Menu

Obolijevamo zbog loše ishrane: Kakva je hrana u BiH, a kakva u EU? Istaknuto

meso mljeveno-696x456Zbog nedostatka novca za neke kvalitetnije namirnice građani BiH su apsolutni rekorderi po potrošnji jeftine i prilično zasitne hrane jer svoje apetite uglavnom zadovoljavaju hljebom, raznim drugim pekarskim proizvodima, makaronima...

 

 

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila kako su crveno meso i mesne prerađevine kancerogeni, većina građana BiH bi, s obzirom na životni standard, gotovo u istoj mjeri trebala strahovati i od posljedica pretjerane konzumacije hljeba i raznih vrsta tjestenine koje konzumiramo u mnogo većim količinama nego teletinu, junetinu ili svinjetinu, piše Večernji list BiH.

 

Brojna istraživanja pokazala su da stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma, a građanin EU-a tek 35 kilograma hljeba. S druge strane, stanovnicima EU-a nismo ni blizu kad je riječ o potrošnji mesa s obzirom na to da tu namirnicu jedemo upola manje od njih. Pa tako, dok mi godišnje pojedemo 40, građani EU-a pojedu čak 85 kilograma mesa po glavi stanovnika.

 

Ne ulazeći puno u životni standard građana, liječnici upozoravaju da hronično visok unos škroba, kojeg je uvjerljivo najviše u zrnju žitarica, između ostalog, dovodi do povišenog šećera u krvi, kardiovaskularnih bolesti, prekomjerne tjelesne težine, raka...

 

"Koliko god je opasno u pretjeranim količinama jesti suhomesnate proizvode i crveno meso, nezdravo je prekomjerno konzumirati hljeb i tjesteninu. Prehrana, naime, mora biti izbalansirana i raznovrsna, uz redovan unos voća i povrća", savjetuju liječnici.

 

S druge strane, mlijeka pijemo upola manje, voća jedemo pet puta manje, a ribe čak sedam puta manje nego stanovnici EU-a.

 

Potrošnja ribe u zemljama EU-a premašila je 20 kg po glavi stanovnika, što znači da se u BiH pojedu oko tri kilograma te iznimno zdrave namirnice.

 

Uz malu potrošnju mesa, prazni novčanici u kombinaciji s visokim cijenama utječu na to da nam, primjerice, teletina i janjetina u tanjirima češće služe kao začin, a ne kao glavno jelo. Građani, naime, uglavnom kupuju piletinu.

 

U strukturi svježeg mesa već godinama dominantno mjesto zauzima proizvodnja mesa peradi, s udjelom od čak 60%. Mnogi penzioneri imaju takva primanja da si samo dva puta mjesečno mogu priuštiti neko varivo od piletine, dok drugo meso mogu samo sanjati. Zato ne čudi što je proizvodnja piletine u porastu, dok je, općenito, potrošnja mesa zbog siromaštva sve manja, kažu iz udruženja penzionera.

 

O standardu penzionera suvišno je i govoriti s obzirom na činjenicu da je ogroman broj te populacije već u ekstremnom siromaštvu. Većina penzionera sedmicama, čak i mjesecima, meso i ne vidi.

 

Preživljavaju od hljeba, makarona, krompira i malo mlijeka. O voću, povrću i drugim namirnicama odavno ne razmišljaju. Nije ni čudo što je u BiH zabilježen povećan broj oboljelih od bolesti koje su u vezi s (ne)zdravom prehranom.

 

Potrošači kvantitetom nadomještaju kvalitetu, što je veliki problem jer se koristi nekvalitetna hrana i njome se nadomješta ono što bi trebala imati jedna porodica kako bi unijela dovoljno kalorija, bjelančevina...

 

 

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com