Menu

Kineska inicijativa vodi Zapadni Balkan u zamku duga Istaknuto

kina epa 37Inicijativom 'Jedan pojas,jedan put' Kina želi povećati svoju moć u regijama gdje dominiraju zapadni ideali i norme.

 

Piše:Safet Mušić

Jedan od najambicioznijih svjetskih projekata nazvan "Jedan pojas, jedan put", je državni kineski projekat, koji je u osnovi prije svega ekonomski, ali isto tako predstavlja značajan politički i geopolitički projekat. Integralni dio ovog megaprojekta je mehanizam 17+1, koji predviđa opsežne i inovativne, uglavnom infrastrukturne projekte s krajnjim ciljem omogućavanja brzog i jeftinog protoka robe i usluga iz Kine ka tržištima zapadne Evrope.

 

Ovaj glavni cilj ima i svoje podciljeve, koji su planirani kao pomoćni pravac djelovanja, a uključuju i kineska investiranja u pojedine regione i države, što donekle razbija uspostavljeni sistem ekonomskih odnosa u Evropi.

 

O kineskoj inicijativi Jing Wei Ang (National University of Singapore) kaže: “Inicijativa ‘Jedan pojas, jedan put’ je jedan od najvažnijih geopolitičkih projekata za uspostavljanje strateške sfere utjecaja u tradicionalno zapadnom regionu”.

 

Ova inicijativa, koja se široko provodi ne samo na Balkanu, nego i u značajnim područjima poput afričkog poluotoka i Južne Amerike, predstavlja projekcijsko sredstvo koje koristi rastuća država koja pokušava uvećati svoju moć u svijetu u kojem tradicionalno dominiraju zapadni ideali i norme. Valja napomenuti da su te regije koje se tradicionalno smatraju slabijima u pogledu privrženosti SAD-u, a takođe su podložnije za pomoć zbog ekonomskih okolnosti, smatra Ang.

 

Značaj Zapadnog Balkana

 

Države jugoistočne Evrope se nalaze na važnom geografskom području za ovaj kineski projekat, zbog čega se nazivaju Balkan Silk Road. U sklopu toga od strane Kine predviđeni su različiti investicioni i razvojni fondovi i kreditne linije za balkanske države.

 

Kina ima globalni plan za replikaciju sadašnjeg hegemona, naime to je SAD, a po tom planu to bi ostvarili za nekoliko decenija, mišljenja je prof. dr. Ali Caksu (Yildiz Technical University). Profesor Caksu dodaje: ”Stoga bi kinesko zanimanje i aktivnosti u bilo kojoj regiji prije svega trebalo sagledati u tom svjetlu. Za Kinu, Zapadni Balkan je odjeljak u poglavlju Evrope. Kao što znamo, Euroazija ima središnje mjesto u inicijativi ‘Jedan pojas, jedan put’”.

 

Balkan je prirodni kopneni put koji povezuje Aziju i Evropu i zbog toga je veoma važan. Zapadni Balkan je važan i kao dio Sredozemlja koji se nalazi između tri kontinenta.

 

”S obzirom na blizinu Balkana glavnim evropskim silama i činjenicu da je ipak Balkan previše udaljen od Kine, nije realno da bi Kina mogla ostvariti neposrednu korist u kratkom roku. Ono što bi bilo najvažnije u ovom trenutku je dugoročno političko usklađivanje država Balkana sa kineskim ciljevima”, objašnjava profesor Ang sa singapurskog univerziteta.

 

Prema podacima Evropske unije dosadašnja kineska ulaganja u države Zapadnog Balkana su isključivo kreditna sredstva i uglavnom koncentrisana na infrastrukturne i energetske projekte. Do početka 2018. godine, kineski finansijeri su uložili 7,8 milijardi eura, a krediti bi mogli da učine ekonomije balkanskih država nestabilnim i ovisnim. Kineski investitori daju kredite, na način da su izvođači radova njihove kompanije, koje dovode svoje radnike i dovoze svoj materijal, što znači da Kina daje kredit za aktivnosti i rast sopstvene ekonomije, i plus zarađuje na kamatama. Zapadni Balkan je posebno osjetljiv na sve vanjske uticaje, zbog nerazvijene ekonomije, ali i ogromne korupcije koja je prisutna u svim državama.

