Menu

Džaferović: SDA se uvijek borila za ovu državu, očekujem da pobijedi na lokalnim izborima Istaknuto

sefik dzaferovic 09 696x418S Crnom Gorom imamo dobre odnose bez otvorenih pitanja. Sa Srbijom i Hrvatskom želimo da gradimo dobre odnose i rješavamo otvorena pitanja. Naši susjedi trebaju poštovati Bosnu i Hercegovinu, bar onoliko koliko Bosna i Hercegovina poštuje njih, kazao je Šefik Džaferović, bošnjački član i trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Osvrnuo i na nedavna dešavanja u Crnoj Gori, prijetnje muslimanima u Pljevljima, te dotakao i aktuelnih tema koje su na zadnjoj sjednici bile pred ostala dva člana Predsjedništva BiH.  Prokomentarisao je i odlazak Milorada Dodika u Zagreb, kao i njegovu incijativu da BiH pristupi “mini Šengenu”.

 

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH  “ključna lekcija iz prethodne agresije na Bosnu i Hercegovinu je da nikada ne smijemo zaboraviti šta nam se dogodilo, da uvijek trebamo odavati poštovanje onima koji su najzaslužniji za odbranu Bosne i Hercegovine i slobodu koju uživamo, da uvijek moramo biti jaki kako se zlo ne bi ponovilo”.  Od 2018.godine, Šefik Džaferović obavlja funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Na izborima te godine je osvojio 212.581 glas, najviše od svih ostalih kandidata na ovim održanim izborima, a o svemu je govorio u intervjuu za Preporod.info.

 

Burno je ovih dana u Predsjedištvu BiH.  Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, predao je zahtjev da bude održana vanredna sjednica s tačkom dnevnog reda o premještanju Ambasade BiH iz Tel Aviva u Jerusalem, dok je hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio da BiH prizna Kosovo?

 

  • Nije donesena odluka o premještanju naše ambasade, jer je to protivno politici koju vodi naša zemlja. Mi gradimo dobre odnose i sa državom Izrael i sa državom Palestinom, poštujući važeće akte međunarodnog prava, posebno Rezolucije UN-a. Neće biti donesena ni odluka Predsjedništva BiH o priznanju Kosova, jer gospodin Dodik ima pravo na zaštitu vitalnog entitetskog interesa, čime će biti onemogućeno donošenje te odluke. Mislim da samo bespotrebno podižemo tenzije i bespotrebno trošimo dragocjeno vrijeme. 

Na sjednici Predsjedništva BiH našla se inicijativa za tzv.  “mini Šengen”. Također, u medijima su se mogli vidjeti natpisi kako SAD i Njemačka podržavaju “mini Šengen”. Zašto ste bili protiv ove inicijative? 

 

  • Dozvolite mi da kažem šta ja mislim. Bosna i Hercegovina nikada nije bježala ni od kakvih regionalnih inicijativa, jer, ako je ikome stalo do te vrste saradnje, onda je to Bosna i Hercegovina. Mi imamo već brojne inicijative i ni u jednu nismo ulazili “grlom u jagode”, već na osnovu detaljnih i brižljivih analiza, što zagovaram i za ovu vrstu inicijative.

 

Moramo detaljno znati šta znači ova inicijativa, koje su koristi, a koje eventualne štete i opasnosti. Niko to danas ne zna detaljno u Bosni i Hercegovini, a kod ovakvih inicijativa šejtan može biti u detalju. Predsjedništvo BiH je od Vijeća ministara zatražilo tu analizu. Nastavit ću da se ovako ponašam po svakom pitanju jer je to moja obaveza. Niko, dakle, ni iz SAD, ni iz Njemačke, od nas nije tražio da prihvatimo mini Šengen. 

