Menu

Princ iz Eleja 550x50

IMG 9701

Šehić: Izborni zakon se može izmijeniti do oktobra, apelacija Borjane Krišto mogući novi problem Istaknuto

sehEkspert za ustavno pravo i politički analitičar Vehid Šehić rekao je za Klix.ba kako Parlamentarna skupština BiH može usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH do dana održavanja izbora s obzirom na to da je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe koje se odnose na indirektni, a ne direktni izbor delegata.

 


Šehić ističe kako je odluka o uključivanju Venecijanske komisije zapravo bježanje od vlastite odgovornosti uprkos tome što je riječ o komisiji koja je najviši autoritet tumačenja ustava u svim državama.

 

"Mislim da je to neprihvatljiv potez. Sada moraju čekati mišljenje Venecijanske komisije, a postavlja se pitanja i šta ako ono opet bude neprihvatljivo političkim strankama u BiH? Imam osjećaj da se odugovlači s ovim procesom kako bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nametnuo neko svoje rješenje", rekao je Šehić.

 

Kako kaže, neki bi bilo nezadovoljni rješenje Valentina Inzka, ali bi se u konačnici sve reakcije i napadi na visokog predstavnika smirili i izbori bi bili održani prema nametnutim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

 

"To je problem ove države. Kroz politiku nas vode na način da smo ovisni o nekom drugom, Briselu, Washingtonu, Moskvi ili Berlinu umjesto da konačno preuzmemo odgovornost i da sami pokušamo doći do određenih rješenja", kazao je Šehić.

 

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je kako politički akteri imaju vremena do 5. oktobra da izmjene izborno zakonodavstvo. Na drugoj strani, Centralna izborna komisija (CIK) BiH najavila je kako će u skladu sa važećim Izbornim zakonom BiH 8. maja raspisati Opće izbore u BiH. Šehića smo pitali da li je uopće moguće da se izbori raspišu po trenutnom Izbornom zakonu, a da se izmjene i dopune zakona usvoje naknadno.

 

"CIK je dužan po zakonu da raspiše izbore. Riječ je o direktnim izborima i tu nema nikakvih zakonskih smetnju. Ipak, smetnje nastaju kod indirektnih izbora, odnosno izbora delegata u Dom naroda FBiH i Dom naroda PSBiH. Neće biti nikakvih problema da se implementiraju rezultati kada je riječ o Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Narodnoj skupštini RS i svim kantonalnim skupštinama", kazao je Šehić.

 

On ističe da će Parlamentarna skupštini BiH u Izbornom zakonu BiH morati izmijeniti samo one odredbe koje govore o tome koliko delegata iz kantona i iz kojeg naroda ide u Parlament FBiH.

 

"Ne usvajanje ovih izmjena ne utječe na zakonito provođenje direktnih izbora. Stava sam da se izmjene Izbornog zakona BiH mogu usvojiti najkasnije do dana održavanje izbora", rekao je Šehić.

 

Borjana Krišto je u svojstvu predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH dostavila početkom godine Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom je osporila odredbe Ustava Federacije BiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakoga naroda.

 

Identičnu odredbu u Izbornom zakonu Ustavni sud BiH je u decembru 2016. godine, a po apelaciji Bože Ljubića, proglasio neustavnom, a u junu prošle godine stavio van snage, jer je omogućavala da jedan narod drugom bira predstavnike u Dom naroda FBiH, što je, prema presudi Ustavnog suda BiH, bilo u suprotnosti s osnovnim i najvažnijim ustavnim načelom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

 

Ustavni sud BiH još uvijek se nije izjasnio o apelaciji Borjane Krišto, a Šehića smo pitali i da li bi ova apelacija mogla predstavljati novi problem jer ako Ustavni sud BiH odbije apelaciju onda će doći do nekompaktibilnosti Ustava FBiH (najvišeg pravnog akta entiteta) i Izbornog zakona BiH. Na drugoj strani, ukoliko Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe Ustava FBiH, Parlament FBiH morat će u izbornoj godini promijeniti Ustav FBiH, a šanse za takvo šta su minimalne.

 

"To može biti ogroman problem. Ne znam šta će biti s apelacijom Borjane Krišto. Svaki ustavni sud je čuvar postojećeg ustava i to je njihov glavni zadatak. Svi smo svjesni da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne pruža jednakopravnost svim građanima, ali Ustavni sud mora štiti i takav ustav sve dok se on ne promijeni", rekao je Šehić.

 

Podsjetio je da je Ustavni sud BiH tražio mišljenje OHR-a u vezi s apelacijom Borjane Krišto pri tome ističući kako se stalnim traženje mišljenja nekog druga narušava nezavisna pozicija najviše sudske instance u BiH.

 

Piše: Er. M./Klix.ba

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com