Saopštenje Koordinacije boračkih udruženja Armije Republike BiH Brčko distrikta ^Istaknuto

Svjedoci smo kontinuiranom i taktičkom napadu na dostojanstvo, slobodu i pravdu, izvrtanjem istine i kreiranjem alternativnih, fiktivnih scenarija i sinopsisa, pod dirigencijom zastrašivačkih politika, od strane onih koji svoje neostvarene osvajačke namjere s elementima čišćenja, nisu uspjeli ispuniti u periodu od 1992-1995 godine, pa i poslije, ali koje sada, manipulisanjem pravosudnim institucijama pokušavaju nadoknaditi.

Također, suočeni smo sa glasnom nacionalističkom retorikom čovjeka koji bi trebao nepristrasno da radi u službi zakona a u svrhu zadovoljenja pravde u korist svih građana Bosne i Hercegovine, a koji umjesto toga nemilosrdan progon pripadnika Armije Republike Bosne i Heregovine, koji je u posljednjih nekoliko godina u drastičnom porastu, pravda bijegom od političkog uticaja s navodnim ciljem vraćanja povjerenja stanovnika etiteta RS u najvišu pravosudnu instancu Bosne i Hercegovine.

Pod marionetskom rukom Milana Tegeltije, čije krajeve drži ko zna ko iz nekih drugih političkih ideologija, u posljednje tri godine podignuta je 41 optužnica protiv 126 pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, za navodne ratne zločine. U isto vrijeme, broj podignutih optužnica za ratne zločine protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske drastično je smanjen. Gore pomenuti Predsjednik Visokog sudskog tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine se javno hvalio, na način da je za vrijeme njegovog mandata, u posljednje tri godine ukupno podignuto više optužnica protiv pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane nego protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske u posljednjih 11 godina.

U slučaju podizanja optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine, za navodne ratne zločine na području Boderišta, protiv sedam pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i dva pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, nakon pretresnih radnji i saslušanja, potvrđeno je pet optužnica. Nejasno je ostalo koliko ovakvi propusti Tužilaštva Bosne i Hercegovine koštaju građane Bosne i Hercegovine, posebno one koji su ovakvim torturama posredno ili neposredno izloženi. Neminovno je da se na ovaj način sije nepovjerenje prema radu institucija, vladavini prava i pravde, nesigurnost i strah. I to je najviše usmjereno prema pripadnicima časne Armije Republike Bosne i Hercegovine.

U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine je od strane Tužilaštva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine do sada podignuto i potvrđeno 19 optužnica protiv pripadnika Armije Republike Bosne i Heregovine, za navodne ratne zločine. U istom periodu je protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske podignuto i potvrđeno ukupno 15 optužnica za ratne zločine, što je nevjerovatan disbalans u brojkama uzme li se u obzir nesporna činjenica da je u vremenu Odbrambeno-oslobodilačkog rata u Brčkom pod upravom pripadnika takozvane Vojske republike srpske i srpskih civilnih struktura takozvane opštine Srpsko Brčko, radilo više logora i centara za mučenje i ubijanje nesrpskog stanovništva: Luka, Laser, Westfalia, Policijska stanica, Sportska dvorana „Partizan“, kroz koje je prošlo, najsvirepije ubijano, ponižavano i mučeno približno 3.500 stanovnika nesrpske nacionalnosti. Van zone ratnih dejstava je od strane ove agresorske strukture ubijeno 497 bošnjačkih i hrvatskih civila.

Sramotna je i činjenica da se Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine bavi preispitivanjem predmeta sa klasifikacijskom oznakom „A“, koje je Haški tribunal transferirao vlastima Bosne i Hercegovine i koji, uprkos tome nisu uzeti prioritetno u rad. Tako je „preispitivačkom tehnikom“ Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u četiri takva predmeta (klasifikacijske oznake „A“) obustavilo istragu protiv pripadnika srpskih vojnih formacija za ratne zločine nad Bošnjacima. Postavlja se pitanje da li je to Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine iznad Haškog tribunala, i na koji način, po čijoj instrukciji i u korist koga su donesene takve odluke.

U vezi sa prethodno navedenim, dva predmeta klasifikacijske oznake „A“ Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ustupilo je u nadležnost i donošenje odluke Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, u nejasnim uslovima i iz ničim opravdanih razloga. Da li je moguće dovesti u vezu ovakvu odluku sa činjenicom da se u jednom od tih predmeta spominje ime Petra Kaurinovića, brata Predsjednika Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine? Pod čijom palicom je dirigirana ovakva odluka i kakvo obrazloženje stoji iza nje?

Više je nego očita namjera da se postigne balans u brojkama optuženih i osuđenih pripadnika agresorskih vojnih formacija sa brojem optuženih pripadnika formacija odbrane, koji su u vremenu agresije bili u ulozi žrtve, koja se, na veliku žalost agresora uspjela oduprijeti i opstati, te zaštititi narod i civilno stanovništvo izbjeglo na slobodne dijelove teritorije. Ide se toliko daleko da se ne samo izjednačava broj optuženih i osuđenih, nego i broj godina izrečenih sankcija izdržavanja kazne zatvora.

Ovakva i slične prakse ostat će u službi nepravde sve dok se ne podmire određeni računi zaostali iz generacijski njegovanih ideologija, dok se ne iscrpe sva moguća sredstva i ne zloupotrijebe svi mogući državni instrumenti prava u svrhu pranja krvavih mrlja historije, prepravke historijskih činjenica i na koncu izjednačavanja žrtve sa agresorom, ili možda dok se ne stvore prilike za novi pokušaj ostvarenja sna o „velikoj zajedničkoj državi“.

Na kraju, još uvijek se nadamo da će nadležne institucije, a prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, napokon, dvadeset pet godina poslije okončanja ratnih dejstava, eliminacijom i sankcionisanjem nevjerodostojnih, serijskih i profesionalnih svjedoka koji, očito je služe za podmirivanje dugova u brojkama, te stavljanjem pod prioritetno rješavanje predmeta sa klasifikacijskom oznakom „A“, vratiti u procese za ratne zločine vladavinu prava i zakona, koja je neophodna da bi se napokon iznijela istina, ko je stvarna žrtva a ko agresor i nosilac velikodržavnih ideologija temeljenih na nestanku drugih naroda.