Desetine građana sinoć se okupilo ispred zgrade Kantona Sarajevo kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog nove odluke o zatvaranju KS od petka do ponedjeljka.

Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH i Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Selim Karamehić, izabran je jučer na sjednici Vijeća za stalnog člana tog regulatornog tijela.

Za Karamehića je glasalo 11 članova VSTV-a, a njegova protukandidatkinja Berina Alihodžić je dobila tri glasa.

Selim Karamehić je rođen 1957.godine u Brčkom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1980.godine. Pravosudni ispit je položio 1997.godine u Sarajevu.

Za Sekretara Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (privremeno sjedište Maoča) izabran je 1996. godine i tu dužnost je obavljao do imenovanja za sudiju Općinskog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine 1997. godine.

Odlukom supervizora za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 2001. godine imenovan je za sudiju Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Član je Udruženja izbornih službenika Bosne i Hercegovine od 1998. godine.

Za člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine izabran je od strane Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH održanoj 25. i 26. oktobra 2017. godine, Vijeće je donijelo odluku o izboru Selima Karamehića za člana Vijeća u punovremenom radnom angažmanu, sa početkom mandata od 1. decembra 2017.godine.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik saslušan danas u okviru predmeta "Ikona".

- Povodom više medijskih upita, možemo potvrditi da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, saslušan u Tužilaštvu BiH, u predmetu u javnosti poznatom kao "Ikona" - saopćili su iz Tužilaštva BiH.

Dodali su kako više informacija ili detalja u ovom trenutku ne mogu davati.

Dodik je u Tužilaštvo stigao nešto prije 11 sati, a zgradu je napustio prije 12 sati. Ušao je i izašao iz Tužilaštva BiH na sporedni ulaz. U decembru prošle godine Dodik je ministru vanjskih poslova Rusije Sergeju Lavrovu poklonio 300 godina staru ukrajinsku ikona Svetog Nikole. Ikona navodno potječe iz Luganska i dio je ukrajinske kulturne baštine.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH trebalo bi da bude razmatran Nacrt zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora.

Dnevnim redom sjednice Vijeća ministara predviđeno je i razmatranje Nacrta zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, kao i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.

U planu je i rasprava o Prijedlogu odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje provođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Prijedlogu odluke o usvajanju Strategije za borbu protiv korupcije 2020-2024. i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2020-2024. godine, sa Prijedlogom navedene strategije i akcionog plana, objavljeno je danas na stranici Vijeća ministara.

Kadrovska pitanja
Vijeće ministara BiH treba da razmatra i određena kadrovska pitanja u domenu rada u Agenciji za statistiku BiH, Upravi za indirektno oporezivanje, kao i Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH.

Na dnevnom redu ove sjednice nalazi se i Izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 "Žene, mir i bezbjednost" u BiH 2018-2022. godina, u izvještajnom periodu od 1. avgusta 2018. do 1. avgusta 2020. godine, te Godišnji izvještaj o poslovanju za prošlu godinu, Prijedlog finansijskog plana za ovu godinu i Prijedlog programa rada Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH za ovu godinu.

Prijedlog programa rada Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2021. godinu, Prijedlog programa rada Arhiva BiH za 2021. godinu, Prijedlog programa ekonomskih reformi BiH za period 2021-2023. godine, te Prijedlog rješenja o formiranju Radne grupe za izradu Nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana, također su najavljene tačke dnevnog reda sjednice Vijeća ministara.

Članovi kabineta predsjedavajućeg Zorana Tegeltije treba da razmotre i Prijedlog mišljenja o Prijedlogu zakona o javnim nabavkama BiH, čiji je predlagač Agencija za javne nabavke BiH, kao i oduku o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažovanju inženjerijskih jedinica na području grada Bihaća.

Predviđeno je i razmatranje više zaključaka iz domena rada i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, kao i zahtjeva poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mirka Šarovića, Dragana Mektića, Mire Pekić, Branislava Borenovića, Nermina Nikšića, Zukana Heleza, Saše Magazinovića, Nade Mladine, DŽenana Đonlagića, Zlatana Begića, Envera Bijedića, Vlatka Glavaša, Jasmina Emrića, Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković Lepić i Damira Arnauta za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara.

