Menu

Kako živi Bosna zasijana minama? Istaknuto

min5544U svijetu se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protivminskoj akciji. I 24 godine nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini više od 1.000 kvadratnih kilometara kontaminirano je minama što je 2,2 posto u odnosu na cijelu površinu, a ta područja direktno ugrožavaju više od pola miliona bh. stanovnika, navode u Centru za uklanjanje mina BiH.

 

Sead Muratović je imao devetnaest godina kada je 1992. ostao bez noge u minskom polju. Stradao je od protivpješadijske mine i stopostotni je invalid. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), najteže mu pada što se država ne brine o osobama koje su nastradale u minskim poljima na način da im ponudi neku prekvalifikaciju, a s obzirom da je kuhar po struci, za posao, kako navodi, snalazi se sam.

 

„Nedostatak noge me sprečavao da radim svoj posao. Sistemski nije bilo podrške. Nikakvi fondovi, edukacije za promjenu radnog mjesta, tako da sam se snalazio u životu sam. Osim stresova, od države nisam dobio ništa“, kaže Sead.

 

Prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH, dvadeset četiri godine od završetka rata više od 1.000 kvadratnih kilometara kontaminirano je minama, što je 2,2 posto u odnosu na cijelu površinu. Isti izvor navodi da ta područja direktno ugrožavaju više od pola miliona bh. stanovnika.

 

Među njima je i Elvedin Ćato, čija kuća se nalazi u blizini minskih polja na području opštine Čajniče. Kako naglašava, njegovom ocu je to rekao načelnik opštine još prije dvadeset godina, kada se vratio u selo.

 

„I otac je otišao početkom januara 2001. i prijavio da postoje minska polja. Međutim, nikad ništa se nije uradilo po tom pitanju. Niko ništa ne preduzima. Vrlo je opasno. Djecu ne smijem nigdje pustiti, moraš ih stalno držati pod prismotrom“, govori Elvedin.

 

Prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH do sada je u operacijama deminiranja pronađeno i uništeno nešto više od 66 hiljada protupješadijskih mina, oko osam i po hiljada protivtenkovska mina, te više od 58 hiljada komada eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

 

Uprkos tome, još uvijek ima više od osam i po hiljada sumnjivih lokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 79.000 eksplozivnih sredstava.

 

Jedna od ugroženih opština na području Srednjebosanskog kantona, kako se nalazi na mapi Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, je Donji Vakuf.

 

Kako navodi Saudin Purivatra, koji je prije 24 godine nastradao od nagazne mine i ostao bez stopala, a danas je koordinator deminiranja u opštini Donji Vakuf, iako je Bosna i Hercegovina početkom ove godine usvojila revidiranu Strategiju deminiranja, na osnovu koje se obavezala da će do 2025.godine završiti proces deminiranja, to će biti nemoguće, a objašnjava i zbog čega:

 

„To je nemoguće završiti do 2025., jer nema donatora. Kada i ulažu novac oni žele da očišćenu površinu vrate na korištenje. U Donjem Vakufu oko 17 procenata je 'zagađeno' minama, ali lokalna zajednica to ne može sama.“

Sa njim se slaže i Rusmir Hanić, koji je osnovao prvu privatnu deminersku kompaniju u regiji, a danas radi u okviru projekta Evropske unije za pomoć žrtvama mina.

 

„Vrlo je jednostavno matematički izračunati odnos tehničkih kapaciteta, pasa, deminera je sve manje, i dobije se poražavajući podatak da će do 2025.godine Bosna i Hercegovina teško biti 'čista' od mina. Jedno je obaveza prema Otavskoj konvenciji, a drugo stvarni učinci na teritoriji Bosne i Hercegovine“, kaže Hanić.

 

Nezadovoljstvo zbog toga što Bosna i Hercegovina još uvijek nije učinila dovoljno u procesu deminiranja, dijeli i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Sezin Sinanoglu. Kako je izjavila u Sarajevu, u srijedu, do sada su uloženi milioni u projekte deminiranja, ali da je ovaj problem još uvijek daleko od rješenja.

„Zemlja, kao što je Mozambik, koja je imala veći problem nego što ga ima Bosna i Hercegovina, je uspjela da riješi ovaj problem, ali postoji nekoliko predispozicija za to. Od vlade nam je potrebna politička volja, strateško planiranje, učinkovita koordinacija i opredjeljenje da se postignu rezultati, a ono što je najvažnije je finansiranje“, poručila je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Sezin Sinanoglu.

 

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako je za provođenje Strategije deminiranja u BiH za period 2018. do 2025. godine potrebno osigurati iz domaćih i donatorskih sredstava oko 168 miliona eura, a novac u ovoj instituciji očekuju i od međunarodne zajednice.

 

Pored finansija usmjerenih za deminiranje, neke međunarodne organizacije u BiH, poput 'World Vision', novac izdvajaju i za pomoć osobama nastradalim od mina.

„Cilj nam je socio-ekonomska integracija žrtava mina u 11 opština u Bosni i Hercegovini. Pokušavamo da ekonomski osnažimo žrtve mina i njihove porodice kroz treninge o malim biznisima, nabavci resursa u poljoprivredi i zanatstvu, pokušavamo da podignemo kvalitet servisa usluga rehabilitacije pomažući domovima zdravlja“, ističe Amir Mujanović iz ove nevladine organizacije.

 

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini od posljedica mina, u poslije ratnom periodu stradalo je 1.735 osoba, od čega 604 osobe smrtno.

https://www.slobodnaevropa.org

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com