Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je sinoć, na prijedlog poslanika SDS-a Dragana Mektića, odluku o prestanku mandata, odnosno izboru i stupanju na dužnost članovima Centralne izborne komisije BiH.

Ovo je neiznenađujuća odluka predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i predsjednika PDP-a Branislava Borenovića u Predstavničkom domu PS BiH – rekao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za RTRS.

Naglasio je da je ta odluka usmjerena protiv zaključaka Narodne skupštine i protiv interesa Republike Srpske.

– To je odluka koja je tipično potrebna Bošnjacimaa, da oni biraju čitav izborni proces. I da eliminišu kroz svoje podanike Izbornoj komisiji svakog onog i onu partiju koja njima ne odgovara kako bi kreirali većine koje možemo da vidimo kako izgledaju pogubno kad tamo sjede Šarović i Borenović – naveo je Dodik.

Dodik kaže da je ovim potvrđeno da Sarajevo može da računa na izdajnike iz Republike Srpske.

– Njihova vrsta izdaje je produžena i ona je na štetu interesa RS-a. Oni pokazuju da Bošnjaci mogu da računaju na izdajnike u srpskom narodu. one koji su spremni da izdaju srpski nacionalni interes. Ne mogu da vjerujem da su bili spremni da idu toliko daleko. I kroz odluku o smjeni Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, a i sada opet kroz ovu odluku – kaže on.

Istakao je da je očigledno da je na sceni jedna bošnjačka koalicija.

– Narod mora da zna da je ovo apsolutna izdaja zaključaka NSRS – poručio je Dodik.

Naveo da je usvojena odluka nije u skladu sa zakonom.

– Mislim da će se u narednim danima morati objasniti posljedice takve odluke. Izborna komisija je ona komisija koja odlučuje u izbornom procesu i mislim da su izborni proces Šarović i Borenović dali u ruke Bošnjacima u BiH – zaključio je Dodik za RTRS.

Kanadski premijer Justin Trudeau i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održali su jučer u Ottawi sastanak na kojem su, između ostalog, razgovarali o jačanju prijateljskih odnosa ovih zemalja s naglaskom na unapređenje te saradnje u oblastima energetike, ekonomije i obrazovanja.
Ovaj sastanak je bio historijski s obzirom na to da je jedan član Predsjedništva BiH prvi put boravio u posjeti bh. dijaspori u Kanadi gdje je poseban akcent stavljen na potencijalni projekt gasifikacije.

Sagovornici su se usaglasili da bi sporazum o penziono-socijalnom osiguranju trebalo privesti kraju, jer je od velikog značaja za bh. dijasporu.

Komšić je zahvalio na dosadašnjoj podršci koju je Kanada pružala BiH i njenim građanima, kao i na podršci integracijskim procesima na njenom putu ka članstvu u euroatlantske integracije. Također je zahvalio premijeru Trudeau na humanom prihvatu bh. građana u Kanadu, kojih, prema procjenama, ima oko stotinu hiljada.

Razgovarano je o strategiji koja bi unaprijedila privredne i turističke potencijale naše države, u čijoj bi realizaciji aktivnu ulogu imala bh. dijaspora koja živi u Kanadi. Istaknuta je važnost ponovnog otvaranja počasnog konzulata u BiH, što bi znatno olakšalo i unaprijedilo dosadašnju bilateralnu saradnju ovih dviju država.

I kanadski premijer Trudeau zahvalio je Komšiću i BiH kako je i objavio na svom Facebook profilu na kojem je iskazao važnost ove značajne podrške i posjete.

"Kanada i Bosna imaju dugu historiju prijateljstva, a danas sam razgovarao s predsjedavajućim Željkom Komšićem o tome kako možemo ojačati taj odnos. Fokusirali smo se na povećanje trgovine i investicija, jačanje demokratije i promociju socijalnog i ekonomskog razvoja", napisao je Trudeau.

Tema razgovora bila je i potreba potpisivanja sporazuma o unapređenju i zaštiti stranih investicija kao prvog koraka ka značajnijim ulaganjima Vlade Kanade u BiH. Komšić je potvrdio zvaničnu podršku naše države Kanadi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Predsjedništvo SDS-a donijelo je jednoglasno odluku na sjednici u Istočnom Sarajevu

Nakon više od 14 godina na vlasti, njemačka kancelarka Angela Merkel privodi kraju svoju političku karijeru, koju u posljednjem mandatu obilježavaju brojne kritike zbog slabljenja ekonomije, jačanja desnice u Njemačkoj, ali i navodnog nedostatka vizije za budućnost zemlje.

Kako će Njemačka definirati svoje vanjskopolitičke interese u periodu nakon njenog povlačenja, ovisit će o tome ko će je naslijediti. A rani znakovi, piše Foreign Policy, sugeriraju da bi Njemačka mogla nastaviti tajnovitim putem politike koji je odredio kraj Merkeline ere, zbunjujući berlinske partnere u Evropi i šire.

Proteklih sedmica Armin Laschet, 59-godišnji premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, pojavio se kao vodeći u konkurenciji za nasljednika Merkel. Savladavši vodećeg konzervativnog suparnika, ministra zdravlja Jensa Spahna, natjerao je druge protivnike, naročito dugogodišnjeg kritičara Merkel Friedricha Merza, u defanzivu. Krajem aprila na kongresu Kršćansko-demokratske unije (CDU) bira se novi vođa stranke. Ta će osoba odmah postati favorit za poziciju kancelara 2021. godine.

