Izetbegović na sjednici Komiteta za vanjske poslove EP: Potreban je politički dijalog EU i Zapadnog Balkana ^Istaknuto

Izetbegović je članove Komiteta podsjetio na rezoluciju Evropskog parlamenta o BiH, koja je usvojena 6. februara 2014. godine, u kojoj je iskazana zabrinutost zbog „nedostatka zajedničke vizije o budućnosti BiH ispoljenom od političkih lidera“.

- Dan nakon toga, 7. februara 2014. godine, građani BiH izašli su na ulice da protestiraju zbog teške socioekonomske situacije, tražeći od nas, svojih izabranih lidera, da ponudimo viziju budućnosti BiH i preduzmemo konkretne korake da tu viziju pretočimo u stvarnost. Deset dana potom, tadašnji komesar EU za proširenje Stefan Füle došao je u Sarajevo sa zaključkom da neće doći do dogovora bh. političkih lidera o sprovedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“ protiv BiH. To nije zato što nismo pokušavali dovoljno. Tokom skoro 30 mjeseci održali smo više od 150 sastanaka, na kojima smo raspravljali o preko 50 različitih prijedloga. Nismo uspjeli postići dogovor zato jer su neki od učesnika ovih pregovora ispoljavali spregu populizma i odvojenosti od stvarnih potreba naših građana. Stoga nije ni bilo čudo što je nakon našeg posljednjeg sastanka gospodin Füle javno rekao da bh. politički lideri moraju biti odgovorniji prema potrebama – kazao je Izetbegović.

Više radnih mjesta

Ono što je građanima BiH najpotrebnije je, kazao je Izetbegović, više radnih mjesta, više pravde i bolji životni standard, što može biti postignuto samo socioekonomskim reformama i približavanjem EU. Te potrebe su, uz podršku prijatelja iz EU, pretočene u zajednički prijedlog Njemačke i Velike Britanije, kojeg su podržale sve članice EU.

- BiH se vratila na put pristupanja EU i u proteklih 18 mjeseci na tom putu je više napredovala nego u cijeloj prethodnoj deceniji. Obnovljeni pristup EU omogućio nam je da postignemo taj napredak. Posao smo napravili mi u BiH, uz neprocjenjivu podršku od EU. Zajedno s mojim kolegama u Predsjedništvu BiH smo otpočeli taj put pripremom „Izjave o opredjeljenosti za reforme u okviru procesa pristupanja EU“. Nije bio lagan zadatak okupiti lidere svih 14 parlamentarnih političkih stranaka da postignu dogovor o sadržaju te izjave, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Zatim je, kazao je Izetbegović, uslijedio dogovor o Reformskoj agendi, čiji je sadržaj sačinjen u saradnji sa najvažnijim međunarodnim finansijskim institucijama, a čija provedba već sada daje značajne rezultate.

- Jedan od tih rezultata je i znatan porast ekonomske aktivnosti. BiH je u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u našoj regiji. Porast BDP-a u 2015. bio je 3,14 posto, što je dvostruko više u odnosu na 2014. Ove godine očekujemo da stopa rasta BDP-a ostane na 3 posto, s mogućnošću povećanja i na 4 posto u srednjoročnom periodu. Prihodi od indirektnih poreza su porasli za 3 posto. Industrijska proizvodnja povećala se za 2,2 posto. Nezaposlenost je u odnosu na prošlu godinu opala za 4,4 posto, poručio je Izetbegović, dodavši da su svi ovi pomaci popraćeni i napredkom na putu ka članstvu u EU.

- S radošću očekujemo da ugostimo komesara Hahna u Sarajevu 9. decembra, kada će nam predati upitnik Evropske komisije kojim će se procijeniti naša spremnost za dobijanje statusa kandidata za članstvo. Uvjeravam vas da će ispunjavanje tog Upitnika biti prioritet za sve nivoe vlasti u BiH, jer želimo što prije dobiti mišljenje Evropske komisije o našoj spremnosti za kandidatski status, izjavio je Izetbegović.

Prijetnja stabilnosti BiH

S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva BiH je ukazao i na postojanje snaga koje se protive takvom napretku naše zemlje.

- U entitetu Republika Srpska takvi akteri sproveli su referendum, kojim je flagrantno prekršena odluka Ustavnog suda, doveden u pitanje ustavni poredak, prekršen Dejtonski mirovni sporazum i učinjena ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti BiH. Sučeljavamo se i sa populističkim snagama koje opstruiraju usvajanje socioekonomskih reformi. Igrajući na kartu etničkih razlika, neki od tih populista podižu i međuetničke tenzije kroz neutemeljene tvrdnje o ugroženosti njihovih vitalnih nacionalnih interesa. Žele nas vratiti na kontraproduktivne i polarizirajuće debate o ustavnim reformama. Ne smijemo im dozvoliti da nadjačaju, poručio je Izetbegović, naglasivši važnost podrške EU u borbi protiv snaga koje ne žele napredak BiH.

Kao jedan od predstojećih koraka koje vlasti u BiH moraju sprovesti jeste i ranije pomenuta implementacija presude u predmetu „Sejdić – Finci“.

- Taj dogovor također bi mogao u obzir uzeti i neke legitimne primjedbe bh. Hrvata. Ali želim biti iskren sa vama. Strahujem da će uprkos hitnosti, biti veoma teško složiti se po ovim pitanjima jer neophodno je pridobiti dvotrećinsku većinu u oba doma državnog Parlamenta, u kojima su zastupljeni predstavnici 14 različitih političkih stranaka. Od velike bi nam pomoći bilo ukoliko sprovedba presude „Sejdić – Finci“ ne bude postavljena kao tvrd uvjet na našem pristupanju EU. Moj prijedlog je da se sva ustavna pitanja razmatraju tek u okviru otvaranja poglavlja za pregovore o članstvu. Šire ustavne reforme, koje izlaze iz okvira sprovedbe presude „Sejdić – Finci“, nisu ni poželjne ni izvodljive u ovom trenutku jer ključni politički akteri u BiH naprosto ne bi mogli postići dogovor o njihovom obimu i sadržaju – objasnio je Izetbegović.

Stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana i njegova konačna konsolidacija u okvirima EU su, smatra Izetbegović, od najvećeg strateškog značaja za BiH.

- Nastavit ćemo blisko sarađivati sa EU i zemljama regije na postizanju ovih zajedničkih ciljeva. U tu svrhu, izuzetno cijenimo i mnogo polažemo na regionalni dijalog i saradnju. Ono što sam uvjeren da je potrebno, a još uvijek nedostaje, jeste politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana koji bi unaprijedio stabilnost i sigurnost regije, i njenu konačnu konsolidaciju u okvirima EU. Naravno da su za izgradnju stabilnog i sigurnog okruženja koje pogoduje općem napretku primarno odgovorni politički lideri u regionu. Ali i EU ima ulogu koju može igrati u tome. Pažljivo definiran i dobro strukturiran politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana stvorio bi veoma potrebnu platformu i mehanizam putem kojih bi EU mogla pružiti pomoć i podršku našem regionu u postizanju sljedeća zajedničkih ciljeva – zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

(Nedim Pobrić/Faktor.ba, Foto: Faktor)