Šume RS-a krše zakon i friziraju izvještaje ^Istaknuto

Generalni direktor Šuma RS-a Risto Marić se nedavno pohvalio prvim pozitivnim rezultatima poslovanja tog preduzeća. Ostvarena je dobit od blizu 10 miliona KM što je prvi pozitivan rezultat poslovanja u posljednjih nekoliko godina.

Ali nedavno objavljeni podaci otkrivaju da su ovi podaci frizirani jer umjesto da milione maraka ulože u obnovu šumskog fonda, Šume RS-a su taj novac koristile za troškove tekućeg poslovanja čime je u pitanje dovedena opstojnost prirodnih resursa.

Trošenje novca

Na ovu činjenicu ukazuje izvještaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a koji potpisuje ministar Stevo Mirjanić i u kojem optužuje Šume RS-a da krše Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

Ovaj izvještaj je objavio portal Capital koji prenosi i informaciju da su ovo samo neke od niza uočenih nepravilnosti pri korištenju novca prikupljenog po osnovu naknade za korištenje šuma i šumskog zemljišta.

– Da se ne radi o malim sredstvima koja se, prema Zakonu o šumama, trebaju uložiti u radove proste reprodukcije šuma Javnog preduzeća Šume RS pokazuje podatak da za 2014. godinu obračunata nadoknada iznosi 11,3 miliona KM. Prema evidencijama Šuma RS-a u 2014. u prostu reprodukciju je uloženo 11 miliona, a plaćeno 11,2 miliona KM, sa početnim stanjem iz 2013. godine, dok je dug prema posebnom računu korisnika šuma i šumskog zemljišta u svojini RS-a najmanje tri miliona KM. Uplate naknade za 2014. po ovom osnovu nisu u skladu sa zakonom – ističe se u izvještaju.

Ministarstvo je u izradi ovog izvještaja metodom slučajnog uzorka obavilo kontrole u šumskim gazdinstvima (ŠG) Ribnik iz Ribnika, Lisina iz Mrkonjić Grada, Oštrelj-Drinić iz Drinića kao i gazdinstvima Gradiška i Banja Luka.

Kod ŠG Ribnik je utvrđeno da prve prorede prikazuje u kulturama koje to nisu, a samim tim nisu ni radovi iz proste reprodukcije. ŠG Lisina je određene troškove koji se ne mogu finansirati iz sredstava proste reprodukcije finansirala upravo tim novcem.

Ovo gazdinstvo je, kao i ŠG Oštrelj-Drinić i Gradiška neadekvatno prikazalo neizvršenje šumsko-uzgojnih radova u svojoj poslovnoj evidenciji.

Vlada RS-a tolerira sve

Iako je Ministarstvo tražilo da se isprave uočene nepravilnosti, povratne informacije o poduzetim radnjama nije bilo. Iz Šuma RS-a je samo saopćeno da se obaveze po osnovu proste reprodukcije obavljaju dinamikom prispjelih uplata, a što nije u skladu sa Zakonom o šumama. O tom problemu je upoznata i Vladu RS-a koja također nije poduzela ništa na rješavanju problema.

Stoga se, piše Capital, može zaključiti da se preduzeću Šume RS-a, koje je uz Elektroprivredu RS-a najveće javno preduzeće, dopušta da nastavi ilegalne radnje iako ima upitnu kadrovsku politiku, a sa dvije hiljade viška zaposlenih predstavlja veći teret od koristi koju donosi.

(A. P./Faktor.ba)