Visoke temperature i vlaga usporavaju virus ^Istaknuto

Jedna od nepoznanica kada je u pitanju trenutna pandemija koronavirusa jeste hoće li, kao i kod drugih virusa, viša temperatura oslabiti SARS-CoV-2. Naučnici su do sada bili previše oprezni, ali španska studija objavljena u utorak pokazuje da visoke temperature ipak usporavaju njegovo širenje.

Istraživanje se temelji na analizi razdoblja od 26. marta do 5. aprila. Naučnici su primijetili da što je niža temperatura, to je veća incidencija Covid-19 i s njim i veća rasprostranjenost.

Vlaga također može utjecati na krivulju zaraznosti. Visoke temperature i visoka vlažnost zraka smanjuju prijenos i širenje virusa, pa bi proljeće na sjevernoj hemisferi moglo pomoći u borbi protiv Covid-19, navodi se u ovoj studiji.

Fernando Belda, meteorolog koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da se ovaj zaključak temelji na meteorološkim podacima i da “prirodno postoje druge komponente, socijalne i ekonomske, u svakoj autonomnoj zajednici koje su presudne u razvoju pandemije.”

Kako je Belda objasnio, za provođenje ovog posla indeks akumulirane incidencije u posljednjih 14 dana, odnosno, broj novih dnevnih infekcija na 100.000 stanovnika, upoređivan je s prosječnom temperaturom koja se dogodila u svakoj autonomnoj zajednici Španije. Njihova analiza otkrila je da što je niža prosječna temperatura, to je veća učestalost.

Iako ih treba uzeti s oprezom, ovi preliminarni podaci ohrabrujući su za Španiju koja je doživjela najtopliju zimu od početka ovog stoljeća. S druge strane, dok je februar bio izuzetno suh, mart je bio vrlo kišovit, udvostručujući vrijednosti normalnih količina oborina za ovaj mjesec.

Ovi rezultati mogu dovesti do razmišljanja kako će se smanjivati ​​infekcije s nastavkom rasta temperatura i sa dolaskom ljeta. Međutim, Belda pojašnjava da nije sigurno da će se to I desiti.

Osim proučavanja povezanosti meteorologije i širenja Covid-19, istraživači analiziraju utjecaj drugih okolišnih čimbenika, poput onečišćenja zraka, na razvoj pandemije. Uspoređujući razine zagađenja s podacima o prijemu u bolnicu i stopi smrtnosti, oni mogu poboljšati identifikaciju rizičnih područja i uspostaviti dijagnozu i strategije prevencije.

Ultraljubičasto zračenje, zagađenja gradova i ulazak saharske prašine mogu imati implikacije na širenje koronavirusa jer, primjerice saharska prašina utječe na ostale respiratorne bolesti.

Posljednjih dana nekoliko međunarodnih studija pokazalo je vezu između zagađenja zraka i veće stope smrti od koronavirusa. Studija koju su u SAD proveli naučnici sa Univerziteta Harvard zaključuje da stanovnici najzagađenijih područja vjerovatno umiru od koronavirusa.

Traka teritorija Sjedinjenih Država koja se nalazi između New Yorka i Bostona pokazala je više slučajeva i veću smrtnost. Ostali gradovi kao što su Chicago, Detroit, Houston, Miami, Atlanta ili Los Angeles bilježe veću učestalost.

Što se tiče Italije, istraživanje sa Univerziteta u Sieni sugerira da bi visoko zagađenje moglo stajati iza velike smrtnosti u najindustrijaliziranijim dijelovima zemlje (12% u Lombardiji i Emiliji Romagni u odnosu na druga područja, u kojima je postotak oko 5%.

https://stav.ba