Jedna od velikih misterija koja je proizašala iz pandemije kovida 19 - i ona koju još istražuju stručnjaci za zarazne bolesti - je zašto se neki ljudi zaraze kovidom, a drugi ne, čak i kada su jednako izloženi virusu.

Mnogi od nas poznaju cijela domaćinstva koja su se zarazila kovidom i morala se izolovati zbog pandemije, ali postoje i brojne priče parova, porodica i kolega u kojima su neki ljudi dobili virus, ali ne svi.

Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu u Londonu, rekao je za CNBC da studije pokazuju da vjerovatnost zaraze unutar domaćinstva nakon što je jedan slučaj pozitivan "nije tako visoka kao što možete zamisliti", piše Index.

Sve se više istraživanja posvećuje razlozima zašto neki ljudi nikada ne obolijevaju od kovida - takozvani "nikad kovid" ljudi.

Prošlog mjeseca Imperial College u Londonu objavio je novo istraživanje koje sugeriše da je manja vjerovatnoća da će se ljudi s višim nivoom T ćelija (vrsta ćelija u imunološkom sistemu) od virusa korona obične prehlade zaraziti SARS-CoVom-2, virusom koji uzrokuje kovid 19.

Dr Rhia Kundu, prva autorka studije s Imperialovog Nacionalnog instituta za srce i pluća, rekla je da "izloženost virusu SARS-CoV-2 ne rezultira uvijek infekcijom".

"Otkrili smo da visoki nivoi već postojećih T ćelija, koje tijelo stvara kada je zaraženo drugim ljudskim virusima korona poput prehlade, mogu zaštititi od infekcije kovidom", rekla je.

Međutim, Kundu je takođe upozorila da je to, iako važno otkriće, samo jedan oblik zaštite, a naglasila je da se niko ne bi trebao oslanjati samo na to. "Umjesto toga, najbolji način da se zaštitite od kovida je potpuna vakcinacija, uključujući dobijanje dodatne doze."

Lawrence Young, profesor molekularne onkologije na Univerziteta Warwick, rekao je u srijedu za CNBC da "postoji veliko zanimanje za ove slučajeve takozvanog nikad kovida - pojedinaca koji su očito bili izloženi bliskim kontaktima u svom domaćinstvu koji su zaraženi, ali koji su i sami otporni na infekciju".

Rekao je da rani podaci sugerišu da su te osobe prirodno stekle imunitet od prethodnih infekcija virusom korona obične prehlade. Otprilike 20 posto infekcija prehlade uzrokovano je virusom korona obične prehlade, rekao je, "ali zašto neki pojedinci održavaju nivo unakrsnog reaktivnog imuniteta ostaje nepoznato".

Osim što je stepen imuniteta osiguran prethodnim izlaganjem virusima korona - velikoj poridice virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti ili infekcija - nečiji status vakcinisanja protiv kovida takođe će vjerovatno biti faktor u tome hoće li neki ljudi biti osjetljiviji na kovid od drugih.

Vakcinacija protiv kovida danas je široko rasprostranjeno u većini zapadnih zemalja, iako s varijacijama među stanovništvom u pogledu toga koja je vakcina protiv virusa korona primijenjena i kada.

Dopunske injekcije takođe se široko koriste, a mlađa djeca se vakcinišu u mnogim zemljama, jer se vlade trkaju u zaštiti što većeg broja ljudi od prenosive, ali manje klinički teške, varijante omikron.

Dokazano je da vakcina protiv kovida smanjuju teške infekcije, hospitalizacije i smrtne slučajeve te ostaju u velikoj mjeri učinkovita protiv poznatih varijanti virusa. Međutim, ona nisu 100% učinkovita u sprečavanju infekcije i imunitet koji pružaju s vremenom slabi, a donekle je ugrožen varijantom omikrona.

