Menu

IMG 1947

Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH Istaknuto

eu76Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine danas će biti razmatrane ocjene iz Izvještaja o napretku BiH, koji je kao dio Strategije proširenja Zapadnog Balkana, objavljen prije nekoliko dana. Raspravu su tražili poslanici Nezavisnog bloka, Socijaldemokratske partije, Saveza za bolju budućnost i A-stranka demokratske akcije.

 

 

„Do sada su nas čelni ljudi države BiH, Denis Zvizdić i Dragan Čović, jedan kao predsjedavajući Vijeća ministara a drugi donedavno kao predsjedavajući a sada član Predsjedništva BiH, uvjeravali da BiH ide naprijed, da oni rade fantastičan posao, da je EU iza ćoška i da ćemo u ponedjeljak - ako ne prvi koji dolazi onda sigurno naredni, dobiti kandidatski status. Izvještaj Evropske Komisije (EK) pokazuje poslije tri i po godine njihovog mandata, da je uspjeh u procesu integrisanja bio prevara, da je to bio balon koji je napuhan toliko da je eksplodirao, na njihovu žalost, nekoliko mjeseci prije održavanja opštih izbora", obrazlaže poslanik SDP-a BiH Saša Magazinović zahtjev za održavanje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine na kojoj bi se razmatrao Izvještaj Evropske komisije.

 

Brisel otvara vrata Makedoniji i Albaniji, od ostalih očekuje promene

 

Iako predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić insistira da se radi o privremenom izvještaju koji će biti dopunjen nakon stava evropskih zvaničnika o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji, jasno je da postoji dugačak spisak onog što nije ispunjeno. To se prije svega odnosi na mjerila kojim se utvrđuje stepen demokratskih odnosa u društvu a to je još uvijek daleki cilj za BiH.

„BiH nije postigla nikakav napredak u oblasti vladavine prava i temeljnih prava, zatim u reformi javne uprave ili birokratije koja je najglomaznija u regionu, u oblasti slobode izražavanja, dok je sve jači politički pritisak na novinare", upozorio je specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Tome treba dodati da EK ukazuje na nedovoljno ulaganje u oblast obrazovanja i istraživanja, što usporava ekonomski razvoj.

 

Posebno je apostrofirana korupcija, odnosno nedovoljan napredak u brobi protiv ovog zla. Prema mišljenju opozicije, iz Brisela je jasno poručeno: BiH ne može ići napijed dok se ne prekine veza između politike i kriminala, odnosno kriminala i politike.

 

EK o napretku BiH, Crne Gore, Kosova i Srbije

 

U dijelu Izvještaja koji nije dobio gotovo nikakav publicitet, Evropska komisija podsjeća da još uvijek ne funkcioniše Odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU – BiH, čije je konstitusanje počelo u novembru 2015. ali nikada nije završeno zbog nastojanja nekih bh. parlamentaraca da uvedu svoj način glasanja – nešto slično entitetskom glasanju u Parlamentu BiH.

 

Kako je Radio Slobodna Evropa izjavio Tonino Picula „Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u procesu približavanja Uniji koja nema formirano zajedničko parlamentarno tijelo, koje ima važnu zadaću, a to je da parlamentarci iz BiH i parlamentarci iz Brisela i Strazbura zajednički sugeriraju, nakon debata, šta treba napraviti u Bosni i Hercegovini".

 

Isto, kada je objavljen Izvještaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana i Turske - a tokom zvaničnog predstavljanja BiH je jedva i pomenuta - građanima se obratio evropski komesar za proširenje Johanes Han (Hahn) koji je u video poruci ocijenio da je dinamika reformi u proteklih 18 mjeseci usporena i da zemlji prijeti opasnost od povratka obrascu u kojem su lični i stranački politički interesi ispred interesa građana BiH. "Vjerovatno su to prvi znaci predizborne kampanje za predstojeće izbore u oktobru. Ipak, izbori se ne smiju koristiti kao izgovor za ucjenjivanje zemlje u njenim evropskim težnjama", naveo je Han.

Ne može se reći da BiH nije postigla određene napretke, koji su zabilježeni u Izvještaju EK. To je prije svega napredak u oblasti ekonomije što se odnosi na finansijski sektor i određena unapređenja u poslovnom okruženju. Pohvaljena je saradnja Vijeća ministara sa nevladinim organizacijama, usvajanje mehanizma koordinacije i pomaci u oblasti ljudskih prava.

 

Građani BiH se već integrišu u EU, država stagnira

 

Ali, šta je to u poređenju sa osam i po godina ignorisanja presude Evropskog suda za ljudska prava „Sejdić- Finci" kao i drugih koje je donio ovaj Sud? Da li je to dovoljno u zemlji za koju se konstatuje da postoji zastrašivanje novinara i njihova očigledna autocenzura, gdje nepovoljno poslovno okruženje zaustavlja investicije?

 

Na sjednici u Skupštini BiH sukobiće se stavovi opozicije koja smatra da je Izvještaj praktično spisak nesupjeha bh. lidera koji su za svoju zemlju, status kandidata obećavali u 2017. godini.

 

Predstavnici stranaka koji čine vladajuću Koaliciju, nastaviće s uvjeravanjem da će kandidatski status uskoro stići ili da je za neuspjeh kriv onaj drugi.

 

Dvije su prilike za provjeru oprečnih stavova – dolazak predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, 26. aprila u Sarajevu i mišljenje o Upitniku, koje će tek stći.

 

To će, ako ništa drugo, građanima otvoriti oči i upozoriti ih da obećanjima o uspjehu evropskih integracija, ne vjeruju. Oni koji su to već davno shvatili, odlaze iz BiH, s kartom u jednom pravcu. To je nedavno za RSE ovako komentarisao univerzitetski profesor iz Sarajeva, Ešref Kenan Rašidagić: „U nemogućnosti da se BiH kao i neke druge države Zapadnog Balkana pridruže, građani odlaze u Evropu. I to je problem svih država Zapadnog Balkana koje kaskaju na putu evropskih integracija. Njihovi građani će se integrirati, a šta će biti s državama, to je ključno pitanje."

 

Piše: Gordana Sandić-Hadžihasanović

https://www.slobodnaevropa.org

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com