Menu

Svjetska banka: Čak 70% mladih u BiH dugoročno je nezaposlena Istaknuto

mladi-odlazeUčinak tržišta rada na zapadnom Balkanu se i dalje popravlja, iako sporije nego u prethodnim godinama uprkos snažnijem ekonomskom rastu u regiji. Prema izvještaju "Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019.", kojeg su danas objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw), između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. otvoreno je oko 68.000 novih radnih mjesta, u odnosu na 231.000 godinu ranije. Za razliku od toga, rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 procenta u 2017., na 3,9 procenata u 2018.

 

 

Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji, od po 3,3 procenta svaka, a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 procenat. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama. Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 procentnih poena na stopu od 62,8 procenata) i stope zaposlenosti (rast od 1 procentnog poena na stopu od 52,9 procenata), ali te stope i dalje ostaju ispod evropskih standarda.

 

Nezaposlenost je na istorijski niskim nivoima u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 procenta na 15,3 procenta tokom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 procenata u Srbiji i Albaniji do 29 procenata na Kosovu. Regija takođe bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 miliona osoba u 2011., na 776.000 osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čiji su nivoi bili dva do tri puta veći nego u uporedivim zemljama EU.

 

Izvještaj navodi da zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji. U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem, postojala najveća vjerovatnoća da rade u neformalnom sektoru.

 

"Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni," rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. "Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada."

 

Uprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od 3 procentna poena na stopu od 34,6 procenata. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od skoro 70 procenata u Bosni i Hercegovini do 43 procenta u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 procenata mladih radi na određeno, što je slučaj s 8 od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 procenta. Ispod prosječne stope (oko 17 procenata) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 procenata).

 

Plate i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije. "Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da se pruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja," zaključuje Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

 

Izvještaj navodi da je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plate i radnike s izdržavanim članovima porodice, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje porodične naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji. Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plate i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u poređenju s onima koji imaju srednja ili velika primanja.

 

To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za firme da otvaraju formalna radna mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sistema oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.

 

Ovaj izvještaj je urađen uz finansijsku podršku austrijskog Ministarstva finansija.

 

Izvještaj se može naći na https://www.worldbank.org/en/region/eca/publication/labor-trends-in-wb

 

https://www.fokus.ba

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com