Menu

Milioni od prodaje ambasada i rezidencija bivše Jugoslavije Istaknuto

otavaNakon Titovog rezidencijalnog stana na Manhattanu, dogovorena je i prodaja ambasade i rezidencije u Tokiju za koje će zemlje nasljednice dobiti 14,7 miliona eura.

 


Piše:Vedrana Maglajlija

 

Razvijena diplomatija bivše Jugoslavije, koja je svoj zamah počela nakon prekida odnosa sa Sovjetskim savezom 1948. godine, prvenstveno u sklopu Pokreta nesvrstanih, osim uticaja ove zemlje u svijetu, rezultirala je i velikim brojem diplomatskih predstavništva u brojnim državama.

 

Sam Josip Broz Tito često je, svojim brodom Galeb, posjećivao mnoge zemlje, pogotovo azijske i afričke, te stvarao prijateljstva sa mnogim svjetskim liderima, istovremeno raskidajući i neke druge veze.

 

U ovakvim diplomatskim inicijativama, bivša Jugoslavija izgradila je impozantnu mrežu diplomatskih objekata, velikih ambasada, rezidencija i stanova u svim većim gradovima svijeta - od New Yorka, Moskve, Londona, Brazilije, Tokija, Addis Ababe, Madrida... Danas njene države nasljednice pokušavaju vratiti tu imovinu, prodati je i međusobno raspodijeliti.

 

Tako je nakon Titovog rezidencijalnog stana na Manhattanu, dogovorena i zajednička prodaja još jednog diplomatskog objekta bivše Jugoslavije u inostranstvu - ambasade i rezidencije u Tokiju za koje će zemlje nasljednice dobiti 14,7 miliona eura.

 

Za rezidenciju u New Yorku zemlje nasljednice dobile su 10,5 miliona dolara, a ostala je još zgrada Stalne misije bivše SFRJ, također u New Yorku, ambasada u Bonnu te kompleks u Bernu, koji obuhvata ambasadu i rezidenciju.

 

Prema nezvaničnim informacijama, postoji ponuda za objekat u Bonnu, a ponuđena cijena je 3,75 miliona eura, dok je za imovinu u Bernu interes pokazala Rusija, ali još nije dala nikakvu službenu ponudu.

 

"Radi se o objektima koji su velike kvadrature, ni za jednu zemlju nasljednicu ne predstavljaju rentabilno trajno rješenje za smještaj diplomatsko-konzularnog predstavništva, a sa druge strane imaju visoke tržišne cijene. Sve zemlje su se usaglasile da najveća dobit koja se pojedinačno može ostvariti je dobit od prodaje ovih objekata", kaže Adnan Hadžikapetanović, sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH i ovlašteni predstavnik za provedbu Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji obuhvata podjelu diplomatske imovine bivše Jugoslavije u inostranstvu.

On je za Al Jazeeru potvrdio da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo zajedničku prodaju ambasade i rezidencije bivše Jugoslavije u Tokiju, te ovlastilo ambasadora BiH u Japanu da do 31. januara potpiše kupoprodajni ugovor.

 

Prema Aneksu B, od zajedničke prodaje ovih objekata BiH pripada 15 posto, te je tako za stan u New Yorku dobila 1,1 miliona eura, a od kompleksa u Tokiju pripast će joj 2,17 miliona eura, od čega se moraju platiti i drugi nastali troškovi, kao naprimjer usluge advokata.

 

Najveću početnu prodajnu vrijednost ima zgrada Stalne misije bivše SFRJ na adresi 854 Fifth Avenue u New Yorku - 34,8 miliona eura.

 

"U ovom momentu ne možemo govoriti o konačnim cijenama prodaje i to će svakako zavisiti od tržišne cijene nekretnina, odnosno najbolje ponude koja pristigne putem javnog oglasa. Ono što je bitno da cijene ne mogu biti niže od procijenjenih vrijednosti objekata i zemljišta. Ukupna procjena za imovinu koja je predmet ove prodaje iznosi oko 80 miliona dolara (69,6 miliona eura), prema čemu mi očekujemo da će udio Bosne i Hercegovine biti najmanje 12 miliona dolara (10,4 miliona eura)", objašnjava Hadžikapetanović.

 

Prema nezvaničnim informacijama, ambasada u Bonnu trebala bi najvjerovatnije biti prodana ove godine i sada je u fazi pregovora.

 

Zajedničku prodaju imovine bivše SFRJ radi međunarodna agencija Douglas Elliman RE koja dostavlja ponude, a kada sve države nasljednice prihvate ponuđenu cijenu, agencija dostavlja podatke o kupcu.

