Menu

“Naši građani za 200 eura primaju na svoje ime novac za stranca koji se nalazi na teritoriji BiH” Istaknuto

izbjeglice sarajevo16-696x456U opširnom intevjuu za Anadolu Agency ombudsmenka za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur, između ostalog, govorila je o problemima sve većeg broja migranata u BiH.

 

 

U proteklih nekoliko dana kaže kako je imala niz razgovora sa svim subjektima koji su uključeni u pitanje migracije i azila u BiH tako da je već neki preliminarni nalaz prisutan.

 

"Ovo pitanje se mora posmatrati u segmentu prava države da se miješa, odnosno obaveze države da se miješa. To joj je i pravo i obaveza. Država ima pravo da se miješa u pravo bilo kog građanina, bilo koje osobe na svojoj teritoriji, pod svojom jurisdikcijom ako je to neophodno demokratskom društvu, ako postoji cilj koji se želi ostvariti i mjere mješanja moraju biti proporcionalne cilju koji se želi ostvariti. Mi imamo iznenada, od Nove godine, enorman priliv stanaca na teritorij BiH. Koristim termin stranci-migranti, osobe u pokretu, jer nažalost u javnosti, pa čak i u medijskoj zajednici, još uvijek nije napravljeno razgraničenje statusa tih ljudi. Sve dok se ne utvrdi njihov status na teritoriji BiH, korektno je koristiti naziv migranti ili stranci u BiH. Neki od njih jesu legalno ušli, neki ilegalno, neki su automatski izrazili želju da traže azil na području BiH, ali većina njih nažalost nije pristupila samoj registraciji nakon tog ispoljene namjere da traže azil", navodi Džumhur.

 

Vlasti BiH imaju pravo i dužnost da djeluju, i prvenstveno na to ih, kaže Džumhur, obavezuje Konvencija o pravima radnika-migranata, obavezuje ih Ženevska konvencija, ako govorimo o izbjeglicama i obaveze supsidijarna zaštita kada se govori o izbjeglicama iz Sirije i drugih ratnih područja. To, navodi, podrazumijeva obavezu da ih država smjesti, odnosno osigura smještaj, ishranu, minimum higijesnskih i zdravstvenih uslova, da se osigura posebna zaštita ugroženih kategorija kao što su žene, djeca, stare osobe.

 

"Jer, ima dosta, u ovom slučaju ima negdje oko 130 djece, a jedan broj te djece je bez roditeljskog staranja kojima čak nije postavljen ni staratelj od nadležnih centara za socijalni rad. Ovo su činjenice. A, gdje se dešava problem? Dešava se problem da nismo napravili prihvatilište za strane, gdje bi se izvršila trijaža, do okončanja utvrđivanja identiteta. Jer, naša istraživanja obavljena posljednjih dana ukazuju da većina njih nema nema dokumente, da većina njih iskazuje namjeru da želi da koristi samo BiH kao tranzit. Neki pokazatelji govore da od 2.762 osobe za prva četiri mjeseca koji su iskazali namjeru da traže azil, na registraciji tog azila pristupilo je samo njih oko 300. Ostalo su upravo te osobe pred Vijećnicom u Sarajevu ili drugim mjestima. Oni imaju papir koji su dobili od Službe za strance BiH gdje su iskazali namjeru da traže azil, ali čekaju registraciju koja nažalost zbog ograničenih ljudskih kapaciteta u Sektoru za azil traje veoma sporo", naglašava Džumhur.

 

Urgentno, prioritetno, ne danas, ne sutra, nego odmah i sada, kaže ombudsmenka, je otvaranje prihvatilišta za strance. S obzirom na mjesta ulaska, jedno treba da bude na jugu i jedno treba da bude na sjeveru. Jer, ističe, dvije dominantne su rute ulaska u BiH i to iz Crne Gore prema Trebinju i tom kompletnom graničnom pojasu, a druga je iz Srbije.