Andrew Freedman, akademik zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Cardiffu, rekao je za CNBC da je razlog zašto neki ljudi obolijevaju od kovida, a drugi ne "dobro poznat fenomen i vjerovatno se odnosi na imunitet od vakcinacije, prethodne infekcije ili oboje".

"Znamo da su mnogi ljudi zaraženi (uglavnom blagim) omikronom uprkos tome što su potpuno vakcinisani, uključujući buster. Međutim, vakcinacija još uvijek smanjuje mogućnost zaraze omikronom, a reakcije se razlikuju od osobe do osobe", dodaje.

Young sa Univerziteta Warwick rekao je da će, kada je riječ o različitim imunološkim odgovorima na kovid, "sigurno unakrsna reaktivna imunost od prethodnih infekcija virusom korona obične prehlade vjerovatno biti glavni pridonosilac, pogotovo zato što ti pojedinci mogu imati dodatne imunološke koristi od toga što su takođe bili vakcinisani".

Drugo pitanje koje se pojavilo tokom pandemije je zašto dvije osobe s kovidom mogu tako različito reagovati na infekciju; jedna može imati teške simptome, na primjer, a druga je asimptomatska. Odgovor bi mogao biti u našim genima.

"To je stvarno važno pitanje", rekao je Altmann s Imperial Collegea za CNBC.

Rekao je da su on i njegovi kolege proveli istraživanje, koje će uskoro biti objavljeno, o imunogenetici (u suštini, o odnosu između genetike i imunološkog sistema) i infekciji kovidom, te su otkrili da varijacije među imunološkim sistemima ljudi "čine razliku, barem u smislu hoće li neko dobiti simptomatsku bolest ili ne".

Istraživanje je usredotočeno na različite gene HLA (humani leukocitni antigen) i razmatra kako oni mogu uticati na nečiji odgovor na kovid, s tim da je za neke HLA tipove manje ili više vjerovatno da će doživjeti simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, rekao je.

"Ključni geni koji kontrolišu vaš imunološki odgovor nazivaju se HLA geni. Oni su važni za određivanje vašeg odgovora na zarazu kovidom. Na primjer, ljudi s genom HLA-DRB1*1302 imaju značajno veću vjerovatnost da će imati simptomatsku infekciju", dodao je Altmann.

Izvor: Nezavisne

Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić oglasio se i otkrio kakvo nas vrijeme očekuje od četvrtka.

"Veljača-prevrtača na djelu. Ko se zasitio ove prolazne svježine, već sutra je dosta toplije. A u četvrtak računajte na prisutvo termobaričkog grebena, toplotu sa juga Mediterana i proljetnih 15 °C uz obilje sunca. Na sjeveru Bosne mjestimično i do 19 °C", napisao je Sladić na svom Facebook profilu.

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je prognozu za naredna tri dana.

10.02.2022 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokve moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 4, na jugu zemlje do 6, a najviša dnevna temperatura zraka između 7 i 14, a na jugu do 16 stupnjeva.

11.02.2022 (Petak)., umjereno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima nešto manje oblačnosti i sunčanije, a tokom dana postupno povećanje oblačnosti. U večernjim satima se očekuju i padavine. Jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 6, na jugu zemlje do 8, a najviša dnevna temperatura zraka između 8 i 14, a na jugu do 16 stupnjeva.

12.02.2022 (Subota)., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, ponegdje u Bosni i sa slabim snijegom ili susnježica. Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 4, na jugu zemlje do 8, a najviša dnevna temperatura zraka između 2 i 8, a na jugu do 14 stupnjeva.

Biti ovisan o psihoaktivnim sredstvima, jelu, igrama na sreću, internetu znači da zadovoljenje te potrebe postaje centralni dio života. Ovisnost prate brojni problemi i često su cijele porodice u opasnosti od pucanja zbog toga. Mladi su najpodložniji da razviju neki od oblika ovisnosti.

Osam arhitektonskih zdanja iz Bosne i Hercegovine takmičit će se na prestižnom evropskom izboru najboljih Baumit fasada, koje će biti održano u Valenciji u Španiji.