 

Prilikom posjete Bosni i Hercegovini, gospodin Palmer (Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni izaslanik State Depatrmenta za Balkan) je rekao da eventualno razmotrimo mogućnost jedne takve inicijative i da vidimo da li BiH od nje ima koristi. To je sve što je od strane Sjedinjenih Američkih Država kazano kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i ova inicijativa. I na kraju da kažem kako sam u nekoliko navrata rekao, i to jeste moj politički stav, da treba olakšati kretanje robe, ljudi, kapitala i usluga u zemljama regiona i to tako što će se omogućiti kretanje ljudi samo sa ličnim kartama i što će se na graničnim prelazima uspostaviti ažurnije službe za brži protok roba.

 

Također sam rekao da ni jedna od regionalnih inicijativa, pa ni ova, ne može imati nikakav političko-institucionalni oblik. Interes Bosne i Hercegovine kroz ovu inicijativu bi mogao biti jedan normalan protok ljudi, robe i kapitala prema Kosovu i sa Kosova prema Bosni i Hercegovini, jer danas je taj režim kretanja vrlo rigidan.

 

Kako komentirate posjetu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Zagrebu? O kakvim posljedicama ste govorili kada ste rekli da posjeta Dodika nema veze s Predsjedništvom BiH i da je sam dolazak Dodika izbor Hrvatske?

 

  • Zvanični Zagreb je, nažalost, odabrao put zaobilaženja institucija Bosne i Hercegovine. Zagovara razgovore sa tzv. predstavnicima naroda iz Bosne i Hercegovine, iako tu vrstu funkcije naš ustavni sistem ne poznaje. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države i vodi vanjsku politiku i, ako je Hrvatskoj stalo do dobrih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom, onda je elementarni red da se poštuju institucije Bosne i Hercegovine. Onaj ko ne poštuje institucije Bosne i Hercegovine taj ne poštuje ni Bosnu i Hercegovinu.Spadam u red onih koji zagovaraju vrlo prisne i prijateljske odnose s Republikom Hrvatskom. Vrlo često sam znao reći da značaj tih odnosa nadilazi značaj svih otvorenih pitanja koja postoje između naših država.

 

Žao mi je što je to tako, ali to je njihov izbor. Sasvim je sigurno da u takvoj situaciji neće doći do unapređenja odnosa između dvije države. Na tu vrstu posljedica sam mislio, jer je to štetno i za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu. 

 

Jedno od pitanja koje čeka je i Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Islamska zajednica već pet godina čeka odobrenje Predsjedništva BiH na konačno parafiranje sporazuma sa državom BiH. Zašto je to tako? Kada će i ovaj ugovor biti potpisan, s obzirom da je Islamska zajednica jedina vjerska zajednica koja još uvijek nema ugovor s državom? A sve je počelo 2011. godine kada je Vijeće ministara BiH donijelo zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora sa IZ. Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertnih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu BiH na odobravanje. Šta se čeka, kada ovo pitanje konačno može biti riješeno? 

 

  • U ovom trenutku još uvijek ne postoji saglasnost među članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine oko sadržaja tog ugovora. Gospodin Komšić i ja smatramo da se ugovor treba zaključiti. Gospodin Dodik još uvijek ima neke rezerve. Nastojat ćemo da u narednom periodu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine konačno prihvati taj ugovor i uputi ga u parlamentarnu proceduru. Taj ugovor treba biti odobren od strane svih institucija koje su dale saglasnost na ugovore sa Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom.

Bliže se lokalni izbori. Vi dolazite iz najveće i najjače stranke, kakve rezultate očekujete na izborima? Šta novo SDA može ponuditi građanima? 

