Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) Husein ef. Kavazović danas je na svečanosti u Sarajevu dodijelio muraselu novoimenovanom sarajevskom muftiji Nedžadu ef. Grabusu, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanosti upriličenoj u Baščaršijskoj džamiji prisustvovali su zamjenik reisu-l-uleme Enes ef. Ljevaković, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, članovi Sabora, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa Islamske zajednice s područja Muftijstva sarajevskog.

Nakon zvaničnog preuzimanja murasele, Grabus je zahvalio reisu-l-ulemi Kavazoviću na povjerenju koje mu je ukazao imenovanjem na dužnost sarajevskog muftije.

- Dužnost sarajevskog muftije razumijem kao veliku čast i odgovornost - rekao je Grabus.

Reisu-l-ulema, u svojstvu vrhovnog muftije, imenuje i dodjeljuje muraselu muftijama. Murasela je pisano ovlaštenje kojim reisu-l-ulema ovlašćuje nosioce vjerskog autoriteta da tumače učenja islama u skladu sa maturidijskim akaidom, hanefijskim mezhebom i ustavnim vrijednostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Murasela se daje osobama koje posjeduju stručne i moralne kompetencije potrebne za izbor ili imenovanje u odgovarajuću službu u Islamskoj zajednici. Uvođenje u muftijsku dužnost predstavlja značajan događaj za Islamsku zajednicu i muslimane.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na prijedlog reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića na šestoj redovnoj sjednici 29. maja ove godine imenovao je dr. Nedžada Grabusa za muftiju sarajevskog.

Muftija Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu na kojem je započeo svoju akademsku karijeru u svojstvu asistenta, a danas je redovni profesor, angažiran na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije. Bio je na studijskim boravcima u Norveškoj, Egiptu, Saudijskoj Arabiji i SAD-u.

Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost muftije ljubljanskog i u tom periodu uspješno je vodio i realizirao važan projekat izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Autor je više knjiga i naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

Muftijstvo sarajevsko, pored Kantona Sarajevo (KS), pokriva općine koje po današnjoj teritorijalnoj organizaciji pripadaju Zeničko-dobojskom (ZDK), Srednjobosanskom (SBK) i Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK), te dijelovima entiteta Republika srpska.

Potpuno novi Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji bi trebao zamijeniti postojeći (u primjeni još od 2006. godine), uskoro bi se trebao naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Trenutno je u fazi konsultacije, a riječ je o prijedlogu Uprave za indirektne oporezivanje.

Prema predloženom aktu jedinstvena stopa PDV-a u BiH i dalje će ostati na nivou 17 posto. Eksperti koji su učestvovali u kreiranju ovog zakona nisu se usudili mijenjati ovaj propisa, koji je na snazi već 15 godina.

Ipak, u novom zakonskom rješenju, kojeg BiH mora donijeti zbog konstatnog insistiranja EU kako bi ove propise uskladila sa pravnom stečevinom EU ali i odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ima mnoštvo novina
Naprimjer, novi Zakon o PDV-u donosi novi prag za obavezan ulazak u sistem PDV-a i to u iznosu od 75.000 KM. Tako se u članu 72. stavi (1) navodi da je „mali porezni obveznik obveznik čiji ukupan oporeziv promet ostvaren u Bosni i Hercegovini u kalendarskoj godini ne prelazi prag od 75.000 konvertibilnih maraka“. Kao takav se oslobađa od plaćanja PDV-a, a svi koji imaju promet veći od navedenog obavezni su plaćati PDV.

 Uvodi se i nova proširenu definiciju poreskog obveznika, zatim jasnije definisanje mjesta prometa usluga, promjene kod oslobađanja od obračuna PDV-a, promjene kod priznavanja prava na odbitak ulaznog PDV-a za izvoznike itd.

Precizira se mjesto prometa usluga na način da se postiže otklanjanje dvostrukog oporezivanja, kao i neoporezivanja na bilo kojoj teritoriji. Također bit će uvedena i nova evidenciona prijava, a uvodi se i instituta prenosa obaveze plaćanja npr. kod uvoza električne energije, ino usluge, postupak stečaja i sl.)

Novina je i oporezivanje nedovršenih i upotrebljavanih građevinskih objekata, te se ukidaju posebne šeme u građevinarstvu. Novi je poreski tretman prenosa poslovne imovine poreskog obveznika, zatim međunarodnih ugovora i donacija.

Izvor: Fokus

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Ljiljane Škipine /55/ iz Brčkog koja je tereti da je 8. februara nezakonito stavila u promet veću količinu cigareta koje nisu bile obilježene kontrolnim i poreskim markicama na način propisan poreskim zakonodavstvom BiH.
Prilikom pretresa njene kuće i pomoćnih prostorija pronađeno je i zaplijenjeno 1.239 paklica cigareta različitih marki i oduzeto 180 kilograma rezanog duvana ukupne vrijednosti 40.918 KM.

