Menu

IMG 1947

Pileća salama i stomak eliminator Istaknuto

kupovina-epa 1Siromašna smo zemlja, siromašnim su nas napravili naši vladari, a opet smo debeli?

 


Piše:Zvonimir Nikolić

Možda će se neko od čitalaca sjetiti jednog revolucionarnog proizvoda iz nekadašnje Jugoslavije koji se zvao „Stomak – eliminator". Legenda kaže da ga je patentirao Zoran Kačar iz Zemuna koji je svoj proizvod plasirao putem TV ekrana i firme koja se zvala „Interplast trade" – Zemun. Legenda dalje kaže da je čovjek za kratko vrijeme skidajući salo sa stomaka debelih Jugoslovena, zaradio 30 miliona ondašnjih maraka i ispalio se u Južnu Ameriku.

 

Doduše, sjećam se da je bilo i nekih pritužbi da su federi za skidanje stomačina, u nekim razvlačenjima znali i da se otkače, pa da umjesto stomaka eliminišu i koji zub ili dio vilice. Ali taj proizvod je jedno vrijeme bilo nešto što skoro da nije silazilo sa TV ekrana.


Poduzetnik sa prezimenom Džirlo

 

Negdje možda u isto vrijeme, tih osamdesetih godina, jedan bosanski poduzetnik sa prezimenom Džirlo je na TV reklamirao svakakve proizvode a koliko se sjećam prvi su bili neke šibice sa vašim znakom ili tekstom a poslije su se pojavili slogani „Džirlo narod za Džirlo proizvode" pa i neke „Džirlo djevojke", zapravo „Džirlo manekenke koje govore" i sl. Bio je to čini mi se i pravi početak TV šopinga uglavnom beskorisnih proizvoda.

 

Nakon rata je prodrmao navodno cijeli Balkan i pola Evrope sa „čudesnim" čajem za mršavljenje zvanim Čang Šlang, a mi smo na TV imali priliku da gledamo zadovoljne korisnike čaja koji su za kratko vrijeme izgubili desetine kilograma.

 

Sjedim tako neki dan sa jednim prijateljem i pričamo o našoj BiH, o Evropi i svijetu i on mi reče sljedeće:

 

-Lave moj bio si vani, vidio si, u čemu je razlika nas i ostatka svijeta?

 

-Eh sad kad bih počeo nabrajati... ne znam na šta misliš?

 

-Mislim na TV reklame.

 

-Pa ne znam, nisam nešto baš obraćao pažnju.

 

-U ostatku svijeta, mislim na onaj svijet koji je bogatiji od nas a ne na Etiopiju, eh tamo kad su praznici idu reklame za Gucci proizvode, idu reklame za najnovije i najskuplje mobitele, reklame za skupe parfeme, reklame za skupe proizvode... automobile i sl.

 

-Pa vidio sam to, u vrijeme praznika baš napucaju reklame i proizvodima i atraktivnim putovanjima.

 

-A jesi vidio kod nas su u vrijeme praznika reklame za akciju salama od 1,40 KM za pola kile nepoznate mješavine, reklame za sniženu junetinu sa kostima, za akciju pilećih bataka ili viršli na akciji.

 

-A vidio sam, valjda i to kaže gdje smo mi a gdje ostatak svijeta.

 

-E to! Tamo ljudima ne treba pretpraznična akcija da se pojeftino najedu kako treba, nego tamo ljudi troše pare na pametnije stvari.

 

-Troše jer ih imaju.

 

Pa me taj razgovor malo naveo da razmislim pa možda i ovaj tekst da napišem. Jer kod nas možda i ima para ali mi možda ne znamo da ih trošimo. Jer ima i kod nas reklama za skupocjene automobile. Ali možda je kod nas važnije ostaviti utisak. Pa se često sjetim anegdote koju je prepričavao moj nekadašnji direktor Mehmeta, gledajući svojim očime negdje u Mostaru na benzinskoj pumpi kabadahiju u preskupom terencu kako daje cenera / deset KM ili 5 EUR-a / radniku pumpe uz riječi:

 

-Daj mi jarane Auru Lajt a za ostalo naspi!

 

A pumpadžija valjda sit takvih „lovatora" reče:

 

-Jarane hoće li moć' sve stat' u rezervoar?


Pripreme za dugo toplo ljeto

 

Elem, da se vratim na početak priče. Siromašna smo zemlja. Siromašnim su nas napravili naši vladari. A opet smo debeli? Pa koristimo sva moguća čuda za mršavljenje / ili izbijanje zuba/. Upravo je proljeće vrijeme kada počnu pripreme za dugo toplo ljeto.

 

Ili je možda bolje kao u onoj katikaturi gdje čovjek sa ogromnim stomakom na plaži razmišlja:

 

-Bolje da se brukam 10 dana na moru nego da se patim tri mjeseca.

 

Ko bude imao sreću da ode na more. I para.

 

A i reklame za more i putovanja još nisu počele.

 

Još uvijek je pileća salama i junetina s kostima aktuelnija.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com