Članovi Savjeta ministara treba da se izjasne i o nizu poslaničkih inicijativa, kao i o prijedlozima odgovora na poslanička pitanja.

Sjednica je zakazan za 13.00 časova

O poslaničkim inicijativama
Članovi kabineta predsjedavajućeg Zorana Tegeltije treba da razmotre i Prijedlog mišljenja o Prijedlogu zakona o javnim nabavkama BiH, čiji je predlagač Agencija za javne nabavke BiH, kao i oduku o angažovanju resursa Oružanih snaga BiH na pružanju pomoći civilnim organima u privremenom angažovanju inženjerijskih jedinica na području grada Bihaća.

Predviđeno je i razmatranje više zaključaka iz domena rada i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, kao i zahtjeva poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mirka Šarovića, Dragana Mektića, Mire Pekić, Branislava Borenovića, Nermina Nikšića, Zukana Heleza, Saše Magazinovića, Nade Mladine, Dženana Đonlagića, Zlatana Begića, Envera Bijedića, Vlatka Glavaša, Jasmina Emrića, Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković Lepić i Damira Arnauta za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Savjeta ministara.

Članovi Vijeća ministara treba da se izjasne i o nizu poslaničkih inicijativa, kao i o prijedlozima odgovora na poslanička pitanja.

Sjednica je zakazana za 13 sati.

Nakon što je jučer na sjednici Komisije za budžet i finansije Zastupničkog doma Parlamenta BiH usvojena zastupnička inicijativa Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta "kojom se od Vijeća ministara BiH traži da izdvoji novac za pomoć žrtvama zemljotresa u Republici Hrvatskoj u minimalnom iznosu od 300.000 KM", Ministarstvo finansija i trezora BiH obavještava javnost da je za ovu namjenu iz budžetske rezerve već uplaćeno 500.000 KM.

Naime, Vijeće ministara BiH je na inicijativu Ministarstva finansija i trezora BiH na 42. sjednici, održanoj 12. 1. 2021. godine, usvojilo odluku kojom se za saniranje posljedica zemljotresa iz tekuće rezerve izdvaja 100.000 KM općini Bosanska Kostajnica koja je na granici s Hrvatskom i pretrpjela je značajnu štetu.

Na istoj sjednici usvojena je i odluka o izdvajanju 500.000 KM iz tekuće rezerve radi pružanja međunarodne pomoći Vladi Republike Hrvatske u saniranju posljedica zemljotresa, koji se dogodio krajem decembra 2020. godine. Ministarstvo finansija i trezora BiH odmah je realiziralo ove odluke Vijeća ministara BiH i novac doznačilo korisnicima, saopćilo je Ministarstvo.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu objavio je godišnji izvještaj za prošlu godinu u kojem je obuhvatio i podnošenje tužbi iz Bosne i Hercegovine odnosno slučajeva koje se odnose na kršenje ljudskih prava u našoj državi.

Prema objavljenoj statistici među državama koje imaju najviše podnesenih aplikacija ovoj sudskoj instanci Bosna i Hercegovina zauzima čak treće mjesto! Naime, riječ je o izračunatim broj prijava po broju stanovnika u određenoj državi.

Tako se u BiH na 10.000 stanovnika podnosi 2,49 prijava. Na prvom mjestu je Crna Gora sa 3,5 podnesenih aplikacija na 10.000 stanovnika. Na drugom mjestu je Srbija sa 2,65 podnesenih tužbi na 10.000 stanovnika.

Inače, od početka 2020. godine Evropski sud je riješio više od 37 000 zahtjeva – 3 posto manje nego 2019. godine, kada je dosegao ukupno gotovo 38.000 zahtjeva
Gledajući u cjelini, najviše prijava stiglo je iz Rusije 13.800 zahtjeva. Turska je na drugom mjestu sa 11.150 prijava.

Kada je riječ o našoj državi, najviše tužbi podneseno je 2019. godine, čak 1.784. U prošloj godini podneseno je 870 tužbi. Protiv Bosne i Hercegovine je u Evropskom sudu za ljudska prava ukupno izrečeno osam presuda od kojih je zasigurno napoznatija ona u predmetu „Sejdić-Finci“, koja od 2009. godine kada je donesena do danas nije implementirana.