Menu

Robijati ili novcem 'kupiti' slobodu za blaža krivična djela Istaknuto

zatvor ilustracija reutersDok država Bosna i Hercegovina, entitet Federacija Bosna i Hercegovina i Brčko distrikt omogućuju zamjenu zatvora novčanom kaznom, bh. entitet Republika Srpska to ne omogućava.

 


Piše:Mladen Obrenović

 

Ako zakon dozvoljava zamjenu neplaćene novčane kazne zatvorom, trebalo bi se dozvoliti i suprotno – doduše, samo za kazne koje ne prelaze godinu dana zatvora, jedna je od najvažnijih zamisli prijedloga dopuna Krivičnog zakonika bh. entiteta Republika Srpska koja je nedavno dostavljena na stol entitetskom ministru pravde Antonu Kasipoviću. Takav se prijedlog odnosi na takozvana manje društveno opasna djela, uglavnom kaznena djela iz područja prometa.

 

Inicijativu za dopunu Krivičnog zakonika RS-a pokrenuo je Mirko Dabić, odvjetnik iz Banje Luke i nekadašnji sudac. Kaže, primijetio je određene nedostatke, pa i nedorečenosti postojećeg Zakonika u praksi, te odlučio predložiti rješenje. Najmanje su tri bitna cilja, prema njegovom prijedlogu.

 

Prema prvom cilju, "zamjenom kazne zatvora novčanom kaznom obezbjeđuju se principi zakonitosti, pravičnosti i humanosti u postupku izvršenja kazne", ali se "obezbjeđuje i harmonizacija propisa s ostala tri pravna područja u Bosni i Hercegovini (država, entitet Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko distrikt), a sva osuđena lica imaju isti položaj u mogućnosti korištenja spomenute zakonske mjere, a to je za njih povoljnije".
Dnevna 'cijena' 50 eura

 

"Drugo, sredstva od naplaćene novčane kazne predstavljaju budžetska sredstva koja nisu mala, a s druge strane smanjuju se troškovi izdržavanja kazne i broja lica koja kazne izdržavaju. I, treće, zamjenom kazne zatvora novčanom kaznom ne poseže se u princip opšte i posebne svrhe kažnjavanja, dakle ne može biti upitna resocijalizacija i rehabilitacija osuđenog lica, jer za svoju kriminalnu djelatnost moraju izdvojiti znatna novčana sredstva", ukazuje Dabić.

 

Ministarstvo pravde RS-a Dabić podsjeća kako je takva praksa bila moguća u prethodnim zakonskim rješenjima, kao i da postoji u zakonima na razini države Bosne i Hercegovine, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta. Stoga smatra da je "Krivični zakonik RS-a strožiji u odnosu na spomenute", ali i napominje da se zamjenom kazne zatvora novčanom kaznom "ne mijenja izreka pravosnažne presude, nego ona predstavlja modifikaciju kazne, zapravo mjeru koja daje mogućnost osuđenom da zatvorsku kaznu zamijeni blažom i po njega očito povoljnijom novčanom kaznom".

 

Kazneni zakoni Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta imaju identična rješenja u članu koji se odnosi na zamjenu kazne zatvora, kojim se izrečena kazna zatvora do jedne godine na zahtjev osuđenog može zamijeniti novčanom kaznom, koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana. Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 konvertibilnih maraka (50 eura), ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu, piše u sva tri zakona.

 

Hrvatska i Srbija bez 'otkupa'

 

Na tragu Dabićeve inicijative, Al Jazeera je kontaktirala pravne stručnjake u susjednim državama kako bi se provjerila tamošnja praksa, no ni Hrvatska, ni Srbija nemaju "otkup" zatvorske kazne. Prema riječima Gorana Jovanića, profesora na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, "za sada postoji samo jednosmerna zamena – za neplaćenu novčanu kaznu moguće je izreći zatvorsku", uz napomenu da se "u zamjenu" za svakih započetih 1.000 dinara (8,5 eura) novčane kazne određuje jedan dan zatvora, najdulje do godinu dana.

 

Ni u Hrvatskoj nema takve mogućnosti, ukazuje Maja Munivrana Vajda, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. I ona objašnjava kako "postoji jedino suprotna mogućnost da se neplaćena novčana kazna zamijeni takozvanim supletornim zatvorom u trajanju do maksimalno godinu dana".

 

"I takva mogućnost je zamišljena restriktivno – samo ako nije moguća prisilna naplata ili zamjena novčane kazne radom za opće dobro na slobodi", dodaje. Napominje i kako "sam zakonodavac nastoji 'propagirati' novčane kazne na način da se novčana kazna može izreći za sva kaznena djela za koja zakon propisuje kaznu zatvora do tri godine".