 

  • Očekujem da SDA pobijedi na lokalnim izborima, da potvrdi poziciju najjače političke stranke u BiH, osvoji više vijećničkih mandata nego što ih ima u ovom trenutku i da osvoji više načelničkih pozicija nego što ih ima sada. SDA je ozbiljna i odgovorna politička stranka koja aktuelna pitanja u našem društvu ne politizira, već odgovorno radi na njihovom rješavanju. To ćemo nastaviti raditi i ubuduće. SDA se uvijek borila za ovu državu, za slobodu, sigurnost i ekonomski razvoj. To ćemo nastaviti da radimo. Radi se o lokalnim izborima i sasvim je sigurno da će i Stranka i naši kandidati ponuditi najbolje programe koji su istovremeno i realni, a odnose se na razvoj lokalnih zajednica. 

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH do sada se 100.000 osoba prijavilo iz inostranstva da će glasati na predstojećim izborima. Koliko je, i zašto, važno da se u što većem broju naša dijaspora odazove izlasku na izbore? 

 

  • Vrlo je važno da što veći broj naših građana, pa i onih koji žive u dijaspori, izađe na ove izbore i glasa za opštine u kojima su imali prebivalište prije početka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Dijaspora u svemu tome ima posebnu ulogu, jer se glasanjem tih ljudi poništavaju posljedice etničkog čišćenja. Ove godine ćemo nakon 12 godina imati izbore i u gradu Mostaru. Ljudi u dijaspori mogu da odluče te izbore. 

Posebno, koliko je naša dijaspora ključna za glasove u Republici Srpskoj  (RS) i sam ishod izbora? Mogu li Bošnjaci, i kako, dobiti ponovo svog načelnika u Srebrenici?

 

  • Na području entiteta Republika Srpska izvršeno je etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Izlaskom na izbore i glasanjem ljudi koji živjeli na tom području prije etničkog čišćenja, kao što već rekoh, poništavaju se posljedice etničkog čišćenja. Izborom što većeg broja vijećnika iz probosanskih snaga, pomaže se ljudima koji su se vratili u taj entitet i njihov život se čini lakšim. Na taj način se čuva pozicija političkog faktora. 
  • Treba imati u vidu da se Vijeće naroda tog entiteta bira, između ostalog, i na osnovu broja vijećnika. Imajući u vidu nadležnosti tog tijela, posebno kada su promjene Ustava tog entiteta u pitanju, onda je potpuno jasno koliko je važno da dijaspora izađe na izbore i da glasa za opštine prebivališta prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. 

Pitanje Srebrenice je neizbježno. Po Vašem mišljenju, je li konačno cijeli svijet spreman priznati da se u Srebrenici desio genocid? Kako Vi kao bošnjački član Predsjedništva BiH gledate na Srebrenicu? Koju lekciju još nismo naučili iz prethodne agresije na BiH? 

 

  • Odlukom Međunarodnog suda pravde, kao i nizom odluka Haškog krivičnog tribunala i Suda BiH, cijeli svijet je priznao da je u Srebrenici izvršen genocid. O tome više među civiliziranim svijetom nema rasprave. To su činjenice koje ostaju zauvijek. Genocid u Srebrenici izvršila je vojska i policija tadašnje Republike Srpske, a Srbija je proglašena odgovornom što nije spriječila genocid.

Uzaludni će biti napori anticivilizacijskih snaga na negiranju genocida. Ove godine na obilježavanju 25. godišnjice genocida imali smo učešće svih značajnijih svjetskih lidera i čelnika multilateralnih organizacija i institucija. Njih 44 su poslali jasne poruke koje su na tragu civiliziranog odnosa prema izvršenom genocidu i njegovim žrtvama. Oni koji negiraju genocid, veličaju i nagrađuju njegove izvršioce nikada neće uspjeti u toj aktivnosti.

 

  • Zbog toga gradimo snažnu i prosperitetnu državu Bosnu i Hercegovinu, članicu Evropske unije i NATO saveza, jer je ona garant naše opstojnosti na ovim prostorima.

Početkom iduće godine, do aprila, bit će donesena konačna presuda za ratnog zločinca Ratka Mladića. Šta Vi očekujete, kakva će biti presuda? 