 

"U ovoj fazi nam nisu dostavili ko je kupac za Bonn, ali su nam dostavili ponudu od 3,75 miliona eura", kažu iz bh. tima za prvedbu Aneksa B.


BiH dobila amabasade u Londonu, Ottawi, Madridu...

 

Međutim, ovih pet objekata samo je mali dio imovine bivše Jugoslavije u inostranstvu. Postoji i ona koja se dijeli između zemalja nasljednica.

 

Na početku je utvrđeno da se radilo o 123 nekretnine, ali kako kažu iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, ta lista se mijenjala. Za neke objekte države nisu mogle dokazati vlasništvo, dok se kasnije saznavalo za dodatne nekretnine koje su pripadale Jugoslaviji, a uglavnom se radi o vojnim stanovima, kao što su stanovi u Londonu i Beču, kuća i zemljište u Albaniji i drugi objekti.

 

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona je u dosadašnjoj raspodjeli dobila i preuzela ambasade u Velikoj Britaniji, Kanadi, Norveškoj, Španiji, Turskoj, Keniji i Alžiru, koju dijeli sa Hrvatskom, te stanove i rezidencije u Austriji, Italiji, Mađarskoj i kuću u SAD-u, koju je prodala, kao i obeštećenje za objekat u Egiptu.

 

Od ove imovine, u funkciju diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH stavljene su ambasade u Londonu, Ottawi i Oslu.

 

Za objekte u Mađarskoj i Španiji je započeta rekonstrukcija iz sredstava koja su također stečena po osnovu sukcesije i to od naplate zakupa od Srbije za korištenje zgrade u Ankari od 2012. do 2016. godine, za šta je BiH dobila gotovo pola miliona eura.

 

"Također, započeta je i rekonstrukcija i stavljanje u funkciju zgrade ambasade u Ankari, a radove će biti finansirani od strane Grada Ankare. Objekti u Italiji (Milano), Keniji (Nairobi) i Alžiru (Alžir) su u fazi uknjiženja nekretnina u vlasništvo Bosne i Hercegovine i nakon završetka ovog postupka donijet će se odluka o daljem postupanju. Za sada se oni na adekvatan način čuvaju i održavaju. Ostala preuzeta imovina je već uknjižena u vlasništvo Bosne i Hercegovine", navodi Hadžikapetanović.

 

Dodaje kako je procijenjeno da je vrijednost imovine koju je Bosna i Hercegovina stekla u procesu raspodjele približno 21,8 miliona eura. Međutim, kaže Hadžikapetanović, današnja tržišna vrijednost te imovine je mnogo veća zbog reprezentativnih lokacija, veličine objekata i slično. Također, BiH je dobila novac i po osnovu toga što su Hrvatska i Srbija imale zakup pojedinih objekata.

Iako se Aneks B provodi relativno brzo i u dobrom usaglašavanju država nasljednica, za razliku naprimjer od vraćanja imovine između samih zemalja, ipak postoje brojni problemi u ovom procesu.

 

Tako je u nekim državama teško doći do imovine, kao naprimjer u afričkim zemljama, pogotovo u onima gdje je nestabilna situacija pa ne postoji ni strana s kojom bi se moglo pregovarati.

 

Specifičan je slučaj i Etiopija gdje je Jugoslavija imala veliki kompleks u centru Addis Ababe, kojeg danas koristi Srbija. Iako postoje priče da je taj objekat Titu svojevremenu poklonio car Haile Selasije, takav dokument još nije pronađen. Navodno se on nalazi u carskom trezoru, a vlasti Etiopije ne žele da ga pokažu. Zbog svega toga, od Srbije je prošle godine zatraženo da napusti kompleks, ali ona to još nije uradila.

 

Osim ovog ogromnog kompleska u Etiopiji, postoje također veliki objekti u Braziliji, Moskvi i New Delhiju. Oni će biti tema narednog sastanka Zajedničkog komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, ali termin tog susreta još nije dogovoren.

 

"Međutim, već nakon obilazaka i održanih sastanaka u ministarstvima vanjskih poslova u Moskvi, New Delhiju i Braziliji postalo je jasno da raspodjela neće biti jednostavna zbog procedura zemalja prijema, interesa država, objekti na svim lokacijama su izrazito velike kvadrature, a pojedine zemlje sukcesori imaju posebne uslove u slučaju zajedničkog korištenja prostora, pripadajućih procenata po državama i drugo", objasnio je Hadžikapetanović.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com