Sudija Osnovnog suda Brčko Karamehić: Šta da radimo sa zaposlenima, sa sudijama? ^Istaknuto

Piše: Zinaida Đelilović

Nedavno ste mi rekli da puno kritikujem Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH...

- Generalno, kritike stoje i smatram da treba da bude i kritike. Moj stav je da nosioci pravosudne funkcije moraju biti spremni da prihvate kritiku i za svoj rad, ali i rad institucija u kojima su zaposleni. Rezultati rada su najbolji odgovor na svaku kritiku. Ali, čini mi se da pravosuđe dođe kao neki dežurni krivac za sve što ne valja u BiH.

O dešavanjima koja su prethodila Vašem imenovanju za člana VSTV-a dosta se pisalo. Šta je pozadina tih poteza Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH?

- Ranijem članu VSTV-a Zijadu Kadriću mandat je isticao u aprilu prošle godine i u skladu sa zakonom krenule su aktivnosti na izboru novog člana, a u sve se umiješala i politika. Pojedinim kandidatima iz politike je čak i javno bila data podrška. Sve to je dovelo do razmimoilaženja u okviru Pravosudne komisije distrikta, koju čini osam ljudi. Došlo je do razdora prilikom glasanja i izabran je kandidat iz reda Ostalih, što je povuklo lavinu reagovanja nezadovoljnih kandidata i javnosti, a sve je na kraju presjekao supervizor za Brčko.

Prozivke i blaćenje

Za mene kao čovjeka bilo je najbolnije to što je kolega ni kriv ni dužan bio izložen raznim prozivkama, omalovažavanjima, pa i blaćenju. Nije to zaslužio, javio se na konkurs, dobio je veći broj glasova i nije bilo razloga za njegovo maltretiranje. Nakon što je supervizor poništio tu odluku, naložio je novi postupak, ja sam se prijavio na konkurs i imao sreću da su me svi podržali.

Da li je s tim dešavanjima ikakve veze imao predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranko Grčević, kojim se nekoliko puta bavio i UDT?

- On je insistirao na poštovanju procedure i nastojao je da se neke stvari ispoštuju i da se politika ne uključuje u sam izbor člana Vijeća ispred pravosuđa distrikta. Kritikovao je i sam način određivanja uslova za člana VSTV-a, ali je zbog svega toga očito došao u suprotnost sa nekim drugim članovima i pravosudne zajednice i političkog života distrikta i okruženja. Zato je bio predmet i razmatranja UDT-a sada, a ranije zbog nekih drugih stvari.

Da li je tačna konstatacije pojedinaca da su Bošnjaci u brčanskim sudovima ugroženi?

- Činjenica je da je statistički manje Bošnjaka u sudu, ali to nije bio ničiji hir niti želja. Igrom slučaja, jedan sudija bošnjačke nacionalnosti je poginuo u saobraćajnoj nesreći, dok je kolegica umrla zbog bolesti i trenutno su te dvije pozicije nepopunjene. O svim tim okolnostima VSTV će voditi računa u narednom razdoblju. Bitna stavka je i da Osnovni sud Brčko distrikta BiH ima sve manje spisa. Objektivno, dolazimo u situaciju da će sudije imati sve manje predmeta za rad. I šta da radimo sa zaposlenima, sa sudijama? Činjenica, koja je evidentna već nekoliko godina, jeste da se u BiH, političkim željama i motivima, ide na formiranje sudova na područjima gdje objektivno za to nema potrebe i gdje je mali broj predmeta. Nedavno su u RS-u formirani okružni sudovi i okružni privredni sudovi za koje je evidentno da neće imati dovoljno predmeta za rad.

Zašto je VSTV to dozvolio?

- Vijeće nije osnivač sudova. VSTV samo daje mišljenje o nacrtima zakona i bili smo u situaciji da je iz RS-a, nekoliko dana prije sjednice Narodne skupštine na kojoj je trebalo da se razmatraju izmjene i dopune zakona o osnivanju ovih sudova, stigao materijal u VSTV da damo mišljenje o nacrtu tog zakona. Izjasnili smo se da ta procedura nije kako treba. Međutim, NSRS je donio zakon kojim je oformio te sudove.