 

"Novčane kazne u brojnim blažim slučajevima mogu imati više smisla od zatvorskih, ali to je nešto što bi sud trebao procijeniti prilikom određivanja kazne. Onda kada je izrečena zatvorska kazna pretpostavka je da novčana kazna ne bi bila prikladna bilo zbog okolnosti konkretnog počinitelja, bilo zbog svrhe kažnjavanja, pa mi je teško zamisliti ratio zbog kojeg bi trebalo dopustiti naknadno 'otkupljivanje'", kaže Munivrana Vajda.

 

Svaki slučaj je poseban

 

Na upit može li novčana kazna imati jednak, slabiji ili snažniji, učinak na počinitelja konkretnog kaznenog djela, profesor Jovanić odgovara kako "svaka kazna ima cilj da spreči novo činjenje krivičnog dela". Po njegovim riječima, "sud procenjuje koja bi to kazna u konkretnom slučaju mogla ostvariti, kako prema elementima dela, tako i prema ličnim karakteristikama onog koji je učinio krivično delo". Stoga su, dodaje, nebrojene kombinacije tih faktora i nema jednoznačnog odgovora.

 

"Svaki slučaj i svaki pojedinac različito dejstvuju i različito reaguju na različite sankcije. Generalizacije nikako nisu poželjne u tom smislu, već se individualizacijom izricanja kazne nastoji postići cilj specijalne (usmerene na počinioca) i generalne (usmerene na sve ostale) prevencije. Zato bi bilo vrlo nezahvalno proceniti jednu meru 'boljom' u odnosu na neku drugu", konstatira Jovanić.

 

Napominje i kako će "negde isti efekat imati i novčana kazna i uslovna osuda, a negde ni zatvorska kazna neće odvratiti od novog dela", te dodaje da "svaka od tih sankcija ima svojih dobrih i loših strana, kvaliteta i nedostataka i sve to sud odmerava u konkretnom slučaju".

 

'Da osuđeni vrati dug društvu'

 

"Ukoliko se izrekne zatvorska kazna, dalju procenu i tretman preduzimaju službenici tretmana u zatvoru. Od njihovog kvaliteta procene i angažovanja u tretmanu takođe zavisi da li će kazna imati efekta. Kada istekne kazna, osuđeni se vraća u zajednicu koja najčešće nije blagonaklona ni predusretljiva da integriše osuđenog, što rađa dodatne probleme", upozorava.

 

Kad je već u pitanju zamjena zatvorske kazne za novčanu, a pogotovo konkretne financijske dobiti u proračunu, kao i činjenica da svaki zatvorski dan košta, pitanje je treba li se sve svesti u financijske okvire ili, zapravo, kod određivanja kazne gledati što bi proizvelo jasnu svrhu kažnjavanja – novac ili zatvor. Jovanić ima bolji prijedlog i jednu vrstu kazne smatra korisnijom i od zatvorske, i od novčane.

 

"Kazna rada u javnom interesu, kao alternativna sankcija, omogućava kažnjavanje van zatvora i ne pravi socijalnu diskriminaciju imućnijih od siromašnijih, koji sebi ne mogu priuštiti 'otkup zatvorske kazne'. Jeftinija je od zatvora, ostavlja učinioca u krugu porodice i zajednice, a daje mogućnost da osuđeni 'vrati dug društvu' koji je načinio krivičnim delom", konstatira.

 

'Svi su jednaki pred zakonom'

 

Na kraju, kad se priča vrati u bh. dvorište, Al Jazeera je zatražila i komentar Ministarstva pravde RS-a. Navode kako su, kada se donosio novi Krivični zakonik, formirali radnu grupu, pa je "stav resornog ministarstva, u pogledu svih rješenja sadržanih u tom zakoniku, ujedno i stav radne grupe koja je sastavljena od istaknutih pravnih stručnjaka".

 

Najavili su da će tokom mjeseca imati sastanak s članovima radne grupe, na kojem će analizirati sve dosadašnje inicijative koje su upućene u pogledu izmjena Krivičnog zakonika, kao i svih nedorečenosti koje su se pojavile u vezi s njegovom primjenom.

 

Kažu i kako će se, u konkretnom slučaju, "držati stava radne grupe koje je radila na izradi novog Krivičnog zakonika RS-a, a koja je u proteklom periodu imala zadatak da sagleda sve prednosti i nedostatke u primjeni zakonika".

 

"Smatramo da jednakost svih građana pred zakonom u RS-u nema cijenu te da zakon mora biti jednak za sve i to smo uveli i novim Krivičnim zakonikom, a koji je dobio pohvale i na brojnim naučnim skupovima u regionu. Ukoliko želimo da budemo pravna država koja promoviše ravnopravnost svih građana pred zakonom, onda ne smijemo gledati koja je to cijena, jer je najbitnije da se postigne svrha kažnjavanja, a to se ne može uvijek novčanom kaznom", odgovorila je Sanja Džombić iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva pravde RS-a.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com