Vrijednost zaplijenjenog kokaina na ilegalnom narko-tržištu u BiH iznosi više stotina hiljada KM, svi uhapšeni u Sarajevu
Danas će u BiH stići 43.290 doza Pfizerovih vakcina putem mehanizama COVAX i EU4HEALTH.
Prema planu koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH za danas je planiran dolazak 32.760 doza BioNTech-Pfizer vakcina iz COVAX programa i 10.530 doza istog proizvođača iz EU4HEALTH programa.
Sljedeće doze COVAX-a dolaze već sutra i prekosutra. U utorak stiže 35.100 doza, a srijedu 32.760. Na taj način će biti realizirana ranija najava o isporuci 100.620 doza vakcina iz COVAX-a.
izvor: Klix
U Bosnu i Hercegovinu bi u naredna tri dana trebalo da stigne više od 100.000 doza vakcina protiv virusa korona, objavljeno je na Twitter nalogu Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Iz Ministarstva civilnih poslova je najavljeno da bi u BiH sutra trebalo da stigne 43.790 doza BioNTech/Pfizer vakcina, od čega 32.760 doza iz COVAX mehanizma i 10.530 doza iz mehanizma "EU4Health".
Iz mehanizma COVAX u utorak se očekuje isporuka 35.100 doza, a u srijedu 32.760 doza vakcina.
Kako je navedeno na Twitteru Ministarstva civilnih poslova, do kraja maja se očekuje i isporuka 81.600 doza vakcina AstraZeneca putem COVAX programa.
Izvor: Faktor
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović položio je cvijeće na spomen-obilježju Vjećna vatra povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope.
Džaferović naglašava da iako je fašistička ideologija, najmračnija ideologija dosada koja je zadesila ljudski rod, poražena ona je danas još uvijek živa u svijetu, Evropi i Bosni i Hercegovini.
Dodaje da što više bude borbe protiv diskriminacije bit će manje i neofašističkih ideologija.
"Svi u BiH trebamo da se okrenemo izgradnji cjelovite i demokratske države, države ravnopravnih naroda i građana bez obzira u kojem dijelu BiH oni živjeli. Svjedočili smo proteklih sedmica ovdje u BiH tim retrogradnim, slobodno možemo reći fašističkim, idejama jer kako drukčije nazvati intenciju da se BiH dodatno teritorijalno i etnički dijeli, da se zasjeca u živo tkivo BiH, nego nefašističkom idejom", kazao je.
Dodaje da svi trebamo shvatiti da budućnost nije u razdvajanju, podjelama i diskriminaciji već u jedinstvu različitosti i kada je BiH, ali i Evropa u pitanju.
"Danas je i Dan zlatnih ljiljana Armije RBiH koja je istinski baštinila antifašističke vrijednosti te koristim priliku da uputim čestitke, osim za Dan pobjede nad fašizmom, i za Dan zlatnih ljiljana", dodaje.
Džaferović se osvrnuo i na put BiH u članstvo Evropske unije.
"BiH je učinila brojne korake kada je u pitanju članstvo u Evropskoj uniji, ali imamo blokade unutar BiH uglavnom od retrogradnih snaga na koje ja ukazujem. To su one snage koje žele podjele, koje se ne bore protiv diskriminacije, one snage koje ne prepoznaju prava čovjeka na svakom pedlju ove zemlje. One će se prepoznati", kazao je.
Nastavlja da je postoji određena vrsta zadrške ili je postojala kada je u pitanju proširenje EU.
Osim Džaferovića, cvijeće je položio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, delegacije Vlade i Skupštine KS, te predstavnici Ministarstva za boračka pitanja KS i Saveza udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja KS.
Izvor: Klix
Pekara AS, jedna od najpoznatijih u Sarajevu, večeras će tradicionalno u noći Lejletu-l-Kadr, najodabranijoj u mjesecu ramazanu, svim građanima od 16:00 do 20:00 sati dijeliti besplatne somune.
