Skoro 14.000 građana obratilo se Instiituciji Ombudsmena BiH: Žalbe građana na politička, socijalna, ekonomska, kulturna i druga prava ^Istaknuto

Piše: Maja Isović Dobrijević

U Banjaluci je danas predstavljen Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2017. godinu, a istaknuto je da je i dalje prisutna neprimjerena dužina trajanja postupaka kod sudskih postupaka i upravnih tijela.

Nives Jukić, Ombudsmen BiH rekla je da je tokom 2017. godine zaprimljeno 3160 žalbi, a tokom ovog izvještajnog razdoblja Instituciji Ombudsmena obratilo se ukupno 13.968 građana. U poređenju sa 2016. godinom registrovano je 183 žalbe više.

„Najveći broj predmeta je iz odjela građanskih i političkih prava i iznosi 1861 predmet, a zatim slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava i druge oblasti. Ukupno je ukupljeno 355 preporuka, a urađena su i dva specijalna izvještaja, a to je izvještaj o prijetnjama novinarima u Bih i izvještaj o upotrebi službenih jezika i pisama u BiH. Najveći broj predmeta se odnosi na neprimjerenu dužinu trajanja postupaka, kako sudskih, tako i kod upravnih tijela", rekla je na press konferenciji u Banjaluci Nives Jukić, Ombudsmen BiH.

Ona dodaje da Ombudsmeni Bosne i Hercegovine iskazuju zabrinutost zbog izostanka saradnje pojedinih predstavnika vlasti u odnosu na donesene preporuke.

„Nepoduzimanje aktivnosti neposredno višeg tijela s ciljem pune implementacije naših preporuka za posljedicu ima dalje kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda građana. Veliki broj predmeta iz Odjela građanskih i političkih prava proizlazi iz činjenice da je nerazumna dužina trajanja postupaka, kako sudskih tako i upravnih, najveći razlog obraćanja građana Ombudsmenima", istakla je Nives Jukić.

U 2017. godini završeno je 2.908 predmeta. Najveći broj žalbi odnosio se na povrede građanskih i političkih prava i iznosi 1.861 predmet. Zatim slijede žalbe koje su se odnosile na: kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (755), sve oblike diskriminacije (178), kršenja prava djece (172), prava pritvorenika i zatvorenika (135), povrede prava osoba s invaliditetom (51) i povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina (8).

U Godišnjem izvještaju stoji da je evidentno da reforma pravosuđa nije dala očekivane rezultate. Veliki broj predmeta koji se nalaze u radu pred pravosudnim tijelima, neprimjerena dužina trajanja postupaka, nemogućnost pravosudnih tijela da kadrovski odgovore svim obavezama kako bi se osigurala učinkovitost u radu ukazuju da je potrebno uraditi sveobuhvatnu analizu stanja u pravosuđu Bosne i Hercegovine, te poduzeti odgovarajuće mjere s ciljem eliminisanja navedenih problema.

Nepoštivanje sudskih presuda primoralo je mnoge građane da se obrate Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te Evropskom sudu za ljudska prava.

Ističe se da se žalbe građana na rad javne uprave se odnose na ispoljavanje neljubaznosti, neodgovarajuće radno vrijeme, upućivanje stranaka od jednog do drugog tijela, pretjeranom formalizmu, neučinkovitosti u radu, na kršenje procesnih odredbi kojim je regulisan upravni postupak.

U žalbama građani iskazuju nezadovoljstvo činjenicom da se upravni postupci, pokrenuti po zahtjevima građana pred tijelima uprave, vode suprotno načelima Zakona o upravnom postupku, na način nedonošenja odluka u zakonitim rokovima, insistiranjem na dostavi velikog broja nepotrebne dokumentacije, šutnje administracije, kršenja načela pružanja pomoći neukoj stranci, nedonošenjem odluka po žalbi...

Kada su u pitanju žalbe koje se odnose na slobodu izražavanja i pristup informacijama one se iz godine u godinu ponavljaju.