Karamehić: Nemam kontakte s političarima

Usput da pomenem, mi u bh. pravosuđu smo posljednju godinu imali posjete stranih kolega i kolegica, eksperata iz pravosuđa Evrope, koji su sačinili tzv. Peer Review preporuke u kojima se govori o izmjeni poslovnika o VSTV-u, o imenovanju i ocjenjivanju sudija i tužilaca, finansijskim karticama, disciplinskoj odgovornosti i edukaciji. Kolege su obilazile sudove i tužilaštva u BiH, obavljali razgovore i sa kolegama iz pravosuđa, ali i drugima i dali su određene zaključke i preporuke koje mi sada nastojimo da odradimo. Suština je da ćemo se morati uozbiljiti, i mi u Vijeću i mi kolege sudije i tužioci, i shvatiti da moramo promijeniti dosadašnje navike. Neću reći da ne radimo, da ne znamo ili da nismo stručni, nego ćemo očito morati napraviti radikalniji iskorak u smislu našeg rada i odnosa prema obavezama nas kao nosilaca pravosudne funkcije.

Jesu li pooštrili kriterije za izbor sudija i tužilaca?

- Nisu oni pooštrili, to ostaje na nama. Preporuka je da se pojednostavi procedura, da se uvede tzv. kombinovani: otvoreni i zatvoreni sistem, da se javnim konkursom koji bi se jednom godišnje raspisivao popunjavaju pozicije u sudovima i tužilaštvima (svim). Znači, stručna služba Vijeća treba da prikupi potrebe, objavi se jedan konkurs za sve pozicije, provede se procedura i nakon toga se napravi rang-lista (vrijedila bi određeno vrijeme) sa koje bi se popunjavala potrebna mjesta. To je jedno od praktičnijih rješenja. Kolege su predložile da se prvo internim konkursima popunjavaju prazne pozicije, pa onda ako ostane nepopunjeno, da se tada ide na javni konkurs. Za treći stepen (visoke pozicije) išlo bi se otvorenim sistemom, pa da se može na konkurs prijaviti i neko mimo pravosudne zajednice, kao što je bio i slučaj do sada.

Da li će se to primijeniti i prilikom izbora glavnog tužioca Tužilaštva BiH?

- O tome vodimo aktivnosti. Nedavno smo imali sastanak sa predstavnicima međunarodne zajednice. Njihova je sugestija da mi to pripremimo i da proces izbora glavnog tužioca i njegovog zamjenika provedemo po (uslovno rečeno) novom sistemu. Postoje i prijedlozi za određene tužilačke kompetencije, odnosno kako da usavršimo i kvalitetnije načinimo proceduru intervjua i provjere sposobnosti i stručnosti kandidata.

Da li ste nekada kao sudija ili član Vijeća bili pod utjecajem politike?

- Ne. Nemam kontakte s političarima. Da li druge kolege i kolegice imaju, ne bih se o tome izjašnjavao. U posljednje vrijeme ima puno diskusije o utjecaju politike, potrebi da se promijeni Vijeće, bilo je zahtjeva za ostavke članova VSTV-a. Imamo razgovora i prijedloga o eventualnoj promjeni unutrašnje strukture Vijeća, načinu rada...

Veliki jaz

Ali, ono za šta ću se ja zalagati jeste da sastav Vijeća bude onakav kako su ga zamislili naši prijatelji iz međunarodne zajednice, a to je da težište bude na nosiocima pravosudne funkcije (sudije i tužioci). Da oni budu ključni ljudi, a ne politika, jer ima prijedloga da ministar pravde, maltene, bude član VSTV-a, da Vijeće odgovara Parlamentarnoj skupštini.

Šta se mora promijeniti u VSTV-u koji je već duže vrijeme na lošem glasu?

- Nakon ove konferencije u Banjoj Luci, moje viđenje je da postoji veliki jaz između VSTV-a i ostatka pravosudne zajednice BiH. Evidentno je da govorimo različitim jezicima i VSTV se mora otvoriti prema profesionalnoj zajednici i javnosti. Drugi način je da se ide "u bazu", da Vijeće počne, kao nekada, obilaziti pravosudne institucije. Dobijamo izvještaje, ali drugačije je kada se ode na lice mjesta. VSTV se mora okrenuti svom zadatku: kadrovska politika, imenovanje, izbor, unapređenje, disciplinska odgovornost i edukacija. Težnja je da se obavezno uvede ocjenjivanje svih nosilaca pravosudnih funkcija, na svim nivoima.

https://www.oslobodjenje.ba