 

"Niz faktora utiče na povećanje broja migranata. Nije to samo onaj broj stranih državljana koji se nalaze u statusu tražioca azila ili izbjeglica u Grčkoj i Albaniji, nego određen broj dolazi i iz drugih zemalja. U posljednje vrijeme sve izraženiji priliv građana je iz Irana koji dolaze iz Srbije zato što je ukinut vizni režim između Srbije i Irana. A, u razgovoru sa migrantima, odnosno volonterima, kažu da su sve karte za Beograd iz Teherana za iduću godinu prodate. Ovo je informacija koju prenosim, koju smo dobili od volontera. Moguće ju je i provjeriti, ali je vrlo interesantan pokazatelj", navodi Džumhur.

 

Pitanje migracija u BiH, odnosno stanje koje imamo traži, naglašava Džumhur, prvenstveno da se osigura njihovo pravo na smještaj, hranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu na jednom mjestu.

 

Bosanska inicijativa žena i Vaša prava kao dvije nevladine organizacije su zajedno, navodi Džumhur, sa UNHCR-aom i IOM-om uključene u taj proces. Zaista, navodi, imaju kapacitete da nastave da zajedno sa ostalim nevladinim organizacijama da pomažu u tome. Postoji, kaže i, spremnost međunarodnih organizacija u ovom momentu da pomognu.

 

"Visoko je izražena spremnost da pomognu vlastima u BiH, ali stranci koji se nalaze u ulicama moraju biti smješetni. Nisu oni ti koji odlučuju, nego kriteriji koji odlučuju o uslovima smještaja. Iako sada ima mjesta u azilantskom centru Delijaš većina od njih u intervjuima je izrazila želju da ne ide tamo zbog udaljenosti, ne žele ni u hostele koje plaćaju međunarodne organizacije jer su udaljeni od centra grada, jer su mali prostori. Na potezu je država. Treba prihvatilište za strance, kao i jasna postupanja svih nadležnih tijela, postavljanje povjernika koji će koordinirati aktivnosti između različitih institucija i naravno koordinacija i koordinacija, saradnja. To je ono što je uslov za rješavanje ovog problema i držanje problema u granicama kontrole", ističe Džumhur.

 

Drugi problem, naglašava, jeste svakako pitanje sporazuma o readmisiji posebno sa zemljama Magreba, odakle u posljednje vrijeme dolaze ekonomski migranti.

 

"To nisu oni koji traže azil iz političkih razloga, ne mogu se tretirati izbjeglicama jer ne dolaze iz ratnih područja, ali i na njih se odnosi Konvencija o pravima radnika-migranata. To znači da imaju prava i trebaju im biti osigurana dok se ne utvrdi njihov identitet, dok se ne odluči o njihovom zahtjevu. Veoma je značjano da državni organi rade na potpisivanju ugovora o readmisiji sa državama odakle dolaze stranci, kao i preispitivanje viznog režima sa nekim državama svakako je značajno", cijeni Džumhur.

 

To je, navodi, onaj prvi pregled mjera koje bi trebale da budu donesene u BiH, ako želimo da spriječimo eskalaciju koja bi mogla da uslijedi, jer ljudi spavaju na ulicama.

 

"Onaj ko ode da posjeti prostor kod Vijećnice u Sarajevu, suočit će se sa jako lošim higijensko-sanitarnim i zadravstvenim uslovima. To se ne odražava samo negativno na osobe – migrante nego i na populaciju Sarajeva i na goste – turiste. Drugi veoma važan segment svakako u tom procesu je činjenica da oni postaju objektima različitih zloupotreba. Kao primjer, dok ne dobiju karton da su tražioci azila (žuti karton), oni ne mogu dobiti sredstva putem Western Uniona, jer se traži neki identifikacijski dokument. Zbog toga su naši građani tu da za 200 eura, kako su nam rekli, primaju na svoje ime novac za stranca koji se nalazi na teritoriji BiH. Moramo spriječiti zloupotrebe tih ljudi, omogućiti im dostojanstvo u prostoru, smještaju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i svakom drugom vidu zaštite", poručila je Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava u BiH.

 

https://www.fokus.ba

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com