Dosta im i srednja! Pola mladih u BiH ne želi studirati ovdje, a evo i zašto ^Istaknuto

Ostatak ispitanih je podijeljen na različite nivoe težnji ka završetku srednje škole, ali i osnovne. Među njima je čak 23% onih koji smatra da će njihovo obrazovanje završiti sa gimnazijskim danima. Među onim rijetkima, nalaze se i oni koji vjeruju da je dovoljna samo osnovna škola u pogledu krajnjih dometa njihovih težnji.

Ipak, ovi podaci direktno su vezani uz uslove u kojima djeca odrastaju, a naročito uz socio ekonomski status. U skladu s tim čak 73% učenika povoljnog socio‑ekonomskog statusa ima želju steći fakultetsku diplomu. Ipak, ta želja je realno i ostvariva, za razliku od onih nešto više od 30% koji se nalaze u nepovoljno socio-ekonomskom statusu, a koji izražavaju želju za fakultetskim obrazovanjem.

Rezultati ovog istraživanja nedavno su otkrili da je svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen. U skladu s tim moguće je zaključiti kako i oni koji teže ka visokoškolskom obrazovanju, suštinski nemaju adekvatnu „podlogu“ za nadogradnju svog znanja. Oni koji imaju, nažalost su već svjesni društva u kojem živimo i relaciji između diplome i posla. A i samim načinom sticanja istih.

BiH na PISA testiranju zauzela je nisko 62. mjesto, ali pitanje je koliko smo se istinski trudili kao društvo da ovi podaci ne budu poražavajući. Osim toga, činjenica da nešto manje od pola ispitanih nema težnju ka visokokoškolskom obrazovanju, govori o tome da su možda već sada sa samo 15 godina uvjereni da ono ne garantuje zaposlenje, ali ni bolji položaj u društvu.

Uostalom, vrijedilo bi podsjetiti na primjere koji svjedoče da djeca imaju još vremena, jer se fakultet i u starosti završiti može. Najbolje su tome svjedočili prošlogodišnji primjeri:

Od toga da se završi srednja škola u 32. godini, kao što je bio slučaj u Kotor Varošu, gdje je savjetnik načelnika opštine za odnose sa medijima, Goran Đurić u tome uspio, preko toga da se fakultet završi za 3 dana, kao Nedeljko Milaković, potpredsjednik banjalučkog DNS-a pa sve do toga da se u 82. godini bude savjetnik u Vladi RS, kao Ilija Stevančić.

Kakve se poruke mladima od 15 godina šalju ovim primjerima, potpuno je neupitno. Ali ono što je upitno jesu oni koji od njih će imati težnju ostati u sistemu kao što je naš, da bi se trudili ostvariti rezultate svojim trudom i radom.

Upozoravali su na to nedavno za BUKU i ljudi iz struke, rekavši kako je velika odgovornost upravo i na nastavnom kadru, koji prema dostupnim informacijama PISA istraživanjima, nije u problemu. Tako je čak 94% direktora škola izjavilo da nema problem sa nestručnim i nekvalifikovanim radnicima, što će reći da duboko vjeruju da su zaposleni vrlo kvalifikovani nastavnici i pedagozi.

Ipak praksa ovu tezu demantuje. Upozorila je na to profesorica i aktivistica Emina Džidić koja je za BUKU rekla kako postoji masa ogročenih profesora, koji na posao idu sa mislima o idućem konkursu.

„Naravno da će kvalitet nastave sa svim ovim primjerima biti loš i naravno da ćemo zauzimati zadnja mjesta sve dok ne promijenimo kolektivnu svijest i ne shvatimo to da se država uništava ako joj se uništi obrazovanje.“

Upozorio je na to i Jan Zlatan Kulenović, direktor Munja Inkubatora, koji je za BUKU izjavio kako je većina profesora prošla loše fakultetsko obrazovanje.

„Zapošljavanje se vrši najčešće preko stranačkih veza i škole su u funkciji očuvanja trenutnih političkih elita kojima najmanje treba nova generacija koja će znati pitati i misliti. Kada uz to dodate manjak ulaganja u učitelje, nastavnike i škole, niske plate onda i nema motivacije da se radi bolje, kvalitetnije i efikasnije.“

Samim tim na kraju postaje vrlo jasna veza između težnji učenika da nastave svoje obrazovanje, sa onim kakvo trenutno obrazovanje imaju. Sudeći prema informacijama zaposlenih u školi, problema nema, ali kao i obično, probleme i ne vidite dok ne izađete iz okvira i sagledate širu sliku.

https://6yka.com