Džaferović je govorio je o posjeti Milorada Dodika Zagrebu, te sjednicama Predsjedništva koje će sutra biti održane.
Od proglašenja epidemije koronavirusa, prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, oko 40 hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini dobilo je otkaz. Ova cifra je sigurno i veća, jer njom nisu obuhvaćeni svi oni koji su radili na crno. Sa dolaskom jeseni i pogoršanja epidemiološke situacije, provjerili smo da li je opravdan strah od mogućeg novog vala otpuštanja.
Farmeri na području Tuzlanskog kantona skoro sve količine svježe proizvedenog mlijeka namijenjenog za industrijsku preradu uspijevaju plasirati otkupljivačima. Domaće mlijeko pogodno je i za proizvodnju sira i maslaca, međutim nedovoljno djelovanje u ovoj oblasti ide u korist stranim kompanijama koje svoje proizvode plasiraju na bh. tržište.
Blizu hiljadu porodica u Tuzlanskom kantonu se bavi registrovanom proizvodnjom mlijeka, a sedam i po hiljada grla je u liniji otkupa mlijeka. Osamdeset posto njihovog mlijeka završava u dvije velike i četiri manje mljekare te jednoj kompaniji za proizvodnju sira.
Godišnje proizvedu 30 miliona litara svježeg mlijeka koje se potom prerađuje u posebnim postrojenjima. Među njima je i Jasmin Palavrić iz Kiseljaka nadomak Tuzle, koji raspolaže sa 18 stočnih grla.
"Ugovorno sam vezan s mljekarom Inmer putem našeg otkupljivača, odnosno zadruge Agropromet, tako da imam zagarantovan otkup mlijeka, što traje već 18 godina. Odvoz i plaćanje su redovni i to je već sedam godina prilično stabilizovano", kaže Palavrić za Klix.ba.
Posao kojim se bavi ocjenjuje teškim i mukotrpnim, ali i čestitim te poštenim.
"Moj radni dan počinje u pola šest ujutro, a završava se kasno uvečer, u zavisnosti od obaveza koje imam. Od ovog posla se može živjeti i ja sam živi dokaz za to. Ovo je moje profesionalno opredjeljenje i često pričam o tome", kaže nam Palavrić.
U odnosu na prethodne godine, iz Privredne komore TK navode da će mljekari 2020. pamtiti po pozitivnim pomacima koji se odnose na adekvatnu otkupnu cijenu mlijeka, urednu isplatu podsticaja i premija, ali i pogodne prilike za proizvodnju stočne hrane.
"U Tuzlanskom kantonu imamo dvije velike mljekare koje su izvozno orijentisane, međutim, one ove godine nisu bile fokusirane na turističke centre u regiji. U zavisnosti od masne jedinice, mikrobiologije i kvaliteta mlijeka, otkupna cijena ove godine se kretala u prosjeku 55 feninga po litru. Mljekare to uredno isplaćuju, a ova godina je bila povoljna i po proizvodnji stočne hrane", kaže za Klix.ba Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Farmere raduje i adekvatan odgovor federalnog resornog ministarstva po pitanju redovnih isplata podsticaja i premija za mlijeko, što se ranije otežano odvijalo.
"Nadamo se da će se uredna isplata nastaviti i u narednom periodu te da nećemo imati zastoja. Također, najavljena je i podrška jesenjoj sjetvi s posebnim iznosom od federalnog i kantonalnog resornog ministarstva, uz gradske i općinske organe, a sve kako bi poljoprivrednici zasijali što više strnih kultura", ističe Selimović.
I ova priča ima drugu stranu medalje, s obzirom na to da su mljekari i dalje nezadovoljni u segmentu zastupljenosti proizvoda u domaćim marketima.
Selimović navodi da najveći problem predstavljaju prevelike količine prerađevina iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, posebno sira i maslaca. No, opravdanje za masovan uvoz ove dvije vrste mliječnih proizvoda krije se u nedovoljnoj razvijenosti ovakve vrste proizvodnje u našoj zemlji.
