Inspekcijski organi Republike Srpske su u okviru pojačanog nadzora u novogodišnjoj noći i u dane vikenda izrekli kazne od 80.000 KM, dok je za 12 ugostiteljskih objekata izrečena i mjera privremene zabrane rada.

Kazne su izrečene zbog kršenja preventivnih mjera zaštite od epidemije u zajednici i radnim sredinama, saopšteno je iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Republički inspektori su, u saradnji sa inspektorima jedinica lokalne samouprave, protekle sedmice obavili 3.230 kontrola i u 60 slučajeva subjekti su zatečeni u prekršaju.

Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na propuste u organizaciji radnog prostora, kršenje radnog vremena utvrđenog zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije, te veći broj lica za jednim stolom, suprotno preporukama Instituta za javno zdrvastvo Republike Srpske.

Za pojačan nadzor u novogodišnjoj noći i tokom proteklog vikenda, Inspektorat je formirao 130 timova koji su radili u smjenama, a u punom kapacitetu angažovani su republički inspektori iz svih 13 inspekcijskih sektora.

U skladu sa već uspostavljenom saradnjom sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, podršku inspektorima na terenu pružali su i pripadnici policije.

U okviru sprovođenja preventivnih mjera zaštite od epidemije, do sada je obavljeno više od 33.300 inspekcijskih kontrola, u kojima su izrečene kazne u iznosu od 496.000 KM, dok je za 48 objekata izrečena mjera privremene zabrane rada.

Nadležni kontrolni organi će i u narednim danima nastaviti sa pojačanim kontrolama na terenu, navedeno je u saopštenju.

Iz Inspektorata su pozvali privredne subjekte i građane da i dalje ostanu odgovorni i dosljedni u poštovanju preventivnih mjera i na taj način daju svoj doprinos u borbi protiv virusa korona.

Zima je doba kada ljudi pate od infekcija, ali otkako je proglašena pandemija koronavirusa mnogi ne znaju da li imaju koronu, običnu prehladu ili sinusitis. Posebno zbunjujući mogu da budu simptomi infekcije sinusa, jer su vrlo slični simptomima koji prate kovid 19.

Sinusitis ili rinosinuzitis je stanje u kome je sluzokoža sinusa pod upalom, odnosno inflamacijom. Tada se dešava proces oticanja sluznica koje dalje uzrokuju začepljenje nosa, osetljivost i bol u predjelu nosa, očiju i čela, kao i malaksalost. Prateći simptomi ovog stanja su i glavobolja, povišena tjelesna temperatura, ali i reduktivno čulo mirisa.

Postoje akutna i hronična upala sinusa; prva traje do deset dana, a za blaže oblike nije potrebno posjetiti ljekara. Akutna upala sinusa nikada ne traje duže od četiri sedmice, dok hronični sinusitis karakteriše trajanje simptoma duže od 12 sedmica i pored primjene terapije. Akutni sinusitis obično nastaje kao posljedica gripa, a u rjeđim slučajevima izazvan je bakterijskom infekcijom.

Kod upale sinusa, glavni simptom je osjećaj pritiska na licu i začepljen nos. Kod sinuzitisa nećete imati bolove u mišićima, otežano disanje i dijareju.

Ipak, neki simptomi obe bolesti su identični, stoga ne okljevajte da posjetite ljekara, budući da ove dvije bolesti ne isključuju jedna drugu.

Britanski pacijent na dijalizi prva je osoba u svijetu koja je primila vakcinu AstraZeneca / Oxford izvan kliničkog ispitivanja.

Brian Pinker (82) primio je jutros vakcinu u bolnicu Univerziteta Oxford u Oxfordu u 7.30 sati, prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi.

Pinker, koji je iz Oxforda, rekao je da je ponosan što je primio vakcinu u svom rodnom gradu, koji je 82 kilometra sjeverno od Londona.

“Tako sam zadovoljan što danas dobivam vakcinu Covid-19 i zaista sam ponosan što je ona razvijena u Oxfordu”, rekao je Pinker, prenosi dpa.

