Federalni hidrometeorološki zavod izdao je ‘Narandžasto upozorenje’ zbog olujnih udara vjetra južnog smjera brzine od 60 do 80 km/h.

Upozorenje koje traje od 22. januara od 21 sat do 23. januara do 9 sati, izdato je za područje cijele BiH, s akcentom na planinska područja i visoravni, saopćeno je iz FHMZBiH.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno oblačno vrijeme. Lokalno pada slaba kiša.

Temperature zraka izmjerene u 7 sati: Bjelašnica -2; Tuzla 3; Bijeljina i Zenica 5; Ivan-sedlo 6; Bugojno, Doboj i Livno 8; Gradačac, Mostar i Trebinje 9; Drvar, Grude, Jajce, Sarajevo i Široki Brijeg 10; Banja Luka 11; Sanski Most 12; Bihać 13 i Neum 14 stepeni Celzijusa.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Kiša će padati većinom na području Hercegovine, zapada i jugozapada Bosne. Lokalno u centralnim i sjeverozapadnim područjima može padati slaba kiša.

Vjetar umjerene jačine južnog smjera, povremeno sa jakim udarima juga. U noći na subotu mogući su lokalno i olujni udari juga. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15 stepeni.

Poznata filmska i kazališna glumica Mira Furlan preminula je u 65. godini, objavljeno je na njezinom Twitter nalogu.

Ona je preminula u srijedu, 20. siječnja, ali vijest je danas objavljena.

Vijest je potvrdio i njezin prijatelj, autor američke znanstveno-fantastične serije “Babylon 5” Michael Straczynski, u kojoj je Furlan glumila veleposlanicu Minbari Delenn.

On je dodao i da je već neko vrijeme znao da joj se zdravstveno stanje pogoršalo, ali da su se nadali najboljem.

“Noć je velike tuge, jer je naša prijateljica pošla putem gdje je ne možemo dostići. Ali kao i kod svih stvari, vremenom ćemo je sustići i vjerujem da će imati mnogo priča i mnogo novih uloga da podijeli sa svemirom”, objavio je Straczynski, prenosi Tanjug.

Važeće dozvole boravka za zemlje EU do kraja 2019. godine imalo je 2,4 miliona ljudi sa zapadnog Balkana, što je gotovo 14% stanovništva regije od 17,6 miliona, pokazali su podaci Evropskog zavoda za statistiku Eurostat 19. januara. To je uključivalo 868.000 Albanaca koji su imali valjane dozvole boravka za zemlje EU, što je nešto više od 30% od 2,8 miliona stanovnika te zemlje. Ovaj put Albanija je četvrta među zemljama izvora legalnih imigranata u EU. Srbija je takođe bila među 10 najvećih zemalja izvora, sa 504.000 koji su imali važeće boravišne dozvole. Pored toga, 444.957 Bosanaca ima prebivališta u EU, kao i 340.144 Kosovara, 220.846 Makedonaca i 31.099 Crnogoraca. Na kraju 2019. godine bilo je ukupno 20,3 miliona važećih boravišnih dozvola koje omogućavaju građanima iz zemlaja koji nisu članice EU da borave u Uniji. U apsolutnom iznosu, Maroko je bio najveća zemlja izvora za migrante s važećim dozvolama boravka, s 2,0 miliona Marokanaca u bloku do kraja 2019. Marokance su slijedili Turci (1,9 miliona), Ukrajinci (1,3 miliona) i Kinezi, uključujući građane Hong Konga (1,0 miliona). Samo 10 zemalja činilo je 51% broja ne-državljana EU koji imaju važeće boravišne dozvole za EU-27, a prvih 10 zaokružile su Sirija (974.000), Alžir (700.000), Rusija (689.000) i Indija (555.000). Stotine hiljada ljudi sa zapadnog Balkana imaju njemačke dozvole boravka, ali druge popularne destinacije su Austrija, Švicarska, Italija i Slovenija. Sve u svemu, Njemačka je bila najpopularnija destinacija za građane koji nisu članice EU, s 4,9 miliona važećih dozvola boravka, 24% od ukupnog broja, a slijede Italija (3,6 miliona, 18%), Francuska (3,1 miliona, 15%) i Španija 2,9 miliona, 14%). Četiri države članice EU činile su 71% od ukupnog broja važećih dozvola boravka dodijeljenih građanima koji nisu članice EU. Podaci pokrivaju period do kraja 2019. godine, ali se izvještava da se veliki broj migranata vratio u svoje matične zemlje dok se pandemija koronavirusa (COVID-19) proširila Europom u martu 2020. godine. Podaci su također pokazali da su nekoliko prosperitetnijih novih članica EU u Srednjoj Europi postale sve popularnije destinacije za stanovnike koji nisu iz EU, što odražava veliku potražnju za radnom snagom u onim zemljama čija je ekonomija cvjetala u godinama prije nego što je nastupila pandemija. Na primjer, dok je njemačka zaliha boravišnih dozvola ostala približno jednaka između 2011. i 2019. godine, broj se u Poljskoj više nego učetverostručio sa 144.876 na 649.352. Otprilike dvije trećine državljana trećih zemalja koji legalno borave u Poljskoj su Ukrajinci. Sličan porast zabilježen je i u drugim zemljama, s tim što se broj državljana trećih zemalja s važećim dozvolama boravka više nego udvostručio u Bugarskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Finskoj tokom istog perioda.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija kazao je danas nakon susreta s premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem i predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem da će BiH krenuti u nabavku vakcina protiv koronavirusa direktno od proizvođača.

