Menu

Princ iz Eleja 550x50

Socijalni dijalog BiH ključan za izgradnju konsenzusa o ekonomsko-socijalnom razvoju Istaknuto

dijalog weblogoIako je u Bosni i Hercegovini institucionalni okvir za socijalni dijalog postavljen u funkcionalnim marginama, u praksi je ovaj način dogovaranja o ključnim ekonomskim pitanjima u krizi.

 

 

Činjenice govore kako ne postoji dovoljno tolerancije, volje za dijalogom, kao ni razumjevanija same društvene uloge i važnosti kolektivnog pregovaranja i ostalih elemenata socijalnog dijaloga.

 

Socijalni dijalog ostaje na marginama, dok se socijalni partneri potcjenjuju. Rješenje leži u činjenici da je potrebno da se ojačaju kapaciteti socijalnih partnera, kako bi se stvari promijenile na bolje i došlo do efikasnog socijalnog dijaloga.

 

Socijalni dijalog u Brčko distriktu, odnosno u Bosni i Hercegovini funkcioniše na principu da svaka strana u tom dijalogu nastoji da nametne svoje interese. Naime, svaki od socijalnih partnera kompromis doživljava da ustupke koje pravi, pravi ih isključivo onoj drugoj strani, dok su opći, zajednički i nacionalni interesi u potpunosti gurnuti u stranu. U takvom kontekstu puno je teže postići kompromis, jer se kompromis doživljava kao poraz.

 

"U procesu socijalnog dijaloga ključno je da su sve relevantne strane istinski uključene, i to na svim razinama.

 

Praksa je isto tako pokazala kako konsenzus sa socijalnim partnerima pomaže osigurati dugoročnu održivost gospodarskih i socijalnih reformi. Štaviše, zemlje u kojima su i socijalni dijalog i institucije industrijskih odnosa snažne su zemlje u kojima su ekonomska i socijalna situacija otpornije na krize i probleme i nalaze se pod manjim pritiskom.‬

 

Ilija Kalajdzic info 2017

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Mi možemo da konstatujemo da socijalnog dijaloga na nivou države Bosne i Hercegovine nema, jer nije formirano ni Ekonomsko-socijalno vijeće na državnom nivou. U entitetima je to na klimavim nogama, a u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine čekamo da sa novom vlasti i novim gradonačelnikom započnemo ozbiljnu priču oko vođenja socijalnog dijaloga. To tijelo je potrebno svima, zarad očuvanja socijalnog mira, a sa druge strane da bi koliko toliko artikulisali interesi radnika i poslodavaca, kako ne bi došlo do odliva radnika, poslodavaca i kapitala iz Distrikta. Mi nemamo Odjeljenja za rad i nemamo pravu adresu vezano za to polje. Mi iz sindikata godinama tražimo da se formira Odjeljenje za rad socijalnu politiku i zapošljavanje. Nadamo se da ćemo sa novom vlašću uspjeti otvoriti tu priču", zaključuje Ilija Kalajdžić, sekretar "Sindikata" Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

 

"Srž efikasnog i efektivnog socijalnog dijaloga se nalazi u povjerenju, toleranciji, uvažavanju i privrženosti tom zadatku svih njegovih aktera. Naglašavam riječ «svih» aktera, jer samo tako se mogu zajedno opredijeliti za usklađivanje posebnih i općih interesa. Međutim, prirodno je da partneri imaju različite interese. Stoga nema društvenog razvoja bez priznavanja tih različitosti, kao i bez priznavanja nužnosti zajedničkog rada na izgradnji društva po mjeri svakog člana zajednice", zaključuje Katić.

 

Upravo konstruktivni i efikasni socijalni dijalog predstavlja alat koji se koristi u procesu donošenja politika kako bi se politike i zakoni usvajali u dogovoru sa socijalnim partnerima. Na taj način se usvajaju politike i propisi u interesu društva i koji su usmjereni na smanjivanje društvenih nejednakosti, socijalnu uključivost, povoljnije ekonomsko okruženje i otvaranje novih održivih radnih mjesta.

 

Socijalni dijalog Bosni i Hercegovini nudi široki prostor za izgradnju nacionalnog konsenzusa o ekonomsko-socijalnom razvoju. Socijalni dijalog predstavlja ujedno i proces izgradnje demokratskog društva, jer pored ostalog, doprinosi poboljšanju transparentnosti, odgovornosti i borbi protiv korupcije.