Škipina je, nakon nabavke, cigarete raznih marki i nefabrički pravljene cigarete stavljala u promet na području Pala, te na taj način ostvarila nezakonitu imovinsku korist i nanosila štetu BiH, kao i građanima plasmanom duvanskih proizvoda koji nisu prošli propisani standard kontrole kvaliteta i ispravnosti, a za koje nije posjedovala nikakvu dokumentaciju, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Ona je optužena da je počinila krivično djelo nedozvoljeni promet akciznih proizvoda.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Međunarodni monetarni fond (MMF) u ponedjeljak je u večernjim satima doznačio sredstva na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), a po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 254.182.273,00 SDR.

U skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602.540.349,06 KM na depozitni račun po MMF transakcijama - glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

Iz Centralne banke BiH podsjećaju da MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize.

Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju.

Alokacija SDR-a ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za 1 bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava, navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

Izvor: Faktor

Tokom jučerašnje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svom govoru osvrnuo se na saradnju Srbije s Haškim tribunalom. Tom prilikom Vučić je rekao kako je Srbija Tribunalu izručila sve osobe koje su bile optužene.

Dok se Bosna i Hercegovina mukotrpno bori da uđe u NATO uz sve opstrukcije Milorada Dodika, Srbije i Ruske Federacije, ali i Dragana Čovića, dok NATO pruža neviđenu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH kao i njenom ulasku u Alijansu ...

... u vrijeme dok organiziraju višednevnu posjetu direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Bruxellelsu u cilju zajedničke borbe u oblaszi sigurnosti, i protiv obavještajno-subverzivnih aktivnosti Ruske Federacije i Srbije, u Bosni i Hercegovini se otvara istraga protiv NATO komandanata zbog akcije najjačih država svijeta kojom su zaustavljene srpske snage i kojom je zaustavljen genocid u BiH.

Nakon serije “optužnica” protiv generala Armije Republike BiH za ratne zločine (koje jedna za drugom padaju sudskim odlukama), “optužnica” protiv visokih dužnosnika u BiH svih nivoa vlasti koji nisu po mjeri Milorada Dodika, ali i Dragana Čovića (koje, također, padaju), tužitelji su otišli u do sada nezamisliv poduhvat, po svemu sudeći instruiran iz Srbije koja ono što nije uspjela pred međunarodnim sudovima pokušava u BiH: optužiti komandante NATO-a koji su učestovali u interveniciji Alijanse u Bosni i Hercegovini.

Da se pravosudna vlast u BiH, na čelu s Tužilaštvom BiH, ne ustručava zarad političkih ciljeva krivično goniti i NATO potvrdila je tužiteljica Slobodanka Lukic izjavljujući da “tužilaštvo istražuje ratni zločin protiv civila koji su počinili NATO pripadnici u avgustu i septembru 1995”, slavobitno najavljujući: “Donijeli smo naredbu o sprovođenju istrage protiv NN izvršioca ili više njih, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Tokom istrage će biti saslušan veći broj svjedoka i oštećenih, biće pribavljena dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na objektima, kao i medicinska dokumentacija o smrtno stradalim i povrijeđenim licima tokom bombardovanja”.

Prema navodima iz istrage, NATO dužnosnici se terete za preko 100 ubijenih civila, te da je NATO bombardovao položaje Vojske Republike Srpske sa ukupno 1.026 bombi, od čega 708 vođenih, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000. Istragom će se utvrditi postšteta na umrlost srpske populacije nastala djelovanjem uranijuma. Prema pisanju medija u Republici Srpskoj “predmet je prošao i kroz ruke tužioca Tužilaštva BiH”?! Kojeg, glavnog ili “sporednog”?!

Ko zaista stoji iza istrage i ko je itekako zainteresiran za nju potvrđuje ruski Sputnik, koji na Zapadnom Balkanu djeluje iz Srbije objavljujući na srpskom jeziku, naslovima “Dokaza sigurno ima”, “Novi boj u Doboju: Srpska protiv NATO vojnika koji su ubijali civile i trovali zemlju”, “Hoće li NATO posle istrage koju je pokrenu tužilaštvo završiti na optuženičkoj klupi,” i serijom tekstova kojima podržava rad tužilaštava u BiH. O radu ruskog Sputnika u Srbiji u svojim zadnjim izvještajima decidni su i NATO i Evropska unija koji navode da je Srbija platforma za djelovanje ruskih subverzivih akcija prema Balkanu.