„Javna tijela i dalje ne poštuju rokove za donošenje odluka u prvostepenom i drugostepenom postupku, donose rješenja koja ne sadrže sve zakonom propisane elemente (obrazloženje, pouka o pravnom lijeku), formalno odobravaju pristup informacijama uz izostanak suštinskog pristupa informaciji", ističe se u ovom Izvještaju.

Ističe se da je nezaposlenost poprimila velike razmjere u Bosni i Hercegovini, a građani u kontaktu s Ombudsmenima, često ističu da su diskriminisani prilikom prijema u radni odnos po raspisanim konkursima, da nemaju jednake mogućnosti dobiti posao te, da su često raspisani konkursi namješteni. Dalje se dodaje da svjesni svoje bespomoćnosti, a u želji da sebi i članovima svoje porodice osiguraju egzistenciju, građani Bosne i Hercegovine, nerijetko i cijele porodice, prinuđeni su napuštati svoje domove i odlaziti na rad u druge zemlje.

Kao i prethodnih godina, žalbe pritvorenika/zatvorenika su se odnosile na nezadovoljstvo kvalitetom pružene zdravstvene zaštite, pitanja korištenja vanzavodskih pogodnosti, uslove smještaja i tretmana, nekorektno ponašanje zavodskih službenika ili drugih zatvorenika, nemogućnost ostvarivanja radnog angažmana.

„Određen broj žalbi odnosio se na sadržaj pravomoćnih sudskih odluka kojima se oglašavaju krivim, što nikako ne može biti predmet postupanja niti preispitivanja Ombudsmena, o čemu se osuđene osobe pismenim ili usmenim putem obavještavaju", ističe se.

Ombudsmeni i ovim Izvještajem ukazuju nadležnim tijelima, na svim nivoima vlasti, na veoma značajan problem nedostatka koordinisanog i sistemskog djelovanja u slučajevima vršnjačkog nasilja, što svakako ima za posljedicu nedostatak sistemske prevencije i mjera zaštite.

„Sasvim je jasno da je potrebno uspostaviti jasna, definisana pravila ponašanja u školama, ojačati ulogu psihologa i socijalnih radnika, uvesti preventivne mjere, ohrabriti izvještavanje o vršnjačkom nasilju među djecom i školskim zaposlenicima, osmišljavati i provoditi kontinuirane kurseve o vršnjačkom nasilju za sve koji su uključeni u rad s djecom", pojašnjava se u ovom Izvještaju.

Naglašava se da je važno da se posebna pažnja posveti nasilju na internetu i novim trendovima nasilja nad djecom: sexting, grooming, lažni facebook profili, itd, a nadležna tijela ministarstava unutrašnjih poslova moraju pratiti trendove i biti upoznata s brojnim aplikacijama na internetu.

„U Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme dosta govori o eksplicitnoj zabrani tjelesnog kažnjavanja djece. Ombudsmeni ističu da bi ova eksplicitna zabrana predstavljala jednu novu stepenicu, novo poglavlje u kvalitetnijem odrastanju djece predškolskog uzrasta, odnosno djece u ranom, srednjem i kasnom djetinjstvu", kaže se.

U Instituciji ombudsmena u 2017. godini registrovano je ukupno 174 predmeta diskriminacije. Ombudsmeni ističu da su određeni predmeti riješeni pozitivno i prije izdavanja preporuke, bilo posredovanjem, poticanjem prijateljskog rješenja ili poduzimanjem medijacije između strana u sporu, tako da odgovorno javno tijelo samo koriguje svoje postupanje nakon prvog obraćanja Ombudsmena.

Na kraju se ističe da je broj obraćanja građana ovoj Instituciji zbog mobinga konstantno visok, ali da taj broj i dalje nije stvarni pokazatelj stanja u Bosni i Hercegovini. Institucija ombudsmena dolazi do ovakvog zaključka na osnovu svjedočenja stranaka i medijskih natpisa kada najčešće na svjetlo dana izlaze najteže posljedice mobinga.

http://www.6yka.com/