"Mi za ovo nemamo adekvatne subvencije ministarstava tako da naši sirevi i maslac nisu konkurentni na tržištu. To su visokotarifni proizvodi koji vuku veliku potrošnju mlijeka, a samim tim i njihove marže su znatno veće. Mljekarska industrija bi, skupa s federalnom i kantonalnim vladama, trebalo da napravi strateški program u kojem će biti posebno subvencionirane ove dvije proizvodnje", smatra Selimović.
Jasmin Palavrić s početka naše priče kaže nam da se mladi ljudi ne žele baviti proizvodnjom mlijeka, jer ovaj posao zahtijeva 24-satnu predanost. Zbog nedostatka radne snage za angažovanje, konkretno u njegovom primjeru, posao mu olakšava mehanizacija.
"O trenutnom stanju najbolje pokazuje činjenica da se prije osam godina na otkupnoj stanici nalazilo 36 ljudi, a sada sam ostao samo ja. Mlade pokušavam uvjeriti u to da se od poljoprivrede općenito može živjeti, jer imamo resurse, odnosno mnogo zemljišta i mogućnosti za različite proizvodnje. Treba uložiti u znanje, mehanizaciju, ali prije svega nam je potrebna volja", smatra Palavrić.
Većina proizvođača mlijeka aktivna je i u govedarskom sektoru, a ove jeseni su operećeni otežanim plasmanom grla na tržište. Farmeri trenutno najviše vremena troše u silažu kukuruza, koju ocjenjuju veoma zahtjevnim poslom. Za dan ili dva skinu velike količine mase koju je potrebno adekvatno zbrinuti za postizanje najboljih rezultata.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juli 2020. godine iznosio je 15.739.012.000 KM i smanjen je za 16,46 posto u odnosu na isti period prethodne godine, saopćeno je Faktoru u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Izvoz iz BiH iznosio je 5.998.392.000 KM i manji je za 15,09 posto u odnosu na prošlu godinu. Uvoz u BiH iznosio je 9.740.620.000 KM i manji je za 17,28 posto u odnosu na prošlu godinu. Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 20,56 posto i iznosi - 3.742.228.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 2,6 posto i iznosi 61,6 posto.
Posljedica smanjenja uvoza u BiH uzrokovana je stagnacijom razmjene u posmatranom periodu, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata u toku pandemije koronavirusa. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih glavnih trgovinskih partnera: Hrvatska (20,8 posto) Srbija (10,4), Njemačka (16,8), Slovenija (18,5), Italija (20,5)…
Ove godine bh. kompanije najviše su izvozile u Njemačku (931,9 miliona KM), zatim u Hrvatsku (828,8), Srbiju (661), Austriju (579), Italiju (570)… S druge strane, najviše se uvezlo iz Hrvatske (1,6 milijardi KM), Srbije (1,4 milijarde), Njemačke (881 milion), Slovenije (867), Italije (808)…
Ekonomija je već u martu suočena sa padom proizvodnje i padom vanjskotrgovinske razmjene usljed zatvaranja granica zemalja u regionu i zemalja EU-a prema regionu. Izgledi za ekonomski rast BiH u 2020. godini su mnogo manje optimistični, ne samo zbog problema COVID-19 nego i političkog zastoja, slabe kapitalne potrošnje i zastoja u reformama.
Koliko je pandemija koronavurisa utjecala na ukupne ekonomske tokove, najbolje pokazuje usporedba vanjskotrgovinske razmjene BiH i Italije, države koju je posebno uzdrmao COVID-19. U prvih sedam mjeseci 2019. godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 837 miliona KM, da bi u istom periodu 2020. bilo svega 570 miliona KM. Velii pad zabilježen je i kada je u pitanju uvoz u usporedbi januar-juli 2019. godine – januar-juli 2020.
Tako je u 2019. iz Italije u BiH uvezeno robe u vrijednosti nešto većoj od milijardu KM, a sada se radi o iznosu od 808 miliona KM.
Izvor: Faktor
U ratu su se gledali preko nišana, a danas zajedno rade na izgradnji mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini. Otvoreno govore o svojim iskustvima i ruše predrasude među mladima. Oni su veterani iz tri vojske koje su ratovale u BiH od 1992. do 1995. godine u misiji života.
