Brčko: Stručnjaci ocijenili preko 140 uzoraka meda ^Istaknuto

U ispitivanju je učestvovalo 146 uzoraka meda od kog prednjači livadski. Med je stigao kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja, ali i Švajcarske, Austrije i još nekoliko njih. Komisiju sačinjavaju stručnjaci iz Srbije, Hrvatske i BiH.

"Udruženje pčelara Brčko je napravilo prvo međunarodno i regionalno ispitivanje i organoleptičku analizu meda i sada smo odlučili da to odradimo uz našu godišnjicu. Naša godišnjica je 23.11. Dodjelu pehara i medalja povodom ove analize ćemo uraditi 17.12. u Domu kulture, gdje ćemo izvršiti dodjelu pehara našim učesnicima koji su pobjednici ove organoleptičke analize" rekao je Senad Smajić, "Udruženje pčelara Brčko" Brčko distrikt BiH.

Jedan od najpoznatijih ocjenjivača iz regiona, Milan Kramer iz Osijeka, rekao je nešto više o samom kvalitetu ovogodišnjeg takmičenja i pojedinostima koje unaprijed određuju koliko će proizvod biti konkurentan.

"Ova godina je bila specifična, od ranog proljeća nisu bile adekvatne temperature ni pčelinje paše i uslovi, kako za pčelinje zajednice, tako za nas pčelare. Bio je kišovit dio, pa su bile visoke temperature preko 35 stupnjeva" rekao je Milan Kramer, ocjenjivač meda.

Godina jeste bila specifična ali, stručnjaci kažu, med je dobar. Ipak, osim u kvalitetu meda, učesnici kažu, vidi se zaista velik napredak u kvalitetu samog takmičenja, odnosno pristupa proizvođača.

"Osjeti se napredak za ovoliko godina. Prije su pčelari slali uzorke a bila je polovna tegla, poklopac od nečega, na primjer pekmeza ili marmalade. Sad dobijamo u novim teglama, s novim poklopcem, tako da se postigao jedan prestiž među pčelarima, a na kraju tu najbolje profitiraju potrošači, potencijalni kupci. Dosta pčelara vrca već zreli med. Prije je bilo čak od 19 do 20% vlage, sada u rijetko kojem uzorku bude. Od 142 uzorka samo je jedan imao 19,5% vlage" rekao je Kramer.

Komisija je imala kompleksan zadatak, mnogo uzoraka, no ipak, iskusni pčelari su odoljeli ovom izazovu i bez problema napravili procjenu svih uzoraka.

"Radili smo udarnički, ima 140 i nešto vrsta meda, od toga 60 i nešto iz okruženja. Što se tiče kvaliteta meda, kvalitet je na jednom zavidnom nivou. Ima tu nijansi, lošijih i boljih, ali, sve u svemu – zadovoljavajuće" rekao je Slobodan Jeftić, ocjenjivač meda.

Jeftić je kao stručnjak iz ove oblasti dao i savjet svim proizvođačima. Iznio je i podatak da je naš med najkvalitetniji, ali da je iskorišteno samo 10% pašnih potencijala, što znači da ne iskorištavamo ono što nam je priroda dala, iako se, tvrdi on, med može prodati u svim količinama.

"Moja je preporuka da se ide na što veću masovnost, na proizvodnju kvalitetnog meda, jer med iz ovog okruženja ili bolje rečeno iz BiH je najkvalitetniji med s okruženjem Hrvatske i Srbije. Isključivo taj med služi za poboljšavanje medova koji se prodaju na Zapadu. Dobro znam jer sam u skoro svim komisijama međonarodnim, svuda. Zato apelujem na vlast da granu poljoprivrede koja se tiče proizvodnje potpomognu" kaže Jeftić.

Za dobar med je potrebno i umijeće pčelara ali i povoljno podneblje. Čini se da na našim prostorima imamo oboje, ali, opet kao da to ne koristimo u punoj mjeri. Stoga su, kažu stručnjaci, potrebne edukacije i subvencije za pčelare, kako bi se ova djelatnost bolje razvila.

/BDCTV/