U kategoriji “Javni objekat”, Bosnu i Hercegovinu predstavlja objekat koji je ranije bio nominiran za nagradu na Piranskim danima arhitekture – “Greenpark Symphony” na Trebeviću, kao i Osnovna škola “Umihana Čuvidina” te objekat iz 20. stoljeća na Džidžikovcu broj 5 u Sarajevu.

Za nominirane objekte na prestižnom međunarodnom takmičenju može se glasati i iz Bosne i Hercegovine. Evropskom tržištu će biti predstavljene kreativne mogućnosti koje nudi dizajn fasadnih površina i struktura.

Posljednjih nekoliko godina je sve veći međunarodni interes arhitekata, investitora i prerađivača za tu nagradu.

U kategoriji “Porodična kuća” nominova je “Splitska”, a “Stambena zgrada” – “Park Lake” Tuzla te “Sjenjak SPO”.

Za “Termičku sanaciju” nominovan je objekt “Wine Gallery” iz Trebinja, a u kategoriji “Historijska sanacija” to je “Villa J” iz Mostara, saopćili su organizatori.

Na današnji dan, prije 38 godina, u Sarajevu su počele 14. Zimske olimpijske igre. Glavni grad Bosne i Hercegovine od 8. do 19. februara 1984. bio je domaćin tada najveće sportske manifestacije u svijetu.

Sarajevo je te 1984. ugostilo najbolje takmičare u zimskim sportovima.

Juan Antonio Samaranch - prijatelj BiH
To su bile prve Olimpijske igre u jednoj državi socijalizma i prve za mandata pokojnog Huana Antonija Samarana (Juan Antonio Samaranch, umro 2010. u Barceloni), velikog prijatelja Bosne i Hercegovine.

Festival mladosti i sporta, kako su ga mnogi nazivali u svijetu, ušao je u historiju olimpijskog pokreta. Ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na takmičenjima, već i prema onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih Zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Europe.

Godinu dana prije svečanog otvorenja ZOI-ja izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje. Ukupno je realizirano 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata.

Kada je stigla vijest da je Sarajevo dobilo organizaciju - za učešće prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u historiji zimskih olimpijskih igara.

U Sarajevo je stigao i rekordan broj učesnika – sportista i njihovih pratilaca – više od 2.500 osoba.

Glavni grad Bosne i Hercegovine domaćinstvo je dobio poslije velike borbe s japanskim Saporom. Na takmičenju je učestvovalo 998 muškaraca i 274 žene.

Olimpijski program proširen na 49 događaja. Zimska olimpijska porodica dobila je pet novih članova - Monako, Portoriko, Djevičanska Ostrva, Egipat i Senegal.

Domaćin takmičenja na Zimskim olimpijskim igrama su bili Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, kao i grad Sarajevo.

Dodjela medalja je organizirana na platou ispred Skenderije, a Olimpijske igre u Sarajevu 1984. su bile najbolje organizirane igre do tada.

Borilišta u gradu: Stadion Koševo - ceremonija otvaranja, Ledena dvorana Zetra - umjetničko klizanje, hokej na ledu, ceremonija zatvaranja, Klizalište Zetra - brzo klizanje, Skenderija - hokej na ledu.

Borilišta na planinama: Bjelašnica - muško alpsko skijanje, Jahorina - žensko alpsko skijanje, Igman, Veliko Polje - skijaško trčanje, nordijska kombinacija, biatlon, Trebević - bob, sankanje.

Naravno, sarajevska Olimpijada je tada postala pokretač razvoja zimsko–sportskog i kontinentalnog turizma u regionu.

Najuspješniji su, skoro prema tradiciji bili sportisti iz SSSR-a sa 25 medalja (6 zlatnih, 10 srebrenih, 9 brončanih) i Istočne Njemačke sa jednom manje, ali i više sovojenih zlata (9, 9, 6).