“Danas su medicinske sestre, liječnici i osoblje bili sjajni i sada se zaista mogu radovati proslavi 48. godišnjice braka sa suprugom Shirley koja će biti kasnije ove godine.”
Vakcinu AstraZeneca / Oxford je britanska Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) odobrila za hitnu upotrebu 30. decembra.

Britanija je započela svoj program masovne imunizacije početkom decembra vakcinom Pfizer / BioNTech.

Nešto prije 8 sati osjetio se novi zemljotres na području centralne Hrvatske.

Prema prvim informacijama zemljotres je bio 4.5 po Rihteru, a podrhtavanje tla se osjetilo u Krajini, ali i Banjoj Luci.

Ne jenjava val dobrote i solidarnosti koji je nakon razornog potresa u Petrinji zahvatio Hrvatsku. Pomoć potresom pogođenim krajevima ne prestaje stizati ni tijekom ovog vikenda, piše "Jutarnji list".

Ljudi iz svih dijelova Hrvatske dolaze u Petrinju, Glinu, Sisak i ostala mjesta u Sisačko-moslavačkoj županiji kako bi pokušali pomoći stradalima u potresu.

Na smimcima sa društvenih mreža vide se velike kolone vozila koje idu prema zemljotresom pogođenom području, a mnogi građani voze svoje kamp kućice.

Iako je pandemija koronavirusa utjecala na pad obima poslovanja u brojnim sektorima u regionu, interesantno je da je nivo prosječnih plaća u 2020. u svim zemljama zabilježio rast, pokazuje analiza Anadolije.

Najviše je porasla prosječna plaća u Sloveniji, i to za 59,35 eura (pokazatelji oktobar 2020. – oktobar 2019.), potom u Srbiji za 44,19, Makedoniji 36,31, Hrvatskoj 18,41, Bosni i Hercegovini 14,26, te najmanje, osam eura u Crnoj Gori.

U Makedoniji najmanja plaća
I prije povećanja prosječna plaća bila je najvišau Sloveniji, potom Hrvatskoj, te Crnoj Gori. Srbija je sa prosječnom plaćom ove godine pretekla Bosnu i Hercegovinu, a u Makedoniji, iako je zabilježila jedan od najznačajnijih porasta kada je u pitanju prosječna plaća, i dalje je najmanja u regionu.

Tako prosječna plaća u Sloveniji iznosi 1.181,35 eura (podaci za oktobar 2020.), u Hrvatskoj 890,41, Crnoj Gori 525 (podaci za novembar 2020.), u Srbiji 512,19, Bosni i Hercegovini 490,76, a Makedoniji 454,31.

U oktobru 2019. prosječna plaća u Sloveniji iznosila je 1.122 eura, u Hrvatskoj 872, Crnoj Gori 517, Bosni i Hercegovini i Srbiji po 468, te u Makedoniji 418.

Zabilježen rast
Porast prosječnih plaća potvrđuju i statistički podaci samih država regiona. Tako se u Sloveniji navodi da je prosječna neto plaća za oktobar 2020. iznosila 1.181,35 eura i bila je nominalno za jedan posto, realno za 0,7 posto, viša čak i od neto plaće za septembar 2020.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za oktobar 2020. iznosila je 6.756 kuna, što je nominalno više za 0,1, a realno niže za 0,3 posto u odnosu na septembar 2020. , pokazuju statistički podaci u Hrvatskoj.

I Crna Gora ima slične statistike. Prosječna neto zarada u novembru 2020. u odnosu na oktobar 2020. ostala je na istom nivou, dok je prosječna neto zarada u novembru 2020. u odnosu na isti mjesec 2019. zabilježila rast od 1,4 posto.

Realna zarada
Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru 2020. u odnosu na oktobar 2020. zabilježile pad od 0,3 posto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3 posto.

Makedonski statistički podaci navode da je u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine prosječna neto plata za oktobar 2020. godine nominalno veća za 9,2, a realno za 7,3 posto.