 

"U državama u kojima se, u skladu sa modelom socijalnosti države i tržišne ekonomije, može govoriti o kontinentalnom modelu socijalnog dijaloga, industrijski odnosi su uglavnom regulirani kolektivnim ugovorima. Aktivnosti i dogovori socijalnih partnera po pravilu imaju prednost u odnosu na preuzimanje mjera države, a karakterističan je i visoki stepen konsenzusa. Kakav model socijalnog dijaloga će bosanskohercegovački partneri usuglasiti je zapravo do partnera u socijalnom dijalogu, a EU je tu da pomogne u podršci, kako to čini i projektom «Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu» između ostalog", dodaje Kalajdžić.

 

JelenaKatic

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Bosna i Hercegovina se, kao uostalom i sve druge zemlje u tranziciji, suočava s različitim izazovima i zaprekama kada se radi o ulozi socijalnih partnera i mehanizmima socijalnog dijaloga. Spomenuti izazovi i zapreke su rezultat nedostatka solidne infrastrukture, manjka funkcionalnih mehanizama konsultacija i institucija sa financijskim i ljudskim resursima, izostanka jasnih procedura i pravila, nedovoljne političke volje za dijalogom sa socijalnim partnerima i uzimanja u obzir njihovih prijedloga te ulaska u konstruktivan dijalog koji bi doveo do izgradnje konsenzusa o javnim politikama. Pored toga, veliki nedostatak je i manjak iskustva i tehničkih kapaciteta da učinkovito zastupaju interese svog članstva, ali i da provode bipartitne i tripartitne pregovore i konsultacije, traže saveznike i razvijaju zajedničke strategije u procesima donošenja politika", zaključuje Katić.

 

Gradonačelnik Brčko distrikta BiH Siniša Milić kazao je da se mora dati na značaju Ekonomsko-socijalnom savjetu kako bi socijalni dijalog u potpunosti bio efikasan.

 

Sinisa Milic gradonacelnik info8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Moramo dati veći značaj Ekonomsko-socijalnom savjetu, jer bez dogovaranja socijalnih partnera, bilo koja od planiranih ekonomska mjera neće dati odgovarajuće i očekivane rezultate, a za krajnji rezultat možemo imati samo odliv i kapitala i radne snage iz Brčkog, ali I drugih mjesta BiH. Također, nije dobra poruka, ni za koga, da Brčko jedino u BiH nema potpisan opšti kolektivni ugovor, i to će, nakon izmjena radnog zakonodavstva, biti jedan od važnijih i prioritetnijih koraka u našim ambicijama da pokrenemo socijalni dijalog", kazao je Milić.

 

Dodajući da bi se pristupilo praksi zemalja Evropske unije neophodno je imati usvojena I strateška dokumenta.

 

"Neophodno je da imamo usvojena strateška dokumenta što će zahtjevati da se sa maksimalnom pažnjom posvetimo pitanju evropskih integracija i mogućnostima Brčko distrikta da ispuni dio svojih obaveza. Jedan od razloga je I naše formiranje novog Odjeljenja za evropske integracije", kazao je Milić.

 

Socijalni dijalog u Bosni i Hercegovini je mehanizam novijeg datuma te je stoga vrlo teško usporediti mehanizme koji se u državama članicama EU, kroz državne sisteme industrijskih odnosa, razvijaju i više od 100 godina te one koji se u EU razvijaju od njenog osnutka.

 

U državama poput Francuske, Italije, Španije i Portugala zastupljen je tripartizam, model socijalnog dijaloga u kojem je uloga države snažna, dok se skandinavske zemlje više oslanjaju na kolektivno pregovaranje i autonomnost socijalnih partnera. U Švedskoj koja ima dugu tradiciju socijalnog dijaloga radna sredina na radnim mjestima smatra se jednom od najboljih u svijetu, više od 70 posto radnika su članovi sindikata, a pokrivenost kolektivnim ugovorima je 90 posto u ovoj zemlji. Kakav model će socijalni partneri u BiH usuglasiti zavisi od učesnika socijalnog dijaloga, a Evropska unija će pružiti podršku razvoju dijaloga projektom „Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu".

 

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com