Odlični su bili i Finci, ali je za sve nas najvažniji događaj bio veleslalom muškaraca 14. februara. Na taj dan tadašnja Jugoslavija osvojila je jednu medalju.

Jure Franko, bivši slovenski skijaš i jugoslavenski reprezentativac u alpskom skijanju, je osvojio srebrnu medalju u veleslalomu.

“To su najljepše uspomene... Naravno, rođenje djece je nešto sasvim drugo, ali u sportskom smislu, u životu je ta medalja iz Sarajeva je moje drugo rođenje. Ja uvijek kažem da sam u Sarajevu rođen drugi put, uz tu srebrnu medalju”, kazao nam je jedne prilike Jure Franko, koji je i danas rado viđen gost u glavnom gradu BiH.

Nažalost, osam godina kasnije olimpijski grad i njegovi brojni olimpijski objekti razoreni su u opsadi i danonoćnim granatiranjima srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga.

Olimpijska bob staza na Trebeviću, skakaonice na Igmanu, Olimpijski muzej, dvorana Zetra u Sarajevu, hoteli i kompletan vertikalni skijaški transport na Bjelašnici i Igmanu uništeni su, zapanjeni ili devastirani u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine.

U godinama nakon rata obnovljeno je nekoliko olimpijskih simbola Sarajeva, poput Zetre, većeg dijela vertikalnog transporta za skijaše na Bjelašnici i Igmanu, no na obnovu čeka još nekolicina njih.

Bob staza i skakaonice na Igmanu još jedno vrijeme morat će pričekati na eventualnu rekonstrukciju.

Na žalost, na bajku iz Sarajeva i te prelijepe 1984. godine danas podsjećaju samo ruševine.

Izvor: Radio Sarajevo

Zahvaljujući uslovima koje pruža zaposlenima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, institut „Top Employer” (Najbolji poslodavac) svrstao je Hemofarm u grupu najboljih poslodavaca u ove tri zemlje za 2022. godinu.

Hemofarm je jedina kompanija u Bosni i Hercegovini koja posjeduje ovaj certifikat.

„Priznanje jeste rezultat konstantnog truda i rada na uspostavljanju što boljeg radnog okruženja za naše zaposlene, a poseban osjećaj za sve nas u Hemofarmu jeste što je naš rad prepoznat od strane instituta ovog ranga. Ulaganje u ljude, u sticanje novih znanja i vještina je uvijek uspješna investicija, jer biti lider podrazumijeva čitav spektar različitih aktivnosti u različitim oblastima, a u centru svakog uspjeha su upravo ljudi. Samo zadovoljni zaposleni mogu da teže uspjehu i ovo priznanje nam je pokazalo da smo na pravom putu”, rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH.

Priznanje se uručuje kompanijama posvećenim stvaranju jednakih prilika za zaposlene, onima koje pružaju mogućnost za sticanje novih vještina i pomažu izgradnju uspješne karijere u okviru inkluzivnog poslovnog okruženja. Hemofarm je, ovim priznanjem prepoznat po kreiranju dobrih uslova za svoje zaposlene, postupajući po najvišim svjetskim standardima.

Proces akreditovanja u oblasti najboljeg poslodavca obuhvatao je brojne analize i provjere usaglašenosti procesa kompanije Hemofarm, procedura, praksi, ali i konkretnih, realizovanih aktivnosti iz domena ljudskih resursa sa strogim kriterijumima, odnosno standardima iz oblasti kompenzacija, beneficija, zapošljavanja, razvoja zaposlenih, upravljanja karijerom, razvoja liderskih sposobnosti, obuke, treninge i ankete, procesa nagrađivanja, održivog razvoja, ali i mnogih drugih.

Kako je Štada grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, ovo priznanje dobila i u Njemačkoj i Rusiji, ova kompanija svrstana je u kategoriju najboljih poslodavaca Evrope