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebali bi na sjednici koja je danas počela u Sarajevu razmatrati nekoliko zakonskih rješenja koja se tiču javnih nabavki, sigurnosti u saobraćaju i prekršaja.
Dnevnim redom bilo je predviđeno i razmatranje izmjena Izbornog zakona po hitnom zakonodavnom postupku koje je predložio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić, ali je on danas povukao tu tačku s dnevnog reda.
Na dnevni red je međutim uvršten zahtjev poslanika Naše stranke Damira Arnauta da se dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini razmatraju po hitnom postupku.
Dopunama tok zakonskog rješenja dala bi se, obrazložio je predlagač, mogućnost građanima da se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje, zamjenu ili produženje vozačke dozvole izjasne žele li biti donori organa čime bi se pospješila učinkovitost tog postupka te spasili brojni životi.
Na predloženom dnevnom redu su i izmjene Zakona o prekršajima koje je predložilo Vijeće ministara u drugom čitanju kao i izmjene Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH koje je također predložilo Vijeće ministara BiH.
Poslanici Kluba Demokratske fronte predložili su novi tekst Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine i to, kako su obrazložili, kako bi se otklonile uočeni određeni problemi u smislu primjene pojedinih odredbi Zakona.
Međutim, Ustavnopravna komisija dala je negativno mišljenje na to zakonsko rješenje i nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom BiH te će se poslanici izjašnjavati o takvom mišljenju nadležne komisije.
Cilj je, navode iz DF-a, pojednostaviti postupak javnih nabavki, osigurati transparentnost i nadzor nad tim te maksimalno smanjiti mogućnost zloupotreba sistema javnih nabavki i omogućiti daljnju harmonizaciju s direktivama, što je jedna od obaveza BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
– Korupcija u javnim nabavkama košta društvo u iznosima koji se mjere u milijardama eura, stoga je neophodno da se ojača zakonodavstvo u ovoj oblasti, a ovim zakonom se maksimalno onemogućavaju koruptivni postupci poput sukoba interesa – kažu iz DF-a.
Jedno od zakonskih rješenja koje će se naći pred poslanicima je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u BiH. Prijedlog je to dopredsjedavajuće Doma Borjane Krišto (HDZ) te poslanica Darijane Filipović (HDZ), Alme Čolo (SDA), Nade Mladine (SDP) i Editedarijana Đapo (SBB).
Kako su u obrazloženju navele, predloženim izmjenama zakona jasnije se definira način označavanja cijena u maloprodaji jer se sadašnje odredbe različito tumače u pojedinim kantonima i gradovima te upućuju na neusklađenost o pitanju predmeta isticanja cijene proizvoda.
Intencija je da se osigura da potrošač ne dolazi u zabunu kada je u pitanju cijena prilikom odabira proizvoda, te da se jasnije definira način lijepljenja deklaracije, ali i označavanja roka trajanja proizvoda.
Međutim, nakon rasprave na sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava nisu prihvaćeni principi tog zakona te je on upućen u dalju parlamentarnu proceduru uz prijedlog da članovi Zajedničke komisije koji su glasali protiv iznesu obrazložena u raspravi o tom pitanju na sjednicama domova.
Na dnevnom redu je i Specijalni izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantonima FBiH sa izuzetkom policijsko-sigurnosnih struktura.
Ispod mosta u Skolović Koloniji smo upoznali Nihada Spahića, koji je spletom životnih okolnosti postao beskućnik. Vrlo tužna priča je u videu.
Policija u Panami je saopćila da istražuje masovnu grobnicu za koju se vjeruje da sadrži posmrtne ostatke osoba koje su ubili pripadnici sekte.
Osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik, koji je bio zaražen koronavirusom, preminuo je jutros na Univerzitetskom kliničkom centru u Banjoj Luci.
Evropska socijalna politička mreža za potrebe Evropske komisije, sačinila je izvještaj o mjerama i djelovanju entitetskih vlada- Vlade Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine na suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju usljed pandemije virusa korona.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