Još je puno "ako" oko odlaska Merkel i šta će to značiti za njemačku politiku. I Merz i Norbert Röttgen, treći kandidat čija se kandidatura ističe, branitelji su transatlantske veze i oštri kritičari Kine, koji tvrde da se Njemačka mora izvući iz poslijeratne suzdržanosti i preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Ako bi jedan od njih sljedeći mjesec pobijedio i zamijenio Merkel, konture njemačke vanjske politike sigurno bi se promijenile.

Postoji i šansa da bi Zeleni mogli postati najjača politička snaga nakon sljedećih saveznih izbora. U tom slučaju, bez obzira na to ko pobijedi u utrci za predsjednika CDU-a, Njemačka bi dobila svoju prvu zelenu kancelarku, Roberta Habeka ili Annalenu Baerbock. To bi moglo gurnuti Njemačku prema vanjskoj politici zasnovanoj na više vrijednosti koje jačaju evropske integracije, a zagovaraju čvršći odnos prema Rusiji i Kini.

Ali Laschet je druga priča – oprezni umjerenjak sa ekonomijom kao prioritetom poput Gerharda Schrödera.

Posljednjih godina Laschet je upozoravao protiv demoniziranja ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove aneksije Krima, kritizirao Washington zbog toga što je podržao pobunjenike koji pokušavaju svrgnuti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a kao vođa njemačke države s najbližim ekonomskim vezama s Kinom izrazio podršku za produbljivanje odnosa sa Pekingom.

Upitan u novembru o isključivanju kineske telekomunikacijske grupe Huawei iz njemačke 5G mreže, što su podržali njegovi suparnici u CDU-u Röttgen i Merz, Laschet je ponovio Merkelin stav o ekonomiji kao prioritetu u odnosu na sigurnost.

- Posljedice isključenja bile bi kašnjenje u primjeni ove tehnologije. To ne može biti naš cilj. Kao izvozno orijentisana zemlja, imamo veliko interesovanje za slobodnu trgovinu. Njemačka ekonomija živi od međunarodnog izvoza, pa i onog u Kinu – kazao je.

Zbog takvih stavova je Schröder, socijaldemokrata čiji je ugled narušen uskim vezama s Putinom i lobiranjem u ime ruskih energetskih interesa, prošle godine podržao Lascheta za kancelara.

Posebno upečatljive su bile primjedbe koje je izrekao na njemačko-ruskom forumu u Berlinu prije godinu dana, iz kojih se čini da dovodi u sumnju je li Rusija uključena u miješanje u izbore, cyber napade i dezinformacijske kampanje, rekavši da je potrebno razjasniti koje od tih optužbi su bile istinite i koje su izmišljene. Godinu ranije, nakon trovanja ruskog obaveštajnog službenika Sergeja Skripala i njegove kćerke u Salisburyju u Engleskoj, on je otvoreno doveo u pitanje optuživanje Moskve za napad.

Upitan o nekim od ovih komentara u nedavnom intervjuu, Laschet je osudio Rusiju kao "agresora" u Ukrajini i nazvao Assada "ratnim zločincem".

On se također usprotivio snažnijem njemačkom učešću u podjeli tereta finansiranja NATO-a, što je ključni zahtjev Trumpove administracije i evropskih partnera poput Francuske. Krajem prošle godine kritizirao je odlazeću čelnicu CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer zbog predlaganja sigurne zone za civile koji bježe iz Sirije i odbacio njen prijedlog da Njemačka preuzme veću odgovornost za međunarodnu sigurnost, rekavši da je zemlja već "međunarodno aktivna" na mjestima poput Afganistana, Malija i Somalije.

S druge strane, Laschet se nije uključio u sukob sa SAD-om nakon verbalnih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa na Njemačku i Evropu, opisujući SAD kao najbližeg partnera Berlina van Evrope. Međutim, neki u Berlinu zabrinuti su da će buduća koalicija CDU-Zeleni, predvođena bilo Laschetom ili Habeckom, produbiti rascjep s Washingtonom, posebno ako Trump ponovi izbor za predsjednika. Nakon Trumpovog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu u januaru, Habeck je predsjednika opisao kao "protivnika".

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u februaru, Laschet, koji je odrastao u Aachenu blizu granice s Belgijom i služio kao član Evropskog parlamenta, kritikovao je Merkel zbog njene reakcije na Macronove ideje za reformu Evrope. Pohvalio je bivšeg kancelara Helmuta Kohla za hrabrost da podstakne inicijative poput euro valute, uprkos protivljenju mnogih Nijemaca.

Ipak, Jana Puglierin, koja predvodi berlinski ured Evropskog vijeća za vanjske odnose, vjeruje da bi Laschet mogao unijeti novi zamah u francusko-njemačku vezu. Vjerovatno će biti otvoreniji za Macronovu ideju da se povežu sa Rusijom. A ako bi vodio koaliciju sa Zelenim, mogla bi se ukloniti neka od zapreka nastalih vlašću ranijih koalicija.

- Dijelim nadu da će promjena kancelara i koalicije donijeti novu dinamiku, ali mi moramo ostati realni. Njemačka nespremnost da preuzmu veću odgovornost će i dalje postojati. Pitanje je možemo li ići naprijed ili ne – kazala je