Menu

baner for web jpg

Međunarodni dan rijeke Save: Provode se aktivnosti za očuvanje vrijednog područja Istaknuto

Sava infobrckoSava je najveća rijeka u BiH i treća po družini pritoka Dunava. Od velikog je značaja za dunavski riječni bazen zbog izvanredne biološke i pejzažne raznovrsnosti

 

 

U sklopu Sava Parks mreže, koja obuhvata 23 organizacije koje se bave zaštitom prirode u četiri zemlje sliva rijeke Save, provodi se niz aktivnosti kojima je cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke, njenih plavnih područja, biodiverziteta, ekološkog integriteta i kulturnog naslijeđa. Istakli su ovo iz Centra za životnu sredinu (CŽS) povodom 1. juna, Međunarodnog dana rijeke Save, prenosi Anadolu Agency (AA).

 

Takođe, mreža posebnu važnost daje i unapređenju kvaliteta regionalne saradnje koja u konačnici utiče na bolji status vode i vodenih ekosistema.

 

“U sklopu navedene mreže Centar za životnu sredinu nastavlja da provodi aktivnosti uz rijeku Savu u Bosni i Hercegovini, od kojih je najvažnije spomenuti zaštitu područja i sprečavanje širenja invazivnih stranih vrsta biljaka koje prijete da unište ove vrijedne ekosisteme i koje predstavljaju drugi najveći uzročnik gubitka biodiverziteta u svijetu. Ove aktivnosti se provode kroz projekat Sava TIES koji uz Centar za životnu sredinu realizuju i mnogo drugi partneri u slivu rijeke Save“, ističe Iva Miljević, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u CŽS-u.

 

Sava je najveća rijeka u BiH i treća po družini pritoka Dunava. Od velikog je značaja za dunavski riječni bazen zbog izvanredne biološke i pejzažne raznovrsnosti. Prisutne prijetnje rijeci Savi se uglavnom vežu za organsko zagađenje, otpadne vode iz industrije, komunalnih i poljoprivrednih izvora, kao i zagađenje nutrijentima koje je uglavnom uzrokovano poljoprivredom i utiče na eutrofikaciju stajaćih voda. Uz to, sve veći pritisak na rijeke u smislu hidro-morfoloških promjena negativno utiče na plavne doline rijeke Save jer ih odsijecaju od rijeke.

 

Postojeća plavna područja i močvare dio su prirodnog sistema kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda.

 

Nadležni trebaju uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retenzija vode na ovom području, jer još uvijek postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene upravo kao prirodne retenzije, na mnogostruku korist. Povećanje površine plavnih područja može povećati broj i veličinu močvarnih staništa u regiji, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a takođe može obrnuti procese nestajanja određenih važnih i osjetljivih ekosistema.

 

“Danas kada su nam rijeke pod sve većim pritiskom, važno je da što češće naglašavamo njihovu važnost za naš opstanak, ali i prijetnje koje nam predstoje u slučajevima kada se neodgovorno odnosimo prema našim prirodnim resursima. U maju mjesecu smo bili svjedoci poplava koje na našu sreću nisu bile razmjera kao one iz 2014. godine. Poplave i posljedice poplava danas su sve češće i rasprostranjenije te naseljena područja u blizini rijeka bivaju izloženija riziku. Ne treba zaboraviti da je očekivano da je izloženost poplavama u porastu i da poplave neće biti lako predvidljive zbog uticaja klimatskih promjena koje već sada dolaze naglo i bez upozorenja“, za kraj naglašavaju iz CŽS-a.

/foto:info/

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com