Hrvatska bi do ljeta trebala imati vakcinisano 70 posto stanovništva, najavio je danas u Splitu premijer Andrej Plenković.

Njega su novinari pitali hoće li se Hrvatska vakcinisati ruskom vakcinom, a on je odgovorio kako se želi biti potpuno siguran u proceduru.

"Hrvatska se oslanja na Evropsku agenciju za lijekove, moramo imati povjerenja u lijek ili vakcinu koje dolazi u državu. Ključ je da EMA potvrdi lijek. Mi smo imali kontakte. Jučer sam angažirao ministra vanjskih poslova i ministra zdravstva da ukoliko je moguće da osiguramo i te doze cjepiva", rekao je.

Mi imamo 4 miliona stanovnika i nama je cilj s kupljenim vakcinama riješiti zaštitu cijelog stanovništva, izjavio je.

Broj zaposlenih u industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj smanjen je u 2020. prvi put u posljednjih deset godina, pokazuju podaci objavljeni u utorak, stvarajući sumornu sliku uoči pregovora između Vlade i raznih industrijskih grupacija o korona-krizi.

Tokom krizne godine, prosječno je 5,5 miliona ljudi radilo u lokalnim proizvodnim firmama s 50 ili više zaposlenih, objavio je Savezni zavod za statistiku (Destatis). To je za 2,2 posto manje u odnosu na 2019.

Posljednji godišnji pad zabilježen je 2010., kada je finansijska kriza rezultirala padom od 2,4 posto.

U decembru 2020., pad broja zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu bio je posebno izražen u metalskoj i prerađivačkoj industriji (5,8 posto), a slijedi mašinstvo (4,5 posto) i automobilski sektor (3,2 posto).

Nasuprot tome, hemijska industrija je u decembru zabilježila rast radne snage za 1,6 posto u odnosu na isti period 2019.

Radnici koji su trenutno otpušteni s posla kao dio vladinog programa čekanja uključeni su u te brojke.

Ministar privrede Peter Altmaier trebao bi u utorak ugostiti predstavnike poslovne zajednice na konferenciji na kojoj će razgovarati o krizi izazvanoj koronavirusom.

Dok su industriju pogodili prekinuti lanci nabavke i pad globalne potražnje, preduzeća u drugim sektorima su se mučila zbog prisilnih zatvaranja tokom karantena.

Više od 40 udruženja koja predstavljaju različite grane industrije pozvano je da učestvuje u razgovorima, uključujući teško pogođeno ugostiteljstvo, maloprodaju i turizam, javlja dpa.

Klix.ba

Zračni promet koji se poremetio zbog pandemije koronavirusa neće se tako brzo vratiti u normalu, rekao je u ponedjeljak izvršni direktor Lufthansa Carsten Spohr u online raspravi koju je organizirao London School of Economics.

 Dosad, rekao je, nije došlo do popuštanja mjera koje su jako otežale putovanja avionima otkad je počela pandemija. Nasuprot tome, rekao je, svjedočili smo samo dodatnim restrikcijama. To znači da će mali broj putnika nastaviti letjeti i u nadolazećim sedmicama.

Čak i kasnije ove godine, tokom vrhunca ljetne sezone, rekao je da očekuje da će kapaciteti biti popunjeni samo 40 do 60 posto od onoga što je bilo normalno ranijih godina, prije zdravstvene krize.

Možda će trebati i pet godina da se broj putnika u Evropi i u SAD-u u potpunosti vrati na razine iz 2019., istaknuo je Spohr.

On smatra da bi testiranje prije letova moglo biti ključno, ali je istaknuo da dosad nije bilo jasnih smjernica kako bi se to trebalo provoditi.

Drži da će, prije ili kasnije, postati standard da se putnici moraju ili testirati prije ulaska u avion ili biti vakcinisani.

Spor također misli da će se kompanija morati osloniti na turizam jer je vrlo neizvjesno hoće li se poslovna putovanja ikad vratiti na staro.

To bi primjerice moglo značiti i smanjivanje prostora u poslovnoj klasi aviona, prenosi Hina.

U njemačkim modnim trgovinama potrošači mogu očekivati velike popuste na cijene nakon prestanka zaključavanja uslijed korona virusa.

– Za mnoge proizvode postojat će popusti od 80 do 90 posto kako bi se zadržana roba i dalje mogla prodavati, rekao je izvršni direktor Saveznog udruženja trgovaca tekstilom (BTE) Rolf Pangels za Rheinische Post.

Prodaja proljetne robe vjerovatno će također biti povezana s velikim popustima.

– To nas opterećuje tokom cijele godine, rekao je Pangels, misleći na ograničenja i zatvaranje trgovina uslijed pandemije korone.