 

  • Očekujem da taj ratni zločinac doživotno ostane u zatvoru, kako je to već presudilo Prvostepeno vijeće Haškog tribunala, te da osim Srebrenice bude proglašen odgovornim za genocid u drugim općinama kako je to tražilo Tužilaštvo Haškog tribunala. Ja mislim da je genocid, osim u zaštićenoj zoni Srebrenica i Žepa, izvršen i u drugim općinama odnosno u cijeloj Bosni i Hercegovini. 

Ako bi Drugostepeno vijeće tako postupilo, bilo bi to nešto više pravde u odnosu na dosadašnje odluke međunarodnih sudova koje su genocid svodile samo na zaštićenu zonu Srebrenica i Žepa. Genocidna namjera onih koji su vršili agresiju i etničko čišćenje je postojala gdje god je to izvršeno. Uostalom i taj zločinac je na tzv. Skupštini RS 1992. godine ukazao da je plan tadašnjeg političkog i vojnog vodstva Srbije i RS ustvari genocidni plan koji je, nažalost, proveden.

 

Kako gledate na dešavanja u Crnoj Gori, napade na vjerske objekte u Pljevljima, poruke “Polećela crna ptica, Pljevlja bit će Srebrenica”? Mogu li se ponoviti dešavanja iz 90-tih?

 

  • Vrlo mučne i uznemirujuće poruke koje su ulile strah kod Bošnjaka u Crnog Gori, pa i Pljevljima. One su došle netom nakon što su objavljeni rezultati izbora u kojima je opozicija dobila prevagu. U toj opoziciji značajne su snage koje na budućnost Crne Gore i generalno na njenu politiku ne gledaju kao aktuelna vlast na čelu s gospodinom Đukanovićem.

Međutim, Crna Gora je nepovratno krenula svojim putem relaksacije ukupnih međuetničkih odnosa i mislim da te retrogradne snage, bez obzira ko činio buduću vladu Crne Gore, neće uspjeti u svojim nakanama. Prijeteće poruke predstavljaju ozbiljno upozorenje koje kao takvo treba biti shvaćeno i od strane Evropske unije. Bošnjaci Crne Gore su autohton narod te države i oni će ostati tu da žive i vjerujem da se više nikada i nikome neće ponoviti Srebrenica. 

 

Pisali ste aktulenom predsjedniku Crne Gore, gosodinu Mili Đukanoviću, povodom dešavanja u Crnoj Gori? Možete li nam otkriti kakav je odgovor bio na Vaš zahtjev koji ste mu uputili? Inače, kakvi su odnosi BiH sa Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom? 

 

  • Odmah nakon što su stigle vijesti o napadima na Bošnjake i njihovu imovinu te o prijetnjama i mučnim fašističkim porukama, pozvao sam predsjednika Crne Gore, apelovao da učini sve što je moguće kako bi se to spriječilo i kako bi se među Bošnjacima Crne Gore razvio osjećaj sigurnosti, a ne straha i neizvjesnosti. Imali smo vrlo korektan razgovor, koliko znam, nakon tog razgovora u Pljevlja su upućene dodatne policijske snage i situacija se smirila. S Crnom Gorom imamo dobre odnose bez otvorenih pitanja. Sa Srbijom i Hrvatskom želimo da gradimo dobre odnose i da rješavamo otvorena pitanja. Naši susjedi trebaju poštovati Bosnu i Hercegovinu bar onoliko koliko Bosna i Hercegovina poštuje njih. Tamo gdje postoje sporne tačke stvari treba rješavati, uz primjenu međunarodnog prava. 

BiH je zadesila pandemija i epidemija koronavirusa. Kako spasiti ekonomiju ukoliko ponovo dođe do zatvaranja svih granica u zemljama okruženja i svijetu? 