Podsjetimo da je Savezna Republika Jugoslavija (Sbija i Crna Gora) 1999. godine tužila članice NATO-a pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu nadležnim za rješavanje sporova između država. Međunarodni sud pravde, kao najveća pravna instanca Ujedinjenih nacija je u junu 1999. odbio zahtjev SRJ-Srbije i CG da naloži momentalno obustavljanje vazdušnih udara protiv SRJ i – udari na srpske snage na Kosovu su bili nastavljeni.

Pet godina kasnije, 2004, Međunarodni sud pravde u Haagu oglasio se nenadležnim za tužbu koju je SR Jugoslavija podnijela protiv osam zemalja NATO zbog genocida i nelegalne upotrebe sile tokom bombardovanja 1999. godine. U jednoglasnoj odluci 15 sudija zaključeno je da SRJ u trenutku podnošenja tužbe nije bila članica UN-a, Konvencije o genocidu, niti Statuta Međunarodnog suda pravde, što su nužni uslovi za nadležnost suda.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2000. također je istražio navode o odgovornosti NATO komandanata za bombardovanje i to na osnovu prijava (i obimnog pratećeg materijala) koji su u Haag dostavljali Savezna Republika Jugoslavija i Ruska parlamentarna komisija. Tužilaštvo Haškog tribunala objavilo je kompletan izveštaj “o slučaju NATO i odluka da se ne pokreće istraga zasniva se isključivo na činjenicama i zakonu, a ne na bilo kakvim političkim motivima”, bili su više no jasni iz Haškog tužilaštva te 2000. godine.

Haško tužilaštvo je odbilo optužbe da je akcija NATO-a bila nezakonita po međunarodnom pravu. Ispitujući ekološke posljedice bombardovanja, Tužilastvo je navelo da se šteta ne može “smjestiti u međunarodno pravo”, a za korištenje municije sa osiromašenim uranom da nema međunarodnog ugovora koji zabranjuje njenu upotrebi, kao i da za korištenje tzv. kasetnih bombi nema zakona koji ih zabranjuje.

Jedan od najvažnijih zaključaka Tužilaštva svakako je da su razmatrajući pravna pitanja vezana za izbor meta, zaključili da su “mjere predostrožnosti pri izboru meta adekvatno funkcionirale u veoma visokom procentu slučajeva”. Uz to, Tužilaštvo je zaključilo da “nema ni zakonskih ni činjeničnih osnova za pokretanje istrage da li je u nekim incidentima prekršeno međunarodno humanitarno pravo.”

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je tada reagiralo zbog odbijanja istrage protiv komandanata NATO-a, tvrdeći: “Ovo nije prvi puta da Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju zatvara oči pred narušavanjima normi međunarodnog humanitarnog prava od strane drugih učesnika u konfliktu i tako demonstrira svoju političku pristrasnost.”

Srbija je 2018. godine jednoglasno podržala formiranje državne komisije za istragu posljedica NATO bombardovanja. Interesantno je da otvaranje ove istrage protiv NATO komandanata dolazi istovremeno sa prvim “privatnim” tužbama oficira i vojnika SRJ-Srbije koje su pokrenuli na sudovima u Srbiji tražeći da se utvrdi šteta i okolnosti pod kojima su navedeni pripadnice vojske navodno pretrpjeli oštećenja od osiromašenog uranijuma. Pored toga, srbijanski advokati u saradnji sa italijanskim advokatima podnijelo su tada pet tužbi u ime “oboljelih od kancera” prema NATO-u.

Naravno i ovo akciju su zdušno podržali ruski mediji u Srbiji.

Očigledno je da Rusija, zajedno sa Srbijom, (nastavlja) pokreće kampanju progona komandanata NATO-a, ovaj put u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući prvenstveno pravosudnoj platformi srpsko-hrtvaske politike u BiH koja je idealan poligon da se danas politizira (po ko zna koji put) akcija NATO- a na prostoru bivše Jugoslavije. A sve u sklopu diskreditiranja NATO i EU i blokiranja BiH na putu evro-atlanskih integracija.

Ukoliko su tužilaštva u BiH krenula i na NATO, i odlučila se na “obračun” s najjačom vojnom alijansom na svijetu zarad rusko-srpskih interesa, šta se tek može dalje očekivati, pogotovo protiv onih koji su glavni promotori, zagovarači i pokretači ulaska BiH u NATO i EU. Sada je sasvim jasno da optužnice protiv direktora OSA-e, ministara sigurnosti, kao i pozivi ministru odbrane na davanje izjave zbog “pozdrava domovini” govore više nego bilo koje analize i izvještaji, a da ruski pomagači u BiH ne prezaju da sprovode istrage protiv NATO-ovih komandanata. Dok ta ista tužilaštva nemaju nijedne istrage zbog opsade Sarajeva, Goražda, Bihaća, ni nakon, evo, skoro 30 godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Piše: Dženana Karup Druško za Vijesti.ba