Ako se zaključavanje dodatno produži, na kraju će biti još više ponuda.

– Ako se produži, pakirat ćemo neprodanu robu u velike kamione i odlagati sadržaj ispred kancelarije, najavio je Pangels.

– Ne mogu samo proizvođači mlijeka protestirati!

Stručnjaci iz industrije već su istakli da se nakon ponovnog otvaranja trgovina mogu očekivati prave “diskontne bitke”.

Prema ranijim procjenama BTE-a, pola milijarde neprodanih modnih predmeta moglo se nakupiti u trgovinama do kraja siječnja. Većina je to zimska roba koja iz dana u dan gubi na vrijednosti s obzirom na nadolazeće proljeće, prenosi Seebiz.

Ljudi koji su preboljeli covid-19 imaju 91 posto niži rizik od zaraze u idućih sedam mjeseci, pokazalo je istraživanje na Medicinskom fakultetu u Grazu koje je objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Investigation.

Ta razina imunosti samo je malo niža od one koju omogućuje cjepivo Pfizer/BioNTech, za koje je utvrđeno da ima 95 postotnu učinkovitost.

To znači da ranija infekcija koronavirusom stvara gotovo jednaku razinu zaštite kao cijepljenim osobama, barem u kraćem razdoblju, pokazalo je to istraživanje provedeno u Austriji, koje prenosi dpa.

Studija je proučavala kako su ljudi koji su bili zaraženi u prvom valu infekcije, od februara do aprila, prošli u drugom valu od septembra do novembra, javlja Hina.

U usporedbi s ostalom populacijom u Austriji, oni su imali znatno jaču otpornost na infekciju.

“Ti podaci pokazuju da raste imunost na Sars-CoV-2 u austrijskom stanovništvu, iako još ne znamo do koje mjere se taj imunitet odnosi i na različite mutacije virusa Sars-CoV-2 ili koliko dugo i u kojoj mjeri traje zaštita od reinfekcije u duljem vremenskom razdoblju”, rekao je Franz Allerberger iz Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (Ages).

Potrebne su daljnje evaluacije kroz duža vremenska razdoblja i analiza podataka iz drugih zemalja.

Rezultati su slični onima do kojih su došli britanski zdravstveni djelatnici koji su otkrili da gotovo 90 posto zaraženih koronavirusom imaju antitijela u svojem organizmu šest mjeseci nakon infekcije.

Podaci iz februara najveće britanske biomedicinske baze podataka, UK Biobank, pokazuju antitijela u 88 posto sudionika ispitanih nakon šest mjeseci. Nakon tri mjeseca postotak je 99 posto.

Građani Bosne i Hercegovine uskoro mogu očekivati poskupljenje piletine i proizvoda od pilećeg mesa.

 Ovu informaciju potvrdio je potpredsjednik Koordinacijskog odbora peradara u BiH Edin Jabandžić.

“Poskupljenje je neminovno. Kada će se desiti još sa sigurnošću ne možemo potvrditi. Cijene piletine i proizvoda od pilećeg mesa će poskupiti od 10 do 20 posto”, potvrdio je Edin Jabandžić.

To znači da će sada kilogram fileta mjesto osam KM koštati između 8,8 i 9,6 maraka.

Jabandžić objašnjava razloge za ovo poskupljenje koje će, nema sumnje, biti novi udar na standard bh. građana koji su zbog prihvatljivih cijena od mesa najviše kupovali upravo ono pileće.

“Drastično su skočile cijene hrane na međunarodnim berzama. Cijena pšenice na svjetskom tržištu poskupila je za 55 posto”, dodao je potpredsjednik Koordinacijskog odbora peradara u BiH.

Država BiH ne može da utječe na poskupljenje, u ovom slučaju, piletine i proizvoda od pilećeg mesa.

“Cijenu pilećeg mesa diktiraju europski i svjetski tokovi. Ono što država može uraditi jeste da subvencionira i finansijski pomogne proizvođačima”, dodao je Jabandžić.

U vrijeme pandemije, država nije pomogla na adekvatan način proizvođačima pilećeg mesa.

“Nijedan od pet-šest vodećih proizvođača pilećeg mesa u BiH nije dobio nikakvu pomoć od države. U FBiH su subvencionirali one kompanije koje barem 30 posto svojih proizvoda izvoze. Kao, razlog je da se potakne izvoz”, kazao je Jabandžić.

Prozvođači pilećeg mesa su se u ovim turbulentnim vremenima snalazili samo kako znaju i umiju.

“Kada je država proglasila stanje prirodne nesreće u martu 2020. godine, na snagu je stupio moratorij na cijene. Nismo dobili nikakve subvencije, a cijene hrane, transporta i ostalog su porasle. Snalazili smo se kako znamo i možemo”, naglasio je Jabandžić.