Ostavke SNSD-ovih parlamentaraca u PSBiH novi pokušaj destabilizacije OSA-e Istaknuto
Nemogućnost uspostavljanja kontrole nad obavještajnim sektorom u BiH rezultirala je novim pokušajem SNSD-a da destabilizuje parlamentarni nadzor nad Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH. Kako saznajemo, pokušaj političkog uplitanja u rad OSA-e predstavlja crvenu liniju preko koje strane ambasade nemaju namjeru preći.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH smijenio Nikolu Špirića s mjesta predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om BiH, ostavku na mjesto člana podnio je i Sredoje Nović.
Špirićeva smjena iz komisije koja je zadužena za vršenje parlamentarnog nadzora nad OSA-om razljutila je SNSD koji je na sjednici Izvršnog komiteta odlučio da svi članovi komisija i odbora iz SNSD-a u oba doma Parlamentarne skupštine BiH podnesu ostavke u tim odborima i komisijama.
Na ovaj način SNSD je praktično blokirao rad Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om s obzirom na to da je zakonskom odredbom precizirano da se za predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om imenuje neko ko nije predstavnik vladajuće većine.
"Na čelu Komisije za nadzor nad OSA-om nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH, koja nije dio vladajuće koalicije", piše u Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je umjesto Špirića za člana komisije izabrao Borislava Bojića iz SDS-a koji ne može biti imenovan za predsjedavajućeg s obzirom na to da je član političke stranke koja je dio parlamentarne većine.
Pored Bojića, koalicija SDA, HDZ-a, Saveza za promjene i SBB-a u Zajedničkoj komisiji za nadzor nad OSA-om ima Barišu Čolaka (HDZ), Safeta Softića (SDA), Darka Babalja (SDS), Predraga Kožula (HDZ), Đorđa Krčmara (SDS), Fahrudina Radončića (SBB) i Ljilju Zovko (HDZ).
Ostavkom Sredoja Novića iz SNSD-a, u Zajedničkoj komisiji za nadzor nad OSA-om ostala su samo tri opoziciona zastupnika koja bi mogla biti izabrana za predsjedavajućeg i to Sadik Ahmetović (Nezavisni blok), Mirsad Mešić (SDP) i Damir Bećirović (DF).
Ukoliko se uzme u obzir dogovor koji SNSD ima s HDZ-om, mala je vjerovatnoća da će bilo koji od opozicionih parlamentaraca, koji su već članovi Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om, biti izabran na mjesto predsjedavajućeg.
Naime, odluke u parlamentarnim komisijama donose se na principu etničkog glasanja, tako da je novog predsjedavajućeg nemoguće izabrati ukoliko bar jedan od parlamentaraca iz reda bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda ne glasa za to, a prema svim procjenama, parlamentarci iz HDZ-a će opet stati na Dodikovu stranu.
Ostaje upitno i koga će Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH kooptirati u Zajedničku komisiju za nadzor nad OSA-om, jer SNSD-ovi delegati odbijaju učestvovati u radu parlamentarnih komisija.
Trenutna situacija ide u prilog SNSD-u koji sada ima uporište da tvrdi kako ne postoji parlamentarni nadzor nad OSA-om uprkos tome što baš oni onemogućavaju normalno djelovanje komisije.
Važno je napomenuti da su predsjednici SNSD-a, HDZ-a i SBB-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Fahrudin Radončić jedinstveni kada je riječ o kritikama upućenim na rad rukovodstva OSA-e, uprkos tome što je Zajednička komisija za nadzor nad OSA-om za vrijeme Špirićevog predsjedavanja nekoliko puta utvrdila kako OSA obavlja svoje poslove u skladu sa zakonom.
S pravom se postavlja pitanje čime su to nezadovoljni Dodik, Čović i Radončić, ako je već zaključeno kako rukvodstvo OSA-e na čelu s Osmanom Mehmedagićem sprovodi svoje aktivnosti u skladu s bh. zakonodavstvom.
Šefica Kluba zastupnika SDS-a Aleksandra Pandurević otvoreno je optužila SNSD da neargumentovano kritikuje rad OSA-e samo iz razloga što ih rukovodstvo ove agencije ne upozorava na istrage koje se sprovode.
Što se tiče HDZ-a, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nedavno je saopćio da je predsjednik ove stranke Dragan Čović dao sebi za pravo da insistira na tome da se određena osoba postavi za šefa Ureda OSA-e BiH u Mostaru. Koliko je poznato, Čovićevom zahtjevu za postavljanje Darija Krezića na mjesto mostarskog šefa ureda OSA-e nije udovoljeno.
SBB-ovi zastupnici, isto kao i zastupnici HDZ-a, glasali su protiv zaključka za smjenu Nikole Špirića. Još uvijek nije u potpunosti jasno koje interese ima Radončić od zadržavanja Špirića na mjestu predsjedavajućeg.
Podsjećamo, politički napadi na OSA-u započeli su napadima SNSD-ovih političara koji su u januaru tvrdili kako OSA prisluškuje državni vrh Srbije. Na kraju je Zajednička komisija za nadzor nad OSA-om na čelu sa Špirićem utvrdila kako nije bilo nikakvog prisluškivanja.
Samo nekoliko mjeseci poslije, odnosno početkom jula, Špirić je rukovodstvu OSA-e poslao lažne zaključke za koje članovi Zajedničke komisije za nadzor nad OSA-om tvrde da ih nikada nisu usvojili.
Nakon što je otkrivena potencijalna zloupotreba, SNSD je ponovo krenuo u orkestrirani napad na OSA-u tvrdeći kako je riječ o neprijateljskoj organizaciji, a napadima SNSD-ovih funkcionera pridružili su se i predsjednici SBB-a i HDZ-a BiH.
Zbog žestokih političkih pritisaka na jednu od rijetkih državnih institucija u kojoj se odluke ne donose po etničkom principu direktor OSA-e Osman Mehmedagić bio je prinuđen obratit se članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC).
Kako saznajemo, političko miješanje u obavještajne poslove je crvena linija koju strane ambasade bh. političarima neće dozvoliti da pređu.