 

Koliko je za Kinu važan balkanski prostor dovoljno govori činjenica da su kineski predsjednik i premijer zvanično posjetili Srbiju i Hrvatsku ove godine u razmaku od tri mjeseca.

 

"Zapadni Balkan ima potencijal da upadne u zamku duga, slično kao što se desilo u Nigeriji i Šri Lanki. Zemlje koje upadnu u takvu zamku efektivno bi dugovale Kini velike svote restitucije koje mogu prerasti u stvarni dug koji će preuzimati kineska Vlada. Oslanjanje na priliv kineskih investicija također može potencijalno dovesti do političke dileme u državama Zapadnog Balkana na međunarodnoj sceni kada je u pitanju političko usklađivanje. Ovu metodu je Kina već koristila u prošlosti za postizanje svojih krajnjih ciljeva”, ocjenjuje Ang.

 

Međutim, može se utvrditi po trenutnom stanju da se čini da je Kina svoje ciljeve koncentrisala na ekonomski napredak koji je obostrano koristan u trenutnim projektima koji se uspostavljaju na Balkanu. Pri tome, Ang dalje navodi: ”Potencijal ne znači samo trenutnu aktuelnost, evidentno je da postoji potreba za daljnjim praćenjem napretka inicijative na Balkanu radi boljeg razumijevanja stava Kine. Sve u svemu, kineski politički utjecaj je neizbježan, ali nije problematičan sve dok je Balkan u stanju ostati fiskalno neovisan”.

 

Kineska inicijativa i turski interesi na Zapadnom Balkanu

 

Kina je već odavno postala globalna ekonomska sila, a Turska važi za regionalnu silu te ostvaruje svoje prisustvo u ekonomskoj sferi, kao i u sferi kulture. O tome da li se sukobljavaju kineski interesi na Zapadnom Balkanu ili se podudaraju sa interesima Turske kao regionalne sile, profesor Caksu navodi: ”Čini se da su trenutni odnosi između Turske i Kine dobri uprkos informacijama o nasilju nad muslimanskom zajednicom u Kini. Kina otvoreno provodi antimuslimansku kampanju u Ujgurskoj autonomnoj regiji koja se nalazi na sjeverozapadu, gdje žive uglavnom ljudi koji govore turski”.

 

Međutim, današnji kinesko-turski odnos nije zasnovan ni na jednom istorijskom periodu niti na zajedničkoj kulturi, riječi su profesora sa istanbulskog univerziteta.

 

Ipak, Kina se nedavno pojavila kao potencijalni „saveznik“ uglavnom zbog američkog pritiska na Tursku. Prema mišljenju profesora Caksua, Turska nije tek država koja pasivno slijedi određene zapadne zemlje i institucije; radije se pojavljuje kao regionalna sila razvijajući vlastite alternative, uključujući pronalaženje novih saveznika. Stoga, kako se Turska udaljava od pritisaka Evropske unije i SAD-a, ona se približava Rusiji i Kini. Drugi razlog za bliskije kinesko-turske odnose je taj što Turska geografski zauzima centralno mjesto na kineskoj inicijativi.

 

Značajna kopnena ruta prolazi kroz Tursku i ključna je za povezivanje, na primjer, Pekinga i londonske željeznice. Osim toga, Caksu naglašava da se Turska nalazi na raskrižju tri kontinenta i teško je zanemariti njen geopolitički značaj za bilo kakvu moć kojoj globalne sile streme.

 

“Ukratko, trenutno izgleda da ne postoji sukob interesa između Kine i Turske u odnosu na Zapadni Balkan. Međutim, iako još nema vidljivih znakova da bi se kineski interesi na Zapadnom Balkanu mogli sukobiti sa interesima Turske, jer su kineske politike temeljene na dominaciji i potpunoj kontroli, a ne na duhu partnerstva i obostrane koristi”, kaže profesor Caksu.

 

Prema njegovoj procjeni, Kina postaje sve moćnija i hrabrija, te zanemaruje bilo kakve kritike u vezi sa svojom politikom i otvoreno pokazuje svoje ružno lice. U bliskoj budućnosti može doći do situacije da Turska i Kina podržavaju različite strane na podijeljenom Balkanu. Ne treba zaboraviti i da je Turska dobro svjesna slabosti i rizika svog saveza sa Rusijom i Kinom i ne želi napustiti NATO, a pri tome ne namjerava prekidati bliske odnose sa zemljama EU-a, tvrdi profesor Caksu.

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com