Kako je potvrdio, na sastanku je sumiramo koliko je BiH spremna za dolazak prvih vakcina i početak vakcinacije, a razgovarano je i o problemima koji su nastali u tom procesu, kao i poteškoćama koje su se javile u okviru dva mehanizma po kojima je BiH dogovorila dostavu vakcina.

– BiH je prihvatila da je pandemija globalno pitanje i da na taj način treba tretirati i proces vakcinacije. Ugovorili smo potrebne vakcine kroz mehanizam COVAX za 1.232.000 doza vakcina, kao i raspodjelu među entitetima, novac je uplaćen, ali još uvijek nema isporuke – kazao je Tegeltija.

Naveo je da je slična situacija i kada je u pitanju nabavka vakcina kroz mehanizam snabdijevanja Evropske unije preko kojeg je BiH naručila 892.000 doza dvije vrste vakcina.

Očekivalo se da će u prvom kvartalu ove godine početi proces vakcinacije, a Tegeltija podsjeća da su brojne zemlje počele proces vakcinacije, ali ni jedan ni drugi sistem snabdijevanja vakcinama koje je BiH potpisala nisu počeli da distribuiraju te vakcine.

Preko sistema COVAX-a 186 zemalja je naručilo vakcine te ih očekuje i BiH kajem januara i početkom februara kao i sve druge zemlje koje su preko tog sistema naručile vakcine, a kada je u pitanju vakcina koja treba doći preko mehanizma Evropske unije više podataka o tome kada će ona doći bit će poznato nakon današnjih sastanka u Briselu.

– Kada vakcine dođu u BiH sve je spremno da počne proces vakcinacije. Zbog ovih kašnjenja opredijelili smo se da idemo u proces direktnih nabavki vakcina i od drugih proizvođača i to od Pfizera, ruskih i kineskih proizvođača – pojasnio je Tegeltija.

Napomenuo je da bi sutra entiteti i Brčko Distrikt pismeno trebali iskazati potrebe za te vakcinu izvan ovih potreba koje su već dogovorene. Ministarstvo civilnih poslova BiH objedinit će te podatke i pokrenut će se nabavka tih vakcina.

On je izrazio uvjerenje da će sistem COVAX-a ispoštovati svoje obaveze u isporuci vakcina kao i mehanizam EU, ali imajući u vidu kašnjenja opredijelili su se da krenu u kompliciran proces direktne pogodbe s proizvođačima.

Sastanku su prisustvovali i ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević, federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić te ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić.

Njemačka bi mogla biti prinuđena da zatvori granice sa susjednim zemljama ukoliko one ne reaguju u smjeru sprečavanja zaraze virusom korona, izjavio je šef kabineta njemačke kancelarke Helge Braun.
Ona je za televiziju ARD rekla da je važno da se stavi pod kontrolu nivo prenošenja virusa, kako bi zemlje mogle da se zaštite od novog, zaraznijeg soja virusa.

Braun kaže da je opasnost u tome da bi novi soj mogao postati glavni u Njemačkoj i tada bi zaraza teško bila kontrolisana.

“Stoga su neizbježna čak i stroža pravila za prelazak naših međunarodnih granica. Pošto niko to ne želi, važno je da sada zajedno djelujemo”, poručio je Braun.

Stimulativni se kofein uz odmor i spavanje uglavnom spominje u upozorenjima da podiže energiju i razbuđuje, pa bi ga se već od popodnevnih sati trebalo izbjegavati.

Ipak, klinički psiholog i stručnjak za spavanje dr. Michael J. Breus kaže kako je kofein "najbolji prijatelj popodnevnom odmoru ili drijemanju".

Iako se Breus, naravno, slaže s poznatom činjenicom da nas kofein razbuđuje i ometa nam san, ističe kako je velika razlika između "pravog' spavanja" kao stanja kojem se organizam odmara i obnavlja i popodnevnog odmora - a za ovo drugo je, objašnjava stručnjak za san, kofein izvrstan.

Oko 13 sati (ne puno kasnije zbog noćnog spavanja) napravite šoljicu crne kafe s većom razinom kofeina. Ohladite je s dvije kockice leda, popijte i postavite alarm na 25 - 30 minuta: odspavati ćete kratko ali mirno, a stimulans će taman za cca. pola sata proraditi i neće vam biti preteško "trgnuti se" iz popodnevnog sna", objasnio je za Mind Body Green.