jaja sadrže najveću biološku vrijednost ili zlatni standard proteina", napisala je na svojoj korporativnoj stranici Kathleen M. Zelma, nutricionistica i direktorica prehrane za WebMD. Prema njenim riječima, jedno jaje ima samo 75 kalorija, ali zato ima 7 grama visokokvalitetnih bjelančevina, 5 grama masti i 1,6 grama zasićenih masti, sa željezom, vitaminima, mineralima i karotenoidima.

I ne samo to već, kako Kathleen kaže, jaja su lagana za konzumaciju, dobro ih podnose mladi i stari, možemo ih prilagoditi bilo kojem obroku i jeftina su.

Jaja su zaista superhrana, ali možemo li ih pojesti previše i hoće li naštetiti našem organizmu u tom slučaju?

Iako Medical News Today navodi da ne postoji granica u broju jaja koje čovjek smije pojesti, ipak se 3 do 5 jaja dnevno smatra potpuno sigurnim.

A kakve sve pozitivne efekte jaja donose našem organizmu?

Jači organizam

Jaja su puna minerala i vitamina, a prema navodima Medical News Today, odlična su za imunitet. Naime, otkriveno je da vitamini A i B12 potiču imunološke funkcije, a ovi vitamini se nalaze u jajetu. Osim toga, žumanjak je odličan izvor vitamina D koji pomaže da se ne razbolimo, a može nam pomoći i pri oporavku od prehlade ili gripe.

Zapravo, kada nam je najviše potrebna energija, jaja su vjerovatno najlakša i najbrža hrana koju možemo pojesti, navodi Frances Largeman-Roth, nutricionistica.

Osim toga, prehrana koja sadrži jaja nam pomaže dobiti dva vitalna minerala za imunološko zdravlje, a to su cink i selen. Selen je esencijalno važan mineral za mnoge tjelesne procese, uključujući kognitivne funkcije, zdrav imunološki sistem i plodnost kod muškaraca i žena.

Bolje funkcije mozga

Vitamini u jajima nisu samo važni za jačanje imunološkog sistema - već su nužni i za zdravlje mozga.

Kako se navodi u Healthlineu, jaje ne sadrži jedno, dva ili tri, već četiri hranjiva sastojka, za koja se zna da jačaju zdravlje mozga: vitamin B6, vitamin B12, folat i kolin. B12 je "uključen u sintezu moždanih hemikalija i regulaciju nivoa šećera u mozgu", a otkriveno je da vitamini B grupe "usporavaju pad mentalne aktivnosti kod starijih osoba", navodi se u publikaciji.

Jaja neće povećati rizik srčanog udara

Donedavno se mislilo kako žumanjak može podići nivo lošeg holesterola, što može dovesti do srčane bolesti i zato su se mnogi odlučivali izbjegavati ovu namirnicu ili jesti samo bjelanjak. Međutim, to nije tačno.

Anthony Komarof, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Harvard, objasnio je da su istraživanja od tada dokazala da "najveći dio holesterola u našem tijelu stvara naša jetra" - on ne dolazi iz kolesterola koji jedemo. On je dalje objasnio da je "jetra potaknuta stvarati kolesterol prije svega sa zasićenim masnoćama i trans masnoćama u našoj prehrani, a ne dijetalnim holesterolom". Iako je istina da veliko jaje, u prosjeku, sadrži 1,5 gram zasićenih masti, istraživanja su pokazala da umjereno konzumiranje jaja ne povećava rizik od razvoja srčanih bolesti, već nas može čak i zaštititi od njih.

Naime, nekoliko studija je dokazalo da prehrana s jajima može povećati dobar kolesterol, istovremeno imajući nominalan ili nikakav efekt na loš, navodi The List.

Ljepša i zdravija koža

Prehrana kuhanim jajima može imati niz pozitivnih djelovanja na našu kožu.

"Pojedini vitamini i minerali u jajima pomažu imati zdravu kožu i sprečavaju propadanje tkiva", navodi Medica News Today. Selen je posebno dobar u tome. Citirajući nekoliko studija, nutricionista Jo Lewin napisao je za BBC Good Food da "prehrana bogata selenom može pomoći u zaštiti od raka kože, oštećenja od sunca i starosnih pjega". Srećom, samo dva velika jajeta sadrže čak 56 posto preporučene dnevne doze selena.

Jači nokti i kosa

Ako kupujete šampone i balzame koji su obogaćeni biotinom, možda ćete se iznenaditi kada saznate da konzumiranje jaja, konkretno, žumanjka, može biti jednostavniji način kako povećati unos biotina.

"Biotin je vitamin B kompleksa i igra važnu ulogu u razvoju keratina", objasnio je za Health Joshua Zeichner, direktor kozmetičkih i kliničkih istraživanja Odjeljenja za dermatologiju bolnice Mount Sinai u New Yorku. Prema njegovim riječima, kako su kosa i nokti napravljeni od keratina kroz sličan proces u tijelu, hranljive materije koje pomažu kosi, mogu pomoći i noktima.

Jaja, osim vitamina B12, sadrže i proteine, cink i željezo, a to su hranljive materije za zdravu kosu. Prema navodima dermatologa Dendyja Engelmana, ovi hranljivi sastojci pomažu strukturi kose, rastu i razgradnji ugljikohidrata i masti, vlaže vlasište i raspoređuju kisik do ćelija.

Manje stresa i anksioznosti

Možda niste toliko upoznati s lizinom koliko s biotinom, ali ova esencijalna aminokiselina koja se nalazi u jajima ima neke prilično nevjerovatne zdravstvene moći. Naime, ona može dugoročno smanjiti anksioznost i akutni stres. Cink, koji se također nalazi u jajima, "povezuje se sa smanjenom anksioznošću", navodi Harvard Health Publishing.

Heathline je otkrio da lizin, osim što pomaže kod suzbijanja anksioznosti, može pomoći u sprečavanju nastanka herpesa, poboljšati glukoznu reakciju dijabetičara, pa čak i sniziti krvni pritisak.

Iako su suplementi lizina dostupni, trudite se uzimati ga više iz prirodne hrane, kada god je to moguće. Osim u jajima, lizin se nalazi u mliječnim proizvodima kao što su jogurt, sir, mlijeko, meso i plodovi mora.

Više...

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com