 

  • Ono što je sada najbitnije je da se spriječi širenje zaraze. Zbog toga je jako važno da se građani pridržavaju naredbi i preporuka nadležnih zdravstvenih autoriteta. Na taj način izbjeći ćemo ponovno uvođenje restriktivnih mjera koje same po sebi negativno utječu na ekonomiju. Restriktivne mjere smo morali uvesti na samom početku pandemije kako bismo zaštitili zdravlje ljudi, jer životi i zdravlje ljudi su najvažniji. Ukoliko se budemo odgovorno ponašali i u Bosni i Hercegovini i u regionu i diljem svijeta, onda neće biti potrebe za zatvaranjem granica.

Mi smo svoju granicu prije par dana otvorili za sve države, uz primjenu odgovarajućih epidemioloških mjera. Moramo shvatiti da pandemija nije samo lično pitanje svakoga od nas, nego svih nas i u Bosni i Hercegovini, i u regionu i u svijetu zajedno. Ona ne poznaje ni kontinente, ni države, ni regije. Ona jednostavno napada sve. Samo udruženom i dobro osmišljenom akcijom možemo joj se oduprijeti, zaštiti živote i zdravlje ljudi i umanjiti neminovne štete po ekonomiju.

 

Mladi odlaze iz BiH, čak i cijele porodice odvode sa sobom. Na hiljade građana se odriče bh. državljanstva, nezadovoljni su i zbog toga što nemaju posla, što su male plaće…Šta im kao bošnjački član Predsjedništva možete poručiti, kako da ih zadržimo, kako da vratimo one koji su otišli? 

 

  • Mislim da mladi ljudi treba da ostanu u Bosni i Hercegovini, da ovdje osnivaju svoje porodice i grade budućnost. Nigdje im neće biti bolje nego na vlastitom ognjištu i u vlastitoj državi. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini trebaju odgovorno da se odnose prema tom pitanju. Treba da se kane isprazne i svađalačke retorike, da se ozbiljno okrenu reformama koje znače više radnih mjesta, Evropskom i NATO putu naše zemlje. Mladi ljudi odlaze zbog posla, ali i čitave porodice koje imaju posao odlaze zbog nestabilne političke scene i neuređenog sistema. Svi zajedno, pa i mladi ljudi, trebamo učiniti sve da uredimo naš sistem u Bosni i Hercegovini, da državu ekonomski ojačamo. U ovoj državi postoji dovoljno resursa od kojih, ako se njima bude kako treba upravljalo, može živjeti nas oko četiri miliona. 

Ako se možete osvrnuti na put BiH ka NATO i EU. Kada nas vidite kao članove tih porodica? 

 

  • Dva osnovna vanjskopolitička cilja Bosne i Hercegovine su članstvo u NATO i Evropskoj uniji. To su ciljevi bez alternative. NATO nudi sigurnost, a Evropska unija uređen sistem, vladavinu prava i ekonomski razvoj. Ne mogu govoriti o vremenu kada će Bosna i Hercegovina postati članica NATO i EU, ali činim sve što je u mojoj moći da to bude što prije. Napravili smo u ovom mandatu značajne iskorake prema Evropskoj uniji na planu realizacije 14 prioriteta za kandidatski status. Očuvali smo naš NATO put, usvojivši i dostavivši NATO-u Program reformi. 

Svi upiru prstom na BiH u smislu da je najkorumpiranija zemlja? Šta uraditi da nas taj loši glas prestane pratiti, kako Vi gledate na ovo pitanje? 

 

  • Reforme i samo reforme, na svakom planu. Što bude više reformi kojima će se urediti sistem i poštovati vladavina prava, bit će manje korupcije. U tome treba da učestvujemo svi. I institucije koje su zadužene za reforme i građani. Kod svih treba razvijati nulti stepen tolerancije prema svemu što liči na korupciju. Teško je to, ali nije nemoguće i predstavlja jedini ispravan put. Reforme koje poduzimamo na evropskom i NATO putu nas vode u tom pravcu. 

https://hayat.ba/

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com