U posljednjih nekoliko dana je u Bosnu i Hercegovinu konačno stiglo toplije i nešto stabilnije vrijeme, a očekuje se da će i za vikend biti pretežno vedro sa visokim temperaturama.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH od početka vakcinacije do jučer je zaprimila 119 prijava neželjenih reakcija nakon primljene vakcine protiv COVID-19.
Samo sedam prijava okarakterizirano je kao ozbiljno i od toga su četiri osobe bile hospitalizirane i oporavile su se.
- Usto, kod jedne osobe zabilježeni su anafilaktička reakcija i tri druga značajna medicinska stanja, ali se i ta osoba uspješno oporavila - potvrdila je za “Avaz” Azira Čajić, načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu u Agenciji.
Prema strukturi prijava, 111 je klasificirano kao “non-serious”, odnosno da nisu ozbiljne.
Kada je riječ o starosnoj dobi, neželjene reakcije ispoljile su se u 60 posto slučajeva kod osoba u dobi od 18 do 44 godine i u 40 posto slučajeva u dobi od 45 do 64 godine.
Prema spolu, prijavljene su nuspojave kod 98 žena i 21 muškarca.
Iz Federacije BiH zaprimljeno je 65 prijava, a iz Republike Srpske 54.
- Prijavljeni simptomi su uobičajene reakcije na vakcine: povišena temperatura, groznica, kašalj, umor, glavobolja, malaksalost, slabost, bol i otok na mjestu primjene, crvenilo, osip po koži, bol u mišićima, zglobovima, preznojavanje, proliv, kratkotrajni ili produženi, s oporavkom, povraćanje, mučnina ili gubitak čula okusa ili mirisa - kazala je Čajić.
Najviše prijava bilo je od pacijenata koji su dobili vakcinu “Sputnjik V”, i to 53. Slijede pacijenti koji su primili vakcinu “AstraZeneca” proizvedenu u Indiji - 29 prijava te “AstraZenecu” proizvedenu u Koreji - 20 prijava.
Izvor: Dnevni avaz
Za uspjeh investicije jedan od presudnih faktora je lokacija, a granična područja posebno su zanimljiva. Jedno od takvih je Bosanska Gradiška, uz samu rijeku Savu i granicu s Hrvatskom.
Vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine s razlogom ističu svoje komparativne prednosti. Kako Bosanska Gradiška doslovno graniči s Evropskom unijom, kažu da joj to osigurava najbolji geostrateški položaj za ulaganje u Bosni i Hercegovini.
"Opština Gradiška je geografski pozicionirana na samoj granici Evropske unije. Udaljeni smo na nepunih pola sata vožnje od glavnog administrativnog centra Banje Luke i 20 minuta od aerodroma u Laktašima, a sat i po od aerodroma u Zagrebu", najčešće ističe načelnik Zoran Adžić.
On kaže kako granica Evropske unije opštinu Gradiška čini najfrekventnijim graničnim prijelazom u Bosni i Hercegovini, a uz adekvatno opremljene carinske terminale i efikasne špediterske usluge predstavlja idealno područje za ulaganje u poslove distribucije, proizvodnje, transporta, podugovaranja lohn poslova i zajedničkih ulaganja, kao i ostalih vrsta poslovne saradnje.
Vlasti u RS-u posebno ističu lokaciju kao izuzetno povoljan pristup tržištu od više miliona kupaca, odnosno poslovanje uz neposrednu blizinu, a izvan zakonskih okvira Evropske unije.
U Gradišci se nalazi i najprometniji granični prijelaz u Bosni i Hercegovini za promet robe životinjskog i biljnog porijekla i uopšte – godišnji promet više od milion putničkih i više od stotinu hiljada teretnih vozila.
Pogranični položaj i povoljna lokacija daju vjetar u leđa investitorima te ih s razlogom motivira za investiranje i u vremenu krize.
Pandemija je zaustavila brojne investicije, ali to nije slučaj s Centrum Retail parkom u Bosanskoj Gradišci, koji je najveći takav kompleks u Bosni i Hercegovini, čija se gradnja privodi kraju.
Poseban uspjeh investitora predstavlja to što su ovakav projekt, koji će se prostirati na 18.000 kvadratnih metara, uspjeli izvesti u vrijeme korona-krize.
"Dinamika radova se odvija prema planu koji je usvojen prije pandemije, a svečano otvaranje planirano je za oktobar. Osim samog Retail parka, u planu je i izrada kružne saobraćajnice kojom će biti omogućen brz i lak prilaz parkingu, a sve planiramo završiti do oktobra. Ključna stavka je sama lokacija, koja je uz najprometniji granični prijelaz, onaj u Gradišci, na putnom pravcu koji direktno vodi do EU", istakao je Branko Vidaković, komercijalni direktor kompanije "Centrum Trade".
Izvor: Klix
Prije 28 godina na današnji dan srušen je biser arhitekture u Bosni i Hercegovini, Ferhat-pašina ili svima znana kao džamija Ferhadija u Banjoj Luci.
Ona je bila jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na Bosnu i Hercogovinu srušene do temelja. Sedmi maj se simbolično obilježava kao Dan džamija, kao simbol sjećanja na Ferhadiju i sve druge džamije koje je agresor srušio i čije je ostatke uklanjao sa lokaliteta na kojima su se nalazile.
Ferhat-pašina džamija bila je jedna od najprepoznatljivijih i najljepših građevina u Banjoj Luci. Izgrađena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu i predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih rješenja bosanske arhitekture 16. stoljeća. Izgradnju je finansirao bosanski sandžak beg Ferhat-paša Sokolović.
U kompleksu ove džamije nalazila su se tri turbeta: Ferhat-pašino, njegovih bajraktara i njegove unuke Safikadune. U džamijskom kompleksu bile su kamena i željezna ograda, česma i šadrvan, te staro mezarje u bašti. A kasnije je izgrađena i sahat-kula nedaleko od Ferhadije.
Džamija je djelimično uništena eksplozivom 7. maja 1993. godine, a nakon toga su vlasti Republike Srpske organizovale potpuno rušenje i čišćenje terena na kojem se nalazio džamijski kompleks. Ostaci ruševina odvezeni su na gradsku deponiju.
Islamska zajednica Banja Luke je 2001. godine dobila urbanističku saglasnost za ponovnu izgradnju džamije, te je na dan njenog rušenja, 7. maja, organizirano polaganje kamena temeljca. Tom prilikom došlo je do protesta, velikih nereda i napada na vjernike koji su prisustvovali ceremoniji postavljanja kamena temeljca.
Tada je teško povrijeđen Murat Badić iz Cazina, a od posljedica kamenovanja preminuo je 26. maja 2001. godine.
Svečano otvorenje novoizgrađene Ferhadije džamije upriličeno je 7. maja 2016. godine.
Izvor: Faktor
Hrvatska će donirati zemljama u regiji 50 hiljada doza vakcina, i to 30 hiljada Bosni i Hercegovini te po deset hiljada Crnoj Gori i Republici Kosovo, odlučeno je na sjednici Vlade u Zagrebu.
Iako u Odluci nije navedeno koje vakcine doniraju, od izvora iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Jutarnji list doznaje da je riječ o AstraZeneci koje u ovom trenu ima najviše u skladištima HZJZ-a.
Prema posljednjim podacima Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Hrvatska trenutno na skladištu ima gotovo 450.000 neiskorištenih doza vakcina, a nešto više od 200.000 uskladištenih doza odnosi se na vakcine AstraZenece. Do sada je u Hrvatsku ukupno stiglo 1,37 miliona doza svih proizvođača, od čega se više od polovine (726.570) odnosi na Pfizer.
Od toga su iskorištene 920.844 doze, odnosno 67,4 posto, što je treći najgori udio iskorištenosti u EU: iza naših zapadnih susjeda je Bugarska s uvjerljivo najnižih 42 posto iskorištenosti te Grčka, koja je gotovo jednaka kao i Hrvatska te je iskoristila 66,8 posto pristiglih vakcina. U većini zemalja EU iskorištenost je veća od 80 posto.
Izvor: Klix
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
