Menu

Čovjekov let na Mjesec između stvarnosti i filma Istaknuto

mjesFilm prvi put donosi i ekranizaciju samog spuštanja na Mjesec i Armstrongovog koračanja, ali bez američke zastave, koja bi, prema mišljenju režisera, ovaj civilizacijski trenutak svela samo na SAD. Upravo ova scena, o kojoj su iznesene mnogobrojne teorije zavjere, od savršenosti kvalitete fotografija, izostanka zvijezda na nebu, vihorenja zastave, postojanju sjena koje nije uzrokovala Sunčeva svjetlost (Conspiracy Theory: Did We Land on the Moon?, 2001), na krajnje realističan, uvjerljiv, precizan i detaljan način oživljava jedan od najvažnijih trenutaka za čovječanstvo, u kojem čovjek nikada nije bio dalje od "svoje" Zemlje, a nikada bliže svom Stvoritelju.

 

 

Još od nastanka života na Zemlji i crteža na unutrašnjosti pećina na kojima je prikazan višeslojni univerzum u koji su vjerovali drevni stanovnici svijeta, preko Gagarina, Armstronga i Apolla 11, pa sve do nedavne Muskove "svemirske avanture" s raketom "Falcon Heavy", čovjek je opsjednut svemirom te je svoj ovozemaljski život posvetio istraživanju njegove beskonačnosti, u čijim se dubinama skriva smisao njegovog postojanja. Film, kao jedan od najpoznatijih čovjekovih izuma, vjerno je pratio ljudske pokušaje plovidbe svemirom, ali i stotinama godina unaprijed "slutio" zajedničke brodolome.

 

Prvi igrani film u historiji kinematografije koji predstavlja čovjekov filmski let u svemir, 59 godina prije onoga u stvarnosti, snimljen je daleke 1902. godine i nosi naziv Put na Mjesec (Le Voyage dans la Lune), a djelo je francuskog režiserskog mađioničara Georgesa Mélièsa. Već u ovom kadru ovog ostvarenja prezentirana je čovjekova opsjednutost kosmosom i putovanjem na Mjesec kao najbližem nebeskom tijelu, što će u međuvremenu postati najvažniji projekt za čovječanstvo. Kao takav, on će dobiti svoju dramaturšku strukturu koja će uključivati naučno istraživanje, izgradnju rakete, odlazak u svemir i susret s nepoznatim, kao i uspješni ili neuspješni povratak na Zemlju.

 

Narativ ovog ostvarenja prati grupu astronauta koji, predvođeni profesorom Barbenfouillisom, u divovskom metku / raketi putuju na Mjesec, gdje ih dočekuju tamošnji stanovnici Seleniti. Njihovo "slijetanje" predstavljeno je u jednom od najpopularnijih filmskih kadrova u historiji, poznatom kao "metak u oko", u kojem svemirska letjelica u obliku metka pogađa Mjesec s ljudskim licem. Put na Mjesec sačinjen je od trideset uzročno-posljedično povezanih scena, a u njemu se Méliès, prije svega, koristi mađioničarskim trikovima, ali i poseže za krajnje maštovitom i ekstravagantnom scenografijom, te kostimografijom i specijalnim efektima.

 

Najvažniji film o istraživanju svemira jeste 2001: Odiseja u svemiru (1968) Stanleya Kubricka, u fokusu čije ideosfere je čovjekova bjesomučna potraga za odgovorom na pitanje postoji li Bog. "Početak svemira podrazumijeva njegovo stvaranje i nužno upućuje na Stvoritelja − religijskog Boga, na uspostavljanje mosta između moderne kozmologije i religije", piše Tomislav Petković u tekstu Doticaj moderne kozmologije i religije: poimanje početka svemira (2007), što se savršeno nadopunjuje tvrdnjom velikog Alberta Einsteina, koji je rekao kako je "nauka bez religije sakata, a religija bez nauke slijepa".

 

U Kubrickovom ostvarenju, prisustvo Boga alegorijski se prikazuje u obliku crnog misterioznog Monolita kao nepoznate, neidentificirane, apsolutne i nedokučive sile, koji svojim (ne)djelovanjem oblikuje civilizaciju, a čijim posredstvom čovjek u konačnici postaje savršeno biće.

 

Naravno, osim što čovjekov odlazak u svemir analizira iz metafizičkog aspekta i s ciljem pronalska vanzemaljskog života te božanske sile, film ovu temu koristi i kako bi zabavljao široke gledalačke mase. Snimljeno je mnoštvo filmova čija je radnja smještena izvan Zemljine orbite, a koji zabavljaju publiku priređujući joj izuzetno vizualno iskustvo, ali i proširuju mogućnosti spoznaje njihovog razuma. Jedno od tih ostvarenja jeste trenutno najaktuelniji naslov u svijetu, Prvi čovjek oskarovca Damiena Chazellea, koji se bavi historijskim odlaskom čovjeka na Mjesec.

 

Taj "prvi čovjek", Neil Armstrong (Ryan Gosling), ostao je sa svojim čuvenim "korakom" na Mjesecu zauvijek upisan na stranice historije čija nas filmska ekranizacija podsjeća na to zašto je čovjekov odlazak na Mjesec važan za čovječanstvo. Kao svojevrsna hronika Armstrongovog života i karijere, film donosi zbivanja između 1961. i 1969. godine te razdoblje pripreme i obavljanja jedne od najopasnijih misija u historiji nazvanoj Apollo 11, koja je naposljetku rezultirala vječnom rečenicom: "Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo."

 

Osim što se žanrovski naslanja na avanturističku dokudramu Apollo 13 (1995), koja detaljno i uvjerljivo oživljava neizvjesnost boravka u svemiru, te prezentira neponovljivu borbu i žrtvu jednog astronauta, ovaj film predstavlja jedini trenutak u kojem se čovjek odrekao komforne zone na Zemlji i zanemario svoj ego tako što je prihvatio beskonačnost svemira i svoju malu ulogu u njemu.

 

Film prvi put donosi i ekranizaciju samog spuštanja na Mjesec i Armstrongovog koračanja, ali bez američke zastave, koja bi, prema mišljenju režisera, ovaj civilizacijski trenutak svela samo na SAD. Upravo ova scena, o kojoj su iznesene mnogobrojne teorije zavjere, od savršenosti kvalitete fotografija, izostanka zvijezda na nebu, vihorenja zastave, postojanju sjena koje nije uzrokovala Sunčeva svjetlost (Conspiracy Theory: Did We Land on the Moon?, 2001), na krajnje realističan, uvjerljiv, precizan i detaljan način oživljava jedan od najvažnijih trenutaka za čovječanstvo, u kojem čovjek nikada nije bio dalje od "svoje" Zemlje, a nikada bliže svom Stvoritelju.

 

U konačnici, ovom scenom okončano je putovanje započeto daleke 1902. godine, kada je film inspirirao stvarnost, a ona uzvratila istom mjerom 59 godina poslije, nastavljajući otkrivati nove planete i smanjivati broj neistraženih kilometara svemira.